broj: 3-4/2018
pdf (8,47 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
ŠUMARSKI PROPISI I POLITIKA pdf TXT HR EN | 121 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Joso Vukelić, Dario Baričević, Igor Poljak, Mario Vrček, Irena Šapić | UDK 630* 188 (Alnus incana L.)(001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.1 | |
FITOCENOLOŠKA ANALIZA ŠUMA BIJELE JOHE (Alnus incana /L./ Moench supsp. incana) U HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 123 | |
Ivan ANDRIĆ, Anamarija JAZBEC, Valentino PINTAR, Davorin KAJBA | UDK 630* 181.8 + 111 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.2 | |
MODELIRANJE VREMENA LISTANJA U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) pdf TXT HR EN | 137 | |
Branimir ŠAFRAN, Matija JUG, Kristijan RADMANOVIĆ, Marin HASAN, Kristijan AUGUSTINOVIĆ, Krešimir VUČKOVIĆ, Stjepan RISOVIĆ | UDK 630* 831 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.3 | |
DOPRINOS ISTRAŽIVANJU SVOJSTAVA PELETA OD DRVA TUROPOLJSKOG KRAJA pdf TXT HR EN | 149 | |
Sažetak U ovome radu analiziraju se kvalitativna svojstva peleta izrađenih iz vrsta drva turopoljskog kraja – sadržaj pepela, ogrjevna vrijednost, gustoća peleta i tlačna čvrstoća. Prikupljeni su uzorci hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), običnoga graba (Carpinus betulus L.), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), crne johe (Alnus glutinosa L.) i crne topole (Populus nigra L.). Prikupljeni i okorani uzorci usitnjeni su na mlinu s noževima na granulaciju 2,00 mm. Na uzorcima je ispitan sadržaj vode, pepela i ogrjevna vrijednost. Sadržaj pepela određen je zasebno za koru i drvo. Sadržaj pepela u kori pokazuje visok udio kod hrasta lužnjaka koji iznosi 13,64 % i graba sa 11,91 %, dok je kod ostalih vrsta udio pepela u kori između 7 i 10 %. Sadržaj pepela okoranog drva pokazuje vrijednosti 0,63 % za hrast, 0,50 % za jasen, 0,46 % za grab. Vrijednosti sadržaja pepela kod johe i topole bile su oko 0,4 %. Rezultati ukazuju na potrebu okoravanja u proizvodnji peleta s ciljem postizanja kvalitete peleta klase A1 i A2. Određivanjem ogrjevne vrijednosti najbolji rezultati utvrđeni su kod uzorka drva crne topole koja iznosi 19,63 MJ/g, a najmanja vrijednost izmjerena je kod uzorka graba 18,94 MJ/g. Nadalje, navedeni uzorci pomiješani su te su fomirane 3 grupe mješavina. Udio tvrdih vrsta listača hrasta, graba i jasena u svakoj pojedinoj mješavini bio je 60 % dok su u preostalom udjelu od 40 % jednoliko sudjelovale joha (20 %) i topola (20 %). Formirane mješavine materijala JTJ (jasen 60 : topola 20 : joha 20), HTJ (hrast 60 : topola 20 : joha 20) i GTJ (grab 60 : topola 20 : joha 20) prešane su u pelete uz pomoć hidrauličke laboratorijske preše pri 2 veličine sile (3,0 i 6,0 kN) i 2 temperature (150 i 200 °C). Po isprešanju, peleti su ostavljeni 15 dana da se dimenzijski stabiliziraju te su im određene dimenzije i gustoća. Peleti su potom ispitani na tlačnu čvrstoću u radijalnom smjeru pomoću kidalice. Peleti iz svih mješavina, prešani silom 6,0 kN kod temperature 200 °C pokazali su visoku gustoću koja je bila u rasponu 1 207 – 1 234 kg/m3. Peleti osnovne mješavine jasena dali su kod sile 3,0 kN i temperature 200 °C vrlo visoku gustoću od ≈ 1200 kg/m3, dok su općenito najmanju gustoću imali peleti osnovne mješavine graba kod svih režima prešanja. Rezultati tlačne čvrstoće u radijalnom smjeru pokazuju najbolje rezultate kod peleta prešanih pri 6,0 kN i 200 °C i to 13,59 MPa kod osnovne mješavine jasena, 11,1 MPa mješavine hrasta i 9,06 MPa mješavine graba. Ako se tlačna čvrstoća peleta promatra zbirno prema mješavini, značajno bolje rezultate daju peleti izrađeni iz mješavine jasena, topole i johe u usporedbi s ostale dvije mješavine. Ključne riječi: drvni peleti; sadržaj pepela; ogrjevna vrijednost; gustoća peleta; tlačna čvrstoća | ||
Győző F. HORVÁTH, Dániel TÓTH | UDK 630* 451 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4 | |
BROJNOST ŠUMSKE VOLUHARICE (Myodes glareolus Schreb.) KAO INDIKATIVNI FAKTOR STRUKTURE ŠUMA I UTJECAJA ŠUMARSKOG GOSPODARENJA U ALUVIJALNOJ NIZINI DRAVE pdf TXT HR EN | 161 | |
Andreja NÈVE Repe, Maarten de GROOT, Maja JURC | UDK 630* 443 + 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.5 | |
VEKTORSKI ODNOS OFIOSTOMATOIDNIH GLJIVA I Ips amitinus (Coleoptera: Scolytinae) NA SMRECI OVISNO O VREMENU NASELJAVANJA, POLOŽAJU NA STABLU I FAZI RAZVOJA pdf TXT HR EN | 171 | |
PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
Mirza DAUTBAŠIĆ, Kenan ZAHIROVIĆ, Osman Mujezinović, Josip MARGALETIĆ | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.6 | |
PRVI NALAZ HRASTOVE MREŽASTE STJENICE (Corythucha arcuata) U BOSNI I HERCEGOVINI pdf TXT HR EN | 179 | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Srđan DRAŽIĆ, Milorad DANILOVIĆ, Dušan STOJNIĆ, Velibor BLAGOJEVIĆ, Radovan LUČIĆ | UDK 686 + 383 https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.7 | |
OTVORENOST ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA U BOSNI I HERCEGOVINI, ENTITETU REPUBLICI SRPSKOJ pdf TXT HR EN | 183 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
SIVA ŽUNA (Picus canus Gmelin) PDF TXT | 197 | |
ZAŠTIĆENA PODRUČJA | ||
Ivan Martinić | ||
KRATKA POVIJEST RENDŽERSKE SLUŽBE – IDEJA, UZORI I RAZVOJ PDF TXT | 198 | |
AKTUALNO | ||
Christian Gallo | ||
ŠUMA ŠUMARUM (ŠUMOVI U POIMANJU ŠUME) PDF TXT | 201 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Branko Meštrić | ||
PREGLED PISANJA ODABRANIH ČASOPISA U REDAKCIJSKOJ RAZMJENI ŠUMARSKOG LISTA PDF TXT | 205 | |
Davorin Kajba | ||
Prof. dr. sc. Dalibor Ballian i dr. sc. Gregor Božić: BIOKEMIJSKA VARIJABILNOST SMREKE (Picea abies Karst) U BOSNI I HERCEGOVINI PDF TXT | 209 | |
NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
Davorin Kajba | ||
NOVI DOKTORI ZNANOSTI – NEW DOSTORS OF SCENCE: DR. SC. IVAN ANDRIĆ PDF TXT | 213 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Jozo Franjić | ||
NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA U RIM PDF TXT | 214 | |
Milan Glavaš | ||
III. SEMINAR INTEGRALNA ZAŠTITA ŠUMA S MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM PDF TXT | 218 | |
MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
Sanja Perić, Martina Đodan | ||
COST AKCIJA FP1206: MREŽA MJEŠOVITIH EUROPSKIH ŠUMA - EUROPEAN MIXED FORESTS INTEGRATING SCIENTIFIC KNOWLEDGE IN SUSTAINABLE FOREST MANAGMENT – EuMIXFOR PDF TXT | 220 | |
Ivo Aščić | ||
DRVEĆE MEDITERANA PDF TXT | 223 | |