broj: 3-4/2015
pdf (4,59 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA pdf TXT HR EN | 121 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Ante P. B. Krpan, Željko Tomašić, Željko Zečić, Dijana Vuletić | UDK 630* 537 (001) | |
BIOPROIZVODNOST AMORFE (Amorpha fruticosa L.) U JEDNOGODIŠNJOJ, DVOGODIŠNJOJ I ČETVEROGODIŠNJOJ OPHODNJI pdf TXT HR EN | 123 | |
Marijan Grubešić, Josip Margaletić, Duško Čirović, Marko Vucelja, Linda Bjedov, Jelena Burazerović, Kristijan Tomljanović | UDK630* 153 (Castor fiber L.)(001) | |
ANALIZA MORTALITETA DABROVA (Castor fiber L.) U HRVATSKOJ I SRBIJI pdf TXT HR EN | 137 | |
Damir Drvodelić, Tomislav Jemrić, Milan Oršanić, Vinko Paulić | UDK 630* 232.3 + 283 (001) | |
KRUPNOĆA PLODA DIVLJE JABUKE (Malus sylvestris (L.) Mill.): UTJECAJ NA MORFOLŠKO-FIZIOLOŠKA SVOJSTVA SJEMENA pdf TXT HR EN | 145 | |
Vera Batanjski, Eva Kabaš, Nevena Kuzmanović, Snežana Vukojičić, Dmitar Lakušić, Slobodan Jovanović | UDK 630* 188 (001) | |
NOVE INVAZIVNE ŠUMSKE ZAJEDNICE POPLAVNIH OSJETLJIVIH STANIŠTA – STUDIJA SLUČAJA IZ RAMSARSKOG PODRUČJA CARSKA BARA (VOJVODINA, SRBIJA) pdf TXT HR EN | 155 | |
Sažetak Invazivne vrste, kao drugi faktor rizika ugrožavanja nativne biološke raznolikosti, jedan su od najvećih izazova u očuvanju biološke raznolikosti u Europi prema Europskoj strategiji o invazivnim vrstama. Prijetnje autohtonoj biološkoj raznolikosti i degradacije prirodnih staništa postaju najistaknutije kada invazivne vrste postanu naturalizirane i formiraju stabilne zajednice. To može dovesti do homogenizacije ekosustava i smanjenja autohtone raznolikosti vrsta, a konačni ishod može rezultirati u nastanku novih ekosustava. Veliki broj invazivnih biljaka su drveće. Dvadeset tri strane vrste drveća su identificirane u šumskim ekosustavima Srbije, od kojih je 17 invazivno. Unatoč svim poznatim negativnim utjecajima koje invazivne biljne vrste mogu imati, paradoksalno je što je razina istraživanja invazivnih biljnih zajednica, posebice gdje dominiraju drvenaste vrste, mala. Alarmantno velika prisutnost vrlo invazivnih sjevernoameričkh drvenastih vrsta Acer negundo i Fraxinus pennsylvanica zabilježena je u zaštićenom močvarnom području Carska Bara. One su uspostavile stabilne šumske zajednice koje su analizirane i opisane u ovome radu. U znanstvenoj literaturi nedostaju podaci o stabiliziranim zajednicama izgrađenim od dve promatrane drvenaste invazivne vrste. Istraživano područje Carska Bara nalazi se na aluvijalnoj ravnici između rijeka Tise i Begeja, u središnjem Banatu (Vojvodina, Srbija) (Slika 1). Zbog svojih prirodnih svojstava, uživa status specijalnog rezervata prirode, ramsarskog područja, važnog područja za ptice (IBA), važnog područja za biljke (IPA), kao i Emerald i ASCI područja. Fitocenološka istraga odabranih priobalnih šumskih staništa provedena je u razdoblju od 2011. do 2013. godine. Trideset i dva snimka sakupljena su prema Braun-Blanquet metodologiji. Svi podaci su georeferencirani. Osim vlastitih, 4 fitocenološka snimka slične asocijacije iz Austrije uključena su u analizu i korištena za usporedbu. Snimci su klasificirani i grupirani u klaster, za daljnju cenoekološku karakterizaciju i diferencijaciju. Sve analize su rađene u PcOrd 6,0 softveru. Korišten je koncept dominantnih i dijagnostičkih vrsta. Klaster analizom jasno se izdvajaju tri skupine snimaka (Slika 2). Klaster A se sastoji od 20 snimaka u kojima dominira Acer negundo, a klaster B uključuje 11 snimaka gdje dominira Fraxinus pennsylvanica. Treći klaster (C) od 4 snimka predstvalja posebnu skupinu sastojina ranije opisane zajednice Sambuco nigrae–Aceretum negundo, s područja Austrije. Na temelju rezultata svih analiza, smatramo da su prve dvije skupine (klastera A i B) specifične i dovoljno različite, te da se mogu definirati kao nove asocijacije. Ove nove asocijacije Rubo caesii–Aceretum negundi (Tablica 1) (Slika 3) i Carici otrubae–Fraxinetum pennsylvanicae (Tablica 2) (Slika 4) do sada su poznate samo iz istraživanog područja. Tu je prirodna vegetacija uveliko poremećena i sekundarna sukcesija vegetacije primarnih vlažnih staništa nastavlja se i danas. Prirodne šumske zajednice Populetum nigro–albae i Fraxino–Quercetum roboris opsežno su zamijenjene novom zajednicom invazivne vrste Fraxinus pennsylvanica. S druge strane, Acer negundo se proširio i sve više zauzima staništa autohtone zajednice Salicetum albae, a negdje i staništa ass. Populetum nigro–albae, formirajući stabilne sastojine nove invazivne zajednice. Međutim, zamjena zajednica nije tako strogo podijeljena po tipovima staništima, te se promatrane invazivne vrste često nalaze zajedno. Definiranje potpune sintaksonomske pripadnosti dvaju novih opisanih zajednica je u ovom trenutku teško, jer one nisu nigdje prethodno opisane. Njihove dijagnostičke vrste i tipovi staništa ukazuju na to da se one ne mogu svrstati niti u jednu od dve trenutno opisane sveze Robinietea klase. Kako ove opisane invazivne šumske zajednice predstavljaju veliku opasnost za autohtonu biološku raznolikost, situacija je izuzetno alarmantna s obzirom na činjenicu da je istraživano područje međunarodno važno i zaštićeno. Ključne riječi: invazivne drvenaste vrste; Acer negundo; Fraxinus pennsylvanica; šumske zajednice; poplavne zone | ||
Vid Privora, Mirjana Herak Ćustić, Marko Petek, Ivan Šimić, Igor Palčić, Nikolina Sabljić | UDK 630* 272 + 114.2 (001) | |
ISHRANJENOST TRAVNJAKA U PARKOVNIM JAVNIM POVRŠINAMA GRADA ZAGREBA pdf TXT HR EN | 171 | |
Petr Zahradník, Marie Zahradníková | UDK 630* 453 (001) | |
UČINKOVITOST NOVOG NAČINA POSTAVLJANJA FEROMONSKIH KLOPKI NAMIJENJENIH ULOVU IPS TYPOGRAPHUS (COLEOPTERA, CURCULIONIDAE, SCOLYTINAE) pdf TXT HR EN | 181 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
PUPAVAC (Upupa epops L.) PDF TXT | 187 | |
Jozo Franjić | ||
OZIMNICA (Eranthis hiemalis /L./ Salisb., Ranunculaceae) NAJRANIJA PROLJETNICA PDF TXT | 188 | |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
Josip Knepr | ||
KOMENTAR NA ODGOVOR PREDSJEDNIKA UPRAVE HRVATSKIH ŠUMA d.o.o. ZAGREB NA PISMO PREDSJEDNIKA HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA: PUNO LIJEPIH RIJEČI, MALO ODGOVORA PDF TXT | 191 | |
AKTUALNO | ||
Oliver Vlainić | ||
STRUČNO-POPULARNI SKUP U VOJNIĆU PDF TXT | 193 | |
Oliver Vlainić | ||
ŠUMARSKI SEKTOR PREDSTAVLJEN U SABORU REPUBLIKE HRVATSKE PDF TXT | 195 | |
Goran Vincenc | ||
KONFERENCIJA ZA TISAK POVODOM OBILJEŽAVANJA 250 GODINA ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ I SVJETSKOGA DANA ŠUMA PDF TXT | 198 | |
OBLJETNICE | ||
Vice Ivančević | ||
U RODNOM BRIBIRU OBILJEŽENA 200. GODIŠNJICA ROĐENJA JOSIPA PANČIĆA PDF TXT | 200 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Milan Glavaš | ||
59. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE PDF TXT | 202 | |
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
Frane Grospić | ||
LIPOVLJANSKI SUSRETI – EKSKURZIJA ČLANOVA HŠD, OGRANAK ZAGREB U LIPOVLJANE 20. 3. 2015. PDF TXT | 206 | |
Hranislav Jakovac | ||
21. ALPE-ADRIA 2015. PDF TXT | 207 | |
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 1. ELEKTRONIČKE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA PDF TXT | 210 | |
IN MEMORIAM | ||
Vice Ivančević | ||
VLADIMIR, VLATKO, SKORUP, dipl. ing. šum. (1936-2015) PDF TXT | 212 | |
Marijan Grubešić, Milan Glavaš | ||
Prof. dr. sc. DOMINIK RAGUŽ (1932–2015) PDF TXT | 215 | |