broj: 3-4/2024        pdf (10,2 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=202403 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo HŠD
Što Hrvatsko šumarsko društvo očekuje od budućih nositelja vlasti?     pdf    TXT     HR     EN 117
Riječ uredništva
Budući da se u travnju ove godine održavaju parlamentarni izbori, želimo javno priopćiti što Hrvatsko šumarsko društvo kao strukovna i staleška udruga očekuje od budućih nositelja vlasti u Republici Hrvatskoj, s ciljem daljeg unapređenja potrajnog gospodarenja šumama i razvoja šumarskog i drvnotehnološkog sektora.
1. Vraćanje termina šumarstvo u naziv resornog ministarstva
Prošlo je više od desetljeća (od početka 2012. godine) kako je imenica šumarstvo nestala iz naziva resornog ministarstva. Šumarska struka stalno je na to upozoravala, a službeno je više puta zatražila povratak termina šumarstvo u naziv ministarstva. To nije samo pitanje simbolike, nego i pokazatelj koliko država cijeni šumarsku struku koja brine za gotovo polovicu kopnene površine Hrvatske na kojoj se nalaze šume i šumska zemljišta.
Šumarstvo u Hrvatskoj organizirano djeluje gotovo 260 godina. Kroz čitavo to vrijeme stvaralo je i čuvalo prirodne šume i omogućilo generacijama stanovništva zaposlenje, opskrbu drvnim i nedrvnim proizvodima, korištenje šumskih zemljišta za život i opstanak u svim dijelovima države, omogućilo razvoj šumarskog poduzetništva i drvne industrije u ruralnim područjima, financiranje brojnih infrastrukturnih projekata lokalnih zajednica kroz tzv. šumsku rentu, školovanje učenika i studenata te razvoj turizma, uz brojne druge općekorisne funkcije šuma i usluge šumskih ekosustava, kao što su očuvanje prirodne biološke raznolikosti, pročišćavanje vode i reguliranje njenog otjecanja, zaštita od erozije i bujica, pohranjivanje ugljika iz atmosfere u drvnoj biomasi i dr.
2. Uspostavu tržišnih odnosa u prodaji drvnih proizvoda državnih šuma i poboljšanje statusa šumarskih stručnjaka
Trenutno uspostavljeni sustav prodaje drvnih proizvoda iz državnih šuma temeljem višegodišnjih ugovora o dodijeljenim količinama uz fiksnu cijenu već godinama donosi manji prihod Hrvatskim šumama d.o.o., tvrtki koja gospodari državnim šumama i šumskim zemljištima, zbog netržišnih cijena, dok istodobno povećava dobit privatnoj drvnoj industriji koja je dobrim dijelom u stranom vlasništvu i u kojoj radnici rade za niske plaće. Zbog toga je potrebno uspostaviti tržišni sustav prodaje drvnih proizvoda s licitacijama kakav postoji u gotovo svim zemljama EU, pa i u zemljama u okruženju, makar postojali ugovori za količine sirovine.
Time bi se omogućilo povećanje plaća svim zaposlenicima u Hrvatskim šumama d.o.o., povećala bi se privlačnost za rad u šumarstvu te bi se potaknuli razvoj ruralnih područja i zadržavanje ruralnog stanovništva. Drvnoj industriji treba pomoći drugim gospodarskim mjerama jer se do sada pokazalo da samo jeftina sirovina nije rezultirala njezinim napretkom. Hrvatski šumarski stručnjaci koji unatoč brojnim problemima i izazovima u gospodarenju šumama kao što su nevremena, bolesti, štetnici i požari, uspijevaju stabilno i pozitivno poslovati, te proizvode vrhunske proizvode za kojima je ogromna potražnja na domaćem i međunarodnom tržištu, moraju biti bolje plaćeni, jer bi se njihovi proizvodi mogli prodavati po znatno većim cijenama od sadašnjih i jer se bave jednim od najtežih poslova, za koje je sve teže pridobiti mlade stručnjake i kvalitetne radnike koji su garancija buduće potrajnosti gospodarenja šumama u Hrvatskoj.
3. Strateško i zakonsko jačanje sektora šumarstva, lovstva i drvne industrije
Uprava za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, kao sastavni dio resornog ministarstva, vrh je piramide koja bi uz pomoć svih bitnih šumarskih institucija u Hrvatskoj trebala promišljati i strateški oblikovati budućnost šumarstva i pratećih djelatnosti. Zbog sve većeg proširivanja zakonskih i drugih okvira koji se nameću navedenim djelatnostima, kako zbog brojnih izvanrednih okolnosti kao što su klimatske promjene, vremenske nepogode, požari, bolesti i štetnici, tako i zbog sve većih zahtjeva po pitanju zaštite starih šuma, zaštite ugroženih vrsta i šumskih ekosustava, potrebno je u izradi zakonskih, podzakonskih, projektnih i strateških dokumenata u RH i EU koristiti najbolja znanja i ideje kako bi se ti sektori održivo razvijali u korist čitavog društva u Hrvatskoj, po uzoru na najrazvijenije zemlje EU.
4. Vraćanje naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) na nekadašnju vrijednost i ravnomjernu raspodjelu sredstava naknade OKFŠ za sve potrebe
Naknada za općekorisne funkcije šuma, uvedena krajem 1990. godine, do danas je brojnim izmjenama Zakona o šumama gotovo izgubila svoju izvornu namjenu. Dobrim dijelom se ne koristi za gospodarenje šumama, nego za razminiranje i opremanje vatrogasne operative. Danas su šume sve više ugrožene invazivnim bolestima i štetnicima, ekstremnim vremenskim nepogodama, požarima i ostalim negativnim utjecajima klimatskih promjena. Doprinos zajednice, odnosno cijelog gospodarstva, u njihovoj zaštiti i saniranju šteta više je nego potreban. Vjerojatno je u tom kontekstu EU i donijela plan o sadnji 3 milijarde novih stabala. Umanjenje stope naknade OKFŠ-a i povećanje cenzusa na veličinu prihoda za koji se plaća OKFŠ stalno smanjuje iznos uplaćenih sredstava OKFŠ, a bitno ne rasterećuje poduzetnike.
Budući da se u strategiji EU za šume navodi naknada za OKFŠ u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse u EU, smatramo da naknadu treba ponovno uvesti za sve tvrtke, formirati Fond za OKFŠ, javno objavljivati godišnja izvješća o korištenju sredstava naknade, a iznos stope naknade za OKFŠ izračunati s obzirom na stvarne potrebe i na temelju troškova u zadnjih 5 – 10 godina koji se odnose na ono za što je naknada namijenjena. Kao sličan primjer treba spomenuti Austrijski fond za šume koji je uveden prije nekoliko godina i koji je namijenjen za pomoć sektoru šumarstva prema potrebama. Isto tako očekujemo da se sektor šumarstva tretira najmanje jednako kao i drugi sektori poput poljoprivrede i vodoprivrede koji dobivaju poticaje i naknade. Dok se naknada za OKFŠ stalno smanjivala, naknada za obnovljive izvore energije se povećavala. Smatramo da se obnova šuma nakon požara mora u potpunosti financirati iz naknade za OKFŠ i time u potpunosti biti u skladu sa Zakonom o šumama koji to propisuje.
5. Zaustavljanje davanja u zakup šumskog zemljišta i kontrolu postojećeg stanja
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede RH oko 60.000 ha šumskog zemljišta dosada je dano u zakup za ispašu, dok se još 60.000 ha šumskog zemljišta planira dati u zakup. Napominjemo da zbog nekontroliranog kretanja životinja često dolazi do degradacije okolnih šuma, ali i do degradacije neobraslog šumskog zemljišta, do smanjenja prirodne biološke raznolikosti u šumama i na šumskom zemljištu, do smanjenog uroda šumskih plodova, do problema s prirodnom obnovom šuma i nemogućnosti kontroliranja domaćih životinja u šumama. Povijest pašarenja uči nas da je to neodrživo i nestručno s obzirom na namjenu šumskih zemljišta i ciljeve šumarstva, pogotovo zbog toga što postoje ogromne površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta iskoristive za tu namjenu.
O svemu navedenom više se puta pisalo u uvodnicima Šumarskog lista jer su to teme koje zaokupljaju hrvatske šumare i koje bi trebalo promijeniti u korist cijelog šumarstva, hrvatskog gospodarstva i svih ljudi u Hrvatskoj.
Uredništvo
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Kristijan Cokoski, Dejan Beuković, Miroslava Polovinski-Horvatović, Vladimir Maletić, Marko Vukadinović, Elizabeta Dimitrieska-Stojković, V. Enimiteva UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.1
Razine žive (Hg) i arsena (As) u jetri divlje svinje (Sus scrofa) na jedanaest lovnih područja iz Republike Sjeverne Makedonije     pdf    TXT     HR     EN 121
Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Ela Španjol, Marko Vuković, Tomislav Jemrić UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.2
Morfološke osobine plodova i sjemena i trajanje učinka skarifikacije sjemena sumpornom kiselinom na neke vrste iz roda Crataegus Tourn. ex L.     pdf    TXT     HR     EN 131
Ylmaz Türk, Harun Canyurt UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.3
Sposobnosti korištenja UAV-ova za određivanje volumena iskopa šumskih cesta u planinskim područjima     pdf    TXT     HR     EN 139
Cansu Öztürk, Servet Caliskan UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.4
Utjecaj osjetljivosti na isušivanje i kritičnog sadržaja vlage na žireve vrsta Quercus cerris, Quercus petraea i Quercus robur     pdf    TXT     HR     EN 153
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Kyriaki Kitikidou, Elias Milios UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.5
LineFit .xls: predložak programa Microsoft Excel za prilagodbu 11 regresijskih modela podacima Y-X     pdf    TXT     HR     EN 163
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Krunoslav Teslak, Martina Teslak, Milan Vrbanus UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.6
220. godišnjica rođenja Antuna Tomića, istinskog šumarskog intelektualaca svevremenskih promišljanja o gospodarenju šumama     pdf    TXT     HR     EN 171
 
NE SAMO O ŠUMAMA
     
Damir Drvodelić
Drača (Paliurus spina-christi Mill.) – neugledna, no vrlo korisna biljka     PDF    TXT 181
 
IZ DRUGIH ŠUMARSTAVA
     
Harun Dinarević, Geoffrey Brossard
Enigma nastanka vlašićke šume     PDF    TXT 183
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Stjepan Posavec, Andreja Đuka
Obljetnica i znanstveno-stručni skup: 100 godina održavanja visokoškolske terenske nastave studija šumarstva na otoku Rabu     PDF    TXT 189
 
IZ HŠD-A
     
Oliver Vlainić
Zimska šumarska skijaška natjecanja 2024. godin     PDF    TXT 194
Zapisnik 1. elektroničke sjednice Upravnog odbora HŠD 2024. godine     PDF    TXT 203
Zapisnik 1. elektroničke sjednice Skupštine HŠD 2024. godine     PDF    TXT 208
 
IN MEMORIAM
     
Martina Pavičić i prijatelji
Sjećanje na Marinu: Marina Mamić, dipl. ing. šum. (1960. – 2024.)     PDF    TXT 209
Tomislav Dubravac
Branko Trifunović, dipl. ing. šum. (10. 4. 1964. – 21. 8. 2023.)     PDF    TXT 211

                UNDER CONSTRUCTION