broj: 3-4/2020
pdf (11,43 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Hrvatske šume d.o.o. – feudalac ili provoditelj zakona pdf TXT HR EN | 117 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Mario Ančić, Renata Pernar, Milan Bajić, Andrija Krtalić, Ante Seletković, Dubravko Gajski, Jelena Kolić | UDK 630*120 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.1 | |
| Spektralni potpisi (endmemberi) nekih šumskih vrsta u Republici Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 119 | |
| Goran Gužvica, Monika Petković, Marko Augustinović, Lidija Šver | UDK 630* 153 (Canis aureus) (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.2 | |
| Istraživanje čaglja (Canis aureus) u Parku prirode Lonjsko polje akustičnom metodom i metodom fotozamki pdf TXT HR EN | 129 | |
| SAŽETAK Naglo širenje područja obitavanja čaglja, ali i povećanje gustoće populacije, govori o visokom stupnju prilagodljivosti te vrste različitim stanišnim uvjetima. Prije 15-tak godina, pojava čaglja na području Parka prirode (PP) Lonjsko polje bila je sporadična, dok danas na tom području nedvojbeno egzistiraju teritorijalni čopori. U razdoblju od 2012. do 2015. godine provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja broja i minimalne prosječne teritorijalne gustoće čopora čagljeva na području PP Lonjsko polje primjenom akustične metode i metode fotozamki. Akustičnom metodom je procijenjeno da je na području PP Lonjsko polje u istraživanom razdoblju obitavalo 14 teritorijalnih čopora čagljeva, područje odaziva čagljeva bilo je od 186,30 do 214,50 km2 te se minimalna procijenjena gustoća čopora čagljeva kretala u rasponu od 0,65 do 0,75 na 10 km2. U usporedbi s drugim istraživanim područjima u Hrvatskoj teritorijalna gustoća čopora čagljeva procijenjena akustičnom metodom na području PP Lonjsko polje je nešto manja, a jedan od mogućih razloga je činjenica da su određeni dijelovi PP Lonjsko polje u nekim razdobljima nedostupni čagljevima zbog poplava, što bi moglo imati utjecaj na njihovo korištenje prostora. U razdoblju od 2012. do 2015. godine metodom fotozamki je prikupljeno 437 (8,8 %) fotografija/video isječaka na kojim su zabilježeni čagljevi. Nakon uklanjanja triplikata preostalo je 336 događaja čaglja odnosno fotografija/video isječaka na kojima je ukupno zabilježeno 359 jedinki čaglja, bez mogućnosti determinacije na razini jedinke. Od ukupnog broja događaja, jedna jedinka je zabilježena u 94,64 % događaja, a u 0,30 % događaja zabilježen je najveći broj jedinki, odnosno 5 jedinki na istoj fotografiji/video isječku. Uporabom metode fotozamki je utvrđeno da je najveći stupanj aktivnosti čagljeva noću (73,51 % od ukupnog broja događaja) i u sumrak (19,64 %), ali su zabilježene i dnevne aktivnosti (6,85 %). Najveći broj događaja, zabilježen je između 3 i 5 sati. Tijekom dana, u četiri godine primjene metode fotozamki, nikada nije snimljena fotografija čaglja između 14 i 16 sati te 17 i 18 sati. Čagalj iskorištava resurse koje mu omogućavaju ljudske aktivnosti i naseljena područja. Međutim, ako na području obitavanja čaglja prevladavaju mozaici poljoprivrednih površina, gdje plijena ima u izobilju, ali je ograničena mogućnost dnevnog zaklona, čagljevi se pretežito kreću noću, što smanjuje rizik od susreta s ljudima. Ključne riječi: čagalj; Canis aureus; brojnost i gustoća čopora; fotozamke; akustična metoda; PP Lonjsko polje | ||
| Danijela Miljković, Dijana Čortan | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.3 | |
| Morfometrijska i morfološka analiza lista crne topole (Populus nigra L.) u plavnim i neplavnim područjima sliva Dunava pdf TXT HR EN | 139 | |
| Velid Halilović, Jusuf Musić, Jelena Knežević, Mario Šarić, Besim Balić, Dalibor Ballian | UDK 630* 360 +462 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.4 | |
| Istraživanje mehaničkih oštećenja stabala jele i drugih vrsta tijekom eksploatacije – Slučaj Šumarije „Glamoč“ pdf TXT HR EN | 149 | |
| Hanife Erdogan Genç, Ali Ömer Üçler | UDK 630* 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.5 | |
| Utjecaj različitih tretmana na prekid dormantnosti i klijavost sjemena Acer cappadocicum Gleditsch var. cappadocicum pdf TXT HR EN | 159 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Goran Marinković, Ilija Grgić, Jelena Lazić, Milan Trifković | UDK 630* 424 + 266 + 913 https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.6 | |
| Komasacija u funkciji poljozaštitnih šumskih pojaseva u Republici Srbiji – Kritički osvrt pdf TXT HR EN | 167 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir Drvodelić, Milan Oršanić | UDK 630* 279 https://doi.org/10.31298/sl.144.3-4.7 | |
| Cijepljenje kultivara ukrasnih japanskih javora pdf TXT HR EN | 179 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Kobac (Accipiter nisus L.) PDF TXT | 189 | |
| Jozo Franjić | ||
| Bijeli sunovrat (Narcissus poeticus L., Amaryllidaceae) PDF TXT | 190 | |
| Radovan Kranjčev | ||
| Otok Sušac PDF TXT | 191 | |
| Irena Franjić | ||
| Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko – dravskoj regiji - NATURAVITA PDF TXT | 194 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Milan Glavaš | ||
| Obična planika (Arbutus unedo L.) - Biološka, kemijska i gospodarska svojstva PDF TXT | 198 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Jozo Franjić | ||
| Neke zanimljivosti s puta u Španjolsku PDF TXT | 199 | |
| Milan Glavaš | ||
| 64. seminar biljne zaštite PDF TXT | 205 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Silvija Zec | ||
| Izložba Šuma okom šumara u Bruxellesu PDF TXT | 207 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Hranislav Jakovac | ||
| Alpe Adria 2020. godine PDF TXT | 209 | |
| Oliver Vlainić | ||
| Stručno-turistička ekskurzija u Češku PDF TXT | 212 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Gabrijel Horvat | ||
| Ante Stanković, dipl. ing. šum. (1940. – 2020.) PDF TXT | 221 | |
| Oliver Vlainić | ||
| Božidar Radečić (1.5.1939. – 2.7.2019.) PDF TXT | 222 | |
| Oliver Vlainić, Ivan Grginčić | ||
| Stjepan Mikuc (3.3.1930.-12.2.2020.) PDF TXT | 223 | |
| Josip Knepr | ||
| Anton Škunca Toni, dipl. ing. šum.(1931.- 2019.) PDF TXT | 224 | |