broj: 3-4/2019
pdf (8,59 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
Osnivanje još jednog studija šumarstva u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 101 | |
RIJEČ UREDNIŠTVA Izgleda da se povijest, kao i moda, periodički ponavlja. Svako toliko pojave se ¨pametnjakovići¨, kako bi narod rekao s „morskim idejama“, naravno upitnim i bez razumnih argumenata. Naime, o naslovljenom problemu, aktualiziranome u Glasu Slavonije (14. 2. 2019.), u Šumarskome listu br. 11-12 /2006. u rubrici Izazovi i suprotstavljanja, pisao je prof. dr. sc. Joso Vukelić, komentirajući tada neslužbene inicijative glede odnosnog studija, suprotstavljajući im se argumentiranim činjenicama. Njegovome tekstu nemamo gotovo ništa pridodati, osim da je ovih dana to službena inicijativa jedne lokalne zajednice i da uspješnost ili neuspješnost bolonjskoga procesa sada možemo konkretizirati, s obzirom na vremenski odmak. Sve ostalo bilo bi ponavljanje što ne želimo, ali ćemo samo kratko natuknuti neka pitanja i ukazali na argumente, kako bi Vas ponukali da potražite i pročitate i danas aktualni tekst prof. Vukelića. Ponajprije autor ukazuje na stihijsku pojavu otvaranja sličnih studija s istovrsnim programima izvan postojećih sveučilišta i prijašnjih visokih škola u Republici Hrvatskoj, koja usput rečeno traje i danas, a rezultatima nisu opravdale njihovo ustrojavanje, koje je bilo isključivo političke prirode. Kao krucijalno pitanje postavio je potrebu i opravdanost studija šumarstva uz postojeći na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, navodeći taksativno činjenice: – nema zaključnih spoznaja o uspješnosti primjene bolonjskoga procesa (nema ga ni danas – samo djelomično je ostvario očekivanja); – bolonjski proces ne prate na odgovarajući način ostale promjene u zakonodavno-organizacijskoj sferi u hrvatskome šumarstvu; – preko 200 inženjera (magistara) šumarstva je prijavljeno na Zavodu za zapošljavanje (i danas ima oko 100 nezaposlenih); – sve manji je interes za studij klasičnog šumarstva; – resorno ministarstvo sve manje financira terensku nastavu i režijske troškove postojećeg fakulteta; – postoji novo-izgrađeni suvremen i dostatan radni prostor, kojega treba i suvremeno opremiti; – postoji pet međunarodno priznatih nastavnih poligona, međunarodna razmjena studenata i vrsni mladi nastavnici te 108 (danas 120) godišnja visokoškolska tradicija šumarske nastave u Hrvatskoj - četvrta na Sveučilištu u Zagrebu; – broj diplomiranih studenata je dostatan, da ne kažemo i prevelik za potrebe struke. U nastavku autor se osvrće na potrebe županijskih vlasti, koje su fokusirane na svoj razvoj, a koje se u ovome slučaju krivo usmjeruju na rješavanje lokanih problema. Također navodi i konkretne primjere obrazovanja, potpuno nesvrsishodne te skreće pozornost na stručnost kadrova bez pedagoške naobrazbe i iskustva. Umjesto nepotrebnih proširenja sveučilišne nastave šumarstva, predlaže da se posvetimo permanentnom obrazovanju, koje je danas nužnost, a kod nas se provodi tri puta manje nego u EU. Svakako treba težiti ka izvrsnosti, usmjeravajući prema tome cilju stručnjake specijaliste i financijska sredstva. Nažalost, očito ništa nismo naučili i nismo spremni analizirati negativnosti kao npr. iz srednjoškolskoga šumarskog obrazovanja, utemeljenog upravo na argumentima lokalne a ne nacionalne razine. Programi bi uz specifičnosti trebali biti gotovo jednaki za svih desetak šumarskih škola u Hrvatskoj, a da li možemo među njima usporediti kvalitetu nastave (da li je ona uopće moguća s obzirom na kadrove i opremu) i potrebe struke? Gdje je tu izvrsnost, kojoj i na toj razini treba težiti? Svakako, o ovoj inicijativi potrebna je argumentirana rasprava na nacionalnoj razini (tko će to provesti kada nažalost resorni ministar ignorira šumarsku struku), bez političkih pritisaka, površnosti i bez privatnih interesa, pa i želja za „tezgarenjem“, kojih nesporno ima. Uredništvo | ||
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Jelena Kranjec Orlović, Ivan Andrić, Ida Bulovec, Danko Diminić | UDK 630*443 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.1 | |
Vrste gljiva u sjemenu poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) pdf TXT HR EN | 103 | |
Ida Katičić Bogdan, Davorin Kajba, Saša Bogdan | UDK 630* 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.2 | |
Varijabilnost klonova u proizvodnji žira i njezin učinak na efektivne veličine populacija i genetsku raznolikost potomstva u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 111 | |
Marilena Idžojtić, Igor Anić, Ivan Šimić, Maja Anastazija Kovačević, Igor Poljak | UDK 630* 174(001) https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.3 | |
Dendrološke značajke Arboretuma Trsteno pdf TXT HR EN | 125 | |
PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
Mladen Zadravec, Toni Koren, Boris Lauš, Ivona Burić, Barbara Horvatić | UDK 630* 419 https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.4 | |
Preliminarni podaci o fauni kornjaša (Coleoptera) Turopoljskog luga pdf TXT HR EN | 145 | |
Kenan Zahirović, Tarik Treštić, Azra Čabaravdić, Mirza Dautbašić , Osman Mujezinović | UDK 630* 443 https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.5 | |
Uzročnici truleži drveta obične smreke /Picea abies (L.) Karst./ na planini Zvijezda pdf TXT HR EN | 155 | |
Martin Bobinac, Siniša Andrašev, Andrijana Bauer-Živković, Nikola Šušić | UDK 630* 561 https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.6 | |
Elementi rasta stabala i sastojine Gymnocladus dioicus (L.) K. Koch na Fruškoj gori (Srbija) pdf TXT HR EN | 161 | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Zdenko Franić | UDK 630*892 https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.7 | |
Apišumarstvo – pčelarstvo i šumarstvo pdf TXT HR EN | 171 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
Veliki pozviždač (Numenius arquata L.) PDF TXT | 179 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Nikola Pernar | ||
Prof. dr. sc. Ivica Tikvić i suradnici: BRANIMIR PRPIĆ: EKOLOGIJA ŠUMA I ŠUMARSTVO PDF TXT | 180 | |
Dario Kremer | ||
Prof. dr. sc. Milan Glavaš: ENCIKLOPEDIJA DOMAĆEG LJEKOVITOG BILJA PDF TXT | 181 | |
Davorin Kajba | ||
Prof. dr. sc. Dalibor Ballian: POLJA I VISORAVNI BOSNE I HERCEGOVINE PDF TXT | 183 | |
NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
Marijan Grubešić | ||
Dr. sc. ALBERT OFNER PDF TXT | 184 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Milan Glavaš | ||
63. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE PDF TXT | 187 | |
IZ HŠD-a | ||
Hranislav Jakovac | ||
51. efns 2019 ARBERLAND PDF TXT | 188 | |
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 1. ELEKTRONIČKE SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-a 2019. GODINE PDF TXT | 192 | |
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 1. ELEKTRONIČKE SJEDNICE SKUPŠTINE HŠD-a 2019. GODINE PDF TXT | 193 | |
IN MEMORIAM | ||
Vice Ivančević | ||
Petar Prpić, dipl. inž. šum. (1925.-2017.) PDF TXT | 194 | |