broj: 3-4/2018
pdf (8,47 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| ŠUMARSKI PROPISI I POLITIKA pdf TXT HR EN | 121 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Joso Vukelić, Dario Baričević, Igor Poljak, Mario Vrček, Irena Šapić | UDK 630* 188 (Alnus incana L.)(001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.1 | |
| FITOCENOLOŠKA ANALIZA ŠUMA BIJELE JOHE (Alnus incana /L./ Moench supsp. incana) U HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 123 | |
| Ivan ANDRIĆ, Anamarija JAZBEC, Valentino PINTAR, Davorin KAJBA | UDK 630* 181.8 + 111 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.2 | |
| MODELIRANJE VREMENA LISTANJA U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) pdf TXT HR EN | 137 | |
| Branimir ŠAFRAN, Matija JUG, Kristijan RADMANOVIĆ, Marin HASAN, Kristijan AUGUSTINOVIĆ, Krešimir VUČKOVIĆ, Stjepan RISOVIĆ | UDK 630* 831 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.3 | |
| DOPRINOS ISTRAŽIVANJU SVOJSTAVA PELETA OD DRVA TUROPOLJSKOG KRAJA pdf TXT HR EN | 149 | |
| Győző F. HORVÁTH, Dániel TÓTH | UDK 630* 451 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4 | |
| BROJNOST ŠUMSKE VOLUHARICE (Myodes glareolus Schreb.) KAO INDIKATIVNI FAKTOR STRUKTURE ŠUMA I UTJECAJA ŠUMARSKOG GOSPODARENJA U ALUVIJALNOJ NIZINI DRAVE pdf TXT HR EN | 161 | |
| Andreja NÈVE Repe, Maarten de GROOT, Maja JURC | UDK 630* 443 + 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.5 | |
| VEKTORSKI ODNOS OFIOSTOMATOIDNIH GLJIVA I Ips amitinus (Coleoptera: Scolytinae) NA SMRECI OVISNO O VREMENU NASELJAVANJA, POLOŽAJU NA STABLU I FAZI RAZVOJA pdf TXT HR EN | 171 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mirza DAUTBAŠIĆ, Kenan ZAHIROVIĆ, Osman Mujezinović, Josip MARGALETIĆ | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.6 | |
| PRVI NALAZ HRASTOVE MREŽASTE STJENICE (Corythucha arcuata) U BOSNI I HERCEGOVINI pdf TXT HR EN | 179 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Srđan DRAŽIĆ, Milorad DANILOVIĆ, Dušan STOJNIĆ, Velibor BLAGOJEVIĆ, Radovan LUČIĆ | UDK 686 + 383 https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.7 | |
| OTVORENOST ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA U BOSNI I HERCEGOVINI, ENTITETU REPUBLICI SRPSKOJ pdf TXT HR EN | 183 | |
| Sažetak Radi potrebe unaprjeđenja mreže cesta u Republici Srpskoj, u ovome radu su prikazani određeni rezultati. Dinamiku izgradnje cesta i otvaranja šuma prate velike oscilacije, a posebice stagnacija početkom devedesetih godina. Izgradnja cesta u Republici Srpskoj nastavljena je vrlo slabo do 2006 godine, kada se krenulo intenzivno s projektiranjem i izgradnjom šumskih kamionskih cesta do danas. U ovome razdoblju na prostoru Republike Srpske izgrađeno je 519 km cesta, ili prosječno 47.20 km godišnje. S obzirom da ne postoji jasna analiza optimalne gustoće kamionskih cesta u Republici Srpskoj, u ovom slučaju su kao parameter poslužila slična reljefna područja iz okruženja. Pritom minimalna otvorenost koja je potrebna za gospodarenje šumama u RS uzeta je vrijednost od 15 m/ha, dok je optimalna oko 20 m/ha. Na osnovi ovih parametara učinjena je i analiza otvorenosti šuma. Otvorenost šuma šumskim kamionskim cestama iznosi 9.28 m/ha. Mnogi autori prikazali su otvorenost šuma, uključujući i javne ceste. Glede toga, i u ovome radu prikazana je otvorenost od 11.21 m/ha. Otvorenost javnim cestama možemo promatrati u smislu značenja ne samo za transport šumskih drvnih sortimenata, nego i za zaštitu šuma od požara i monitoring šuma, kao i za prijevoz radnika i opreme do šuma za potrebe izvođenja radova na pošumljavanju, uzgoju i korišćenju šuma. Gustoća šumskih kamionskih cesta za radoblje od 2006. do2016. godine je uvećana za 0.62 m/ha. Ovom dinamikom izgradnje cesta minimalna otvorenost bi se dostigla za 100 godina. Otvorenost šuma kreće se od 1.19 m/ha, pa sve do 14.75 m/ha. Svega jedno šumsko-gospodarsko područje (istočnodrvarsko) može se svrstati u minimalno otvoreno, što predstavlja 1.48% od ukupne površine državnih šuma Republike Srpske. Šumskogospodarsko područje “majevičko” ima najnižu otvorenost. Na ovome prostoru velika površina šuma je zaštićena kao vodozahvat pitke vode u općini Bijeljina, i na ovome prostoru nije dozvoljena intenzivnija eksploatacija šuma, pa samim tim i izgradnja šumskih kamionskih cesta. S obirom da je ovo područje malo površinom, ono nema veliki utjecaj na ukupnu otvorenost šuma i šumskog zemljišta. Iz rezultata ovoga istraživanja. dolazi se do zaključka, kao i u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, da su najvažnija pretpostavka i uvjet za unaprjeđenje šumske prometne infrastrukture i u Republici Srpskoj financijska sredstva. Nedostatak financijskih sredstava su osnovni uzrok zbog čega je realizirana novogradnja cesta značajno ispod preporučenog minimuma. Potrebno je značajno intenzivirati izgradnju šumskih kamionskih cesta, posebice obratiti pozornost na šumsko-gospodarska područja u kojima se skoro nikako nije gradilo. S obzirom da su parametri za utvrđivanje otvorenosti šuma uzeti iz okruženja, potrebno je provesti detaljniju analizu konkretnih utjecajnih čimbenika za ovaj prostor kako bi se odredio minimum i optimum.. Neophodno je u planskim dokumentima razraditi otvorenost šuma ili određenim studijama analizirati sve čimbenike koji utječu na otvorenost šuma, kako bi se postigli optimumi gustoće mreže šumskih kamionskih cesta za različite reljefne uvjete. Razvoj katastra postojeće šumske ceste je preduvjet za provođenje analize i dobivanje kvalitetnih programa otvaranja šuma. U radu je prikazana otvorenost šuma i šumskog zemljišta primarnom mrežom cesta u Republici Srpskoj. Podaci su prikupljeni GARMIN Oregon 600 GPS uređajima, na cijelom području, čiji je korisnik JPŠ “Šume Republike Srpske”, a snimljeni tragovi uspoređivani su i korigirani ortofoto snimkama rezolucije 0.50m. Za obradu podataka korišteni su GIS softveri, ArcGIS 10.2 i QGIS 2.16. GPS tragovi su razvrstani na javne i šumske ceste. Otvorenost šuma i šumskog zemljišta je prikazana po kategorijama šuma. Ključne riječi: šumske ceste; primarno otvaranje šuma; gustoća primarne šumske prometne infrastrukture; registar primarnih šumskih prometnica; GPS; GIS; Republika Srpska | ||
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| SIVA ŽUNA (Picus canus Gmelin) PDF TXT | 197 | |
| ZAŠTIĆENA PODRUČJA | ||
| Ivan Martinić | ||
| KRATKA POVIJEST RENDŽERSKE SLUŽBE – IDEJA, UZORI I RAZVOJ PDF TXT | 198 | |
| AKTUALNO | ||
| Christian Gallo | ||
| ŠUMA ŠUMARUM (ŠUMOVI U POIMANJU ŠUME) PDF TXT | 201 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Branko Meštrić | ||
| PREGLED PISANJA ODABRANIH ČASOPISA U REDAKCIJSKOJ RAZMJENI ŠUMARSKOG LISTA PDF TXT | 205 | |
| Davorin Kajba | ||
| Prof. dr. sc. Dalibor Ballian i dr. sc. Gregor Božić: BIOKEMIJSKA VARIJABILNOST SMREKE (Picea abies Karst) U BOSNI I HERCEGOVINI PDF TXT | 209 | |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
| Davorin Kajba | ||
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI – NEW DOSTORS OF SCENCE: DR. SC. IVAN ANDRIĆ PDF TXT | 213 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Jozo Franjić | ||
| NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA U RIM PDF TXT | 214 | |
| Milan Glavaš | ||
| III. SEMINAR INTEGRALNA ZAŠTITA ŠUMA S MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM PDF TXT | 218 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Sanja Perić, Martina Đodan | ||
| COST AKCIJA FP1206: MREŽA MJEŠOVITIH EUROPSKIH ŠUMA - EUROPEAN MIXED FORESTS INTEGRATING SCIENTIFIC KNOWLEDGE IN SUSTAINABLE FOREST MANAGMENT – EuMIXFOR PDF TXT | 220 | |
| Ivo Aščić | ||
| DRVEĆE MEDITERANA PDF TXT | 223 | |