broj: 3-4/2019
pdf (8,59 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
Osnivanje još jednog studija šumarstva u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 101 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Jelena Kranjec Orlović, Ivan Andrić, Ida Bulovec, Danko Diminić | UDK 630*443 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.1 | |
Vrste gljiva u sjemenu poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) pdf TXT HR EN | 103 | |
Ida Katičić Bogdan, Davorin Kajba, Saša Bogdan | UDK 630* 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.2 | |
Varijabilnost klonova u proizvodnji žira i njezin učinak na efektivne veličine populacija i genetsku raznolikost potomstva u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 111 | |
Marilena Idžojtić, Igor Anić, Ivan Šimić, Maja Anastazija Kovačević, Igor Poljak | UDK 630* 174(001) https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.3 | |
Dendrološke značajke Arboretuma Trsteno pdf TXT HR EN | 125 | |
PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
Mladen Zadravec, Toni Koren, Boris Lauš, Ivona Burić, Barbara Horvatić | UDK 630* 419 https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.4 | |
Preliminarni podaci o fauni kornjaša (Coleoptera) Turopoljskog luga pdf TXT HR EN | 145 | |
Kenan Zahirović, Tarik Treštić, Azra Čabaravdić, Mirza Dautbašić , Osman Mujezinović | UDK 630* 443 https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.5 | |
Uzročnici truleži drveta obične smreke /Picea abies (L.) Karst./ na planini Zvijezda pdf TXT HR EN | 155 | |
Sažetak Utjecaj gljiva truležnica roda Heterobasidion i Armillaria na pojavu truleži na stablima obične smreke provedeno je na Šumskogospodarskom području “Gornjebosansko”, gospodarska jedinica “Gornja Stavnja”, odjeljenje 65. Utvrđivanje prisutnosti truleži vršeno je na srušenim stablima obične smreke na premjernim površinama koje su raspoređene u sistematski postavljenoj mreži 100 m x 100 m. Uzorci su prikupljeni sa tri mjesta na dijelu debla zahvaćenom procesom truleži (početak zone truleži, sredina i vršna zona truleži). Na mjestima uzorkovanja uzimani su kolutovi drva debljine 5 cm. Analize uzoraka su provedene u laboratorijima Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Za izravnu izolaciju gljivične DNA su pripremljeni uzroci drva mase 10-20 mg. Za amplifikaciju ciljanog segmenta DNK korištene su tubice s pripremljenim reagensima, proizvod ReadyToGo PCR beads tvrtke Amersham, Bioscience. Za amplifikaciju ciljanog segmenta ITS regije za rod Heterobasidion su korišteni početnice MJ-F, MJ-R, KJ-F i KJ-R, pomoću kojih je utvrđena međuvrsna raznolikost (tablica 2). Za amplifikaciju ciljanog segmenta ITS regiona za rod Armillaria su korišteni početnice ITS-1 i ITS-4, pomoću kojih je utvrđena samo pripadnost rodu. Za međuvrsnu raznolikost je vršena amplifikacija ciljanog segmenta IGS regiona za rod Armillaria pomoću početnice LR12 i O-1, te razgradnja endonukleazom AluI (tablica 3). Uspješnost amplifikacije je provjerena elektroforezom na agaroznom gelu. Interpretacija profila je izvršena pomoću molekularnog markera poznate veličine (100 bp) (slika 1). Na osnovi provedenih istraživanja unutar istraživane sastojine utvrđeno je 9 stabala s gljivom H. parviporum, 2 stabla s gljivom A. ostoyae, 1 stablo s gljivom A. cepistipes, te 17 stabala čiju trulež su uzrokovale ostale gljive truležnice (tablica 4). Gljiva H. annosum je uspješno identificirana iz plodišta. Na osnovi svega navedenog, može se zaključiti da je molekularnim analizama moguće utvrđivati međuvrsnu raznolikost gljiva ova dva roda iz uzoraka drveta sa truleži i plodišta gljiva. Ključne riječi: Heterobasidion; Armillaria; gljive truležnice; molekularne analize; početnice; Bosna i Hercegovina | ||
Martin Bobinac, Siniša Andrašev, Andrijana Bauer-Živković, Nikola Šušić | UDK 630* 561 https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.6 | |
Elementi rasta stabala i sastojine Gymnocladus dioicus (L.) K. Koch na Fruškoj gori (Srbija) pdf TXT HR EN | 161 | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Zdenko Franić | UDK 630*892 https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.7 | |
Apišumarstvo – pčelarstvo i šumarstvo pdf TXT HR EN | 171 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
Veliki pozviždač (Numenius arquata L.) PDF TXT | 179 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Nikola Pernar | ||
Prof. dr. sc. Ivica Tikvić i suradnici: BRANIMIR PRPIĆ: EKOLOGIJA ŠUMA I ŠUMARSTVO PDF TXT | 180 | |
Dario Kremer | ||
Prof. dr. sc. Milan Glavaš: ENCIKLOPEDIJA DOMAĆEG LJEKOVITOG BILJA PDF TXT | 181 | |
Davorin Kajba | ||
Prof. dr. sc. Dalibor Ballian: POLJA I VISORAVNI BOSNE I HERCEGOVINE PDF TXT | 183 | |
NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
Marijan Grubešić | ||
Dr. sc. ALBERT OFNER PDF TXT | 184 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Milan Glavaš | ||
63. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE PDF TXT | 187 | |
IZ HŠD-a | ||
Hranislav Jakovac | ||
51. efns 2019 ARBERLAND PDF TXT | 188 | |
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 1. ELEKTRONIČKE SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-a 2019. GODINE PDF TXT | 192 | |
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 1. ELEKTRONIČKE SJEDNICE SKUPŠTINE HŠD-a 2019. GODINE PDF TXT | 193 | |
IN MEMORIAM | ||
Vice Ivančević | ||
Petar Prpić, dipl. inž. šum. (1925.-2017.) PDF TXT | 194 | |