broj: 3-4/2014
pdf (8,09 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
KAKVO JE STANJE I MOGUĆNOSTI PRAVILNIJEG VREDNOVANJA ŠUMA I ŠUMARSTVA KAO DIJELA GOSPODARSTVA REPUBLIKE HRVATSKE pdf TXT HR EN | 121 | |
RIJEČ UREDNIŠTVA Članak 52. Ustava Republike Hrvatske, a i Zakon o šumama u svome članku 2. stavak (1) navodi da su "šume i šumska zemljišta od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu". U članku 3. stavak (1) odnosnog Zakona navodi se: "šume i šumska zemljišta specifična su prirodna bogatstva te s općekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban način upravljanja i gospodarenja". U stavku (2) istog članka navodi se 15 općekorisnih funkcija šume. Eto, sada kada smo Ustavom i Zakonom iskazali što šume i šumska zemljišta predstavljaju za Republiku Hrvatsku i kako treba gospodariti s tim specifičnim prirodnim bogatstvom, postavljajmo si pitanja i odgovarajmo: da li zaista primjenjujemo i poseban način upravljanja i gospodarenja, ili pak upravljamo i gospodarimo političkom naredbom ili svojevoljno kao sa tvornicom cipela, koja sutra može i bankrotirati bez velike nacionalne štete. Ako pak u spomenutom stavku (2) nije samo deklarativno navedeno 15 općekorisnih funkcija šume, nego ih uvažavamo kao što bi trebali, onda udio šumarstva u cjelokupnom gospodarstvu treba drugačije vrednovati. Držeći se načela na temelju istraživanja, zapadna Europa te vrijednosti ocjenjuje i do 50 puta većim od vrijednosti drva kao sirovine. Ovdje nemamo namjeru govoriti o naknadi za općekorisne vrijednosti šuma, i tko ih treba plaćati, nego samo načelno naznačiti kolike bi mogle biti (da li prosječno 20 ili više puta), koliko i kome ih treba priznati, te pribrojiti vrijednostima drva kao sirovine. Znači baza za izračun tih vrijednosti je vrijednost drva kao sirovine i faktor procjene općekorisnih funkcija šume, a vrijednost drva kao sirovine ovisi o količini, kvaliteti i cijeni drvnog proizvoda. Količinu i kvalitetu pak određuje način gospodarenja planiran Osnovom gospodarenja, a cijenu tržište. I sada ponovo slijede pitanja i očekuje se da na njih, kao i na prethodna, sami odgovorimo. Da li tim specifičnim prirodnim bogatstvom gospodarimo držeći se Osnova gospodarenja, odnosno načela potrajnog gospodarenja? Preskačemo li iz ovih ili onih razloga propisane šumske radove vremenski i količinski, smanjujući time općekorisne vrijednosti šuma, ali i utječući na količinu i kvalitetu drvne sirovine? U konačnosti pitanje je, koristimo li optimalno produktivne mogućnosti šumskog staništa? Kada je riječ o raspoloživoj količini i o kvaliteti drvne sirovine, ovdje moramo odgovoriti još na dva pitanja, a to su: da li koristimo svu raspoloživu drvnu sirovinu i kako koristimo-prodajemo najvrjedniju drvnu sirovinu – kao sirovinu u doslovnom smislu riječi, poluproizvod ili visoko finalizirani proizvod, o čemu također ovisi udio šumarstva u nacionalnom gospodarstvu. Naposljetku dolazimo do cijena drvne sirovine i pitanja da li su one tržišne ili su zaostale iz "planske privrede". Dokle je god, posebice domaća tražnja i do tri puta veća od ponude određenih drvnih sortimenata, dokle je primjerice unosno i od najkvalitetnije drvne sirovine izrađivati parket (a ne iz dorade) umjesto visoko finaliziranih drvnih proizvoda, koristiti mokro drvo za izradu peleta, ili pak prevoziti drvnu sječku i pilovinu iznad financijski ograničavajućih udaljenosti prijevoza (Mađarska, Austrija, Italija pa domaće tržište), cijene sigurno nisu tržišne. Zašto u tržišnom gospodarstvu cijene propisuje država? Pitanje je zbog čega i koga mi to štitimo prosipajući neodgovorno nacionalno bogatstvo? Oko 80 % šuma i šumskog zemljišta je u državnom vlasništvu po površini, a po vrijednost i oko 95 %, i povjereno je na gospodarenje državnoj tvrtki Hrvatske šume d.o.o., koja je već gotovo 20 godina u procesu restrukturiranja. U tekstu Ž. Ivankovića (Večernji list) ovih dana zapažamo rečenicu: "Prema znanstvenim analizama već je u privatizaciji dominiralo tzv. defenzivno restrukturiranje, smanjenjem broja radnih mjesta, a ne kao u drugim tranzicijskim zemljama – razvojno, lansiranjem novih proizvoda i osvajanjem novih tržišta". Uz sve gore rečeno i ovdje tražimo odgovore na pitanja: radi li se i u našem slučaju o "defenzivnom restrukturiranju" i zašto primjerice šumari iz Austrije znaju i isplati im se raditi poslove iz turističke domene na svojim objektima, a mi ne, ili pak zašto oni prodaju energiju, a mi drvnu sječku i to u minimalnim a ne trenutno raspoloživim, a u budućnosti i u puno većim količinama koje bi značajno smanjile uvoz fosilnih goriva? Ako pošteno odgovorimo na navedena pitanja, pa i na ona koja ovdje nismo obuhvatili, a sami ih postavimo, doći ćemo i do odgovora na postavljeno pitanje u naslovu. Ako pak netko od nas ta pitanja i odgovore može prenijeti nadležnom Ministarstvu i Vladi RH, možda će se promijeniti i dosadašnji odnos prema šumarstvu, kao jednoj od najznačajnijih grana hrvatskog gospodarstva. Uredništvo | ||
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Jura ČAVLOVIĆ, Krunoslav TESLAK, Karlo BELJAN | UDK 630*569+653+231 (001) | |
UČINCI RAZLIČITIH PRISTUPA PLANIRANJA OBNOVE SASTOJINA NA GOSPODARENJE I RAZVOJ ŠUME HRASTA LUŽNJAKA – PRIMJER UREĐAJNOG RAZREDA MALENE POVRŠINE pdf TXT HR EN | 123 | |
Dalibor Ballian, Alma Hajrudinović, Jozo Franjić, Faruk Bogunić | UDK 630*164 (Quercus trojana Webb.) (001) | |
MORFOLOŠKA VARIJABILNOST LISTA MAKEDONSKOGA HRASTA (Quercus trojana Webb.) U BOSNI I HERCEGOVINI I CRNOJ GORI pdf TXT HR EN | 135 | |
Krunoslav Arač, Milan Pernek | UDK 630*453 (001) | |
POJAVA I ŠIRENJE VELIKOG ARIŠEVOG POTKORNJAKA (Ips cembrae) U HRVATSKOJ I MOGUĆNOSTI MONITORINGA PRIMJENOM FEROMONSKIH KLOPKI pdf TXT HR EN | 145 | |
Maja Popović, Mladen Ivanković, Saša Bogdan | UDK 630* 165 + 181.8 (001) | |
VARIJABILNOST VISINSKOG RASTA I PREŽIVLJENJA POTOMSTAVA IZ SJEMENSKIH SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U POKUSNOM NASADU "JASTREBARSKI LUGOVI" – PRVI REZULTATI pdf TXT HR EN | 155 | |
Ivana Vitasović Kosić, Mihaela Britvec | UDK 630*187 + 268 (001) | |
FLORISTIČKE I VEGETACIJSKE ZNAČAJKE ŠUMSKIH RUBOVA I TRAVNJAKA ĆIĆARIJE (HRVATSKA) pdf TXT HR EN | 167 | |
PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
Manana Kereselidze, Slavimira Draganova, Daniela Pilarska, Andreas Linde | UDK 630*453 | |
PODLOŽNOST Lymantria monacha I L. dispar NA ENTOMOPATOGENU GLJIVU Isaria fumorosea WIZE pdf TXT HR EN | 185 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
SIVA GUSKA (Anser anser L.) PDF TXT | 193 | |
Jozo Franjić, Željko Škvorc | ||
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE: NOVI KRIŽANAC Sorbus × thuringiaca (Ilse) Fritsch U HRVATSKOJ FLORI PDF TXT | 194 | |
Alojzije Frković | ||
ZELENA ŽUNA (Picus viridis) – PTICA 2014. GODINE PDF TXT | 195 | |
AKTUALNO | ||
Goran Vincenc | ||
NAJSKUPLJA PRIRODNA NEPOGODA U HRVATSKOJ POVIJESTI PDF TXT | 197 | |
OBLJETNICE | ||
Jozo Franjić | ||
90 GODINA OD ROĐENJA AKADEMIKA MIRKA VIDAKOVIĆA (1924–2014) PDF TXT | 202 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Tatjana Đuričić-Kuric | ||
PREDSTAVLJENA KNJIGA: FERDO BAŠIĆ: THE SOILS OF CROATIA PDF TXT | 203 | |
Frane Grospić | ||
ANA LEMIĆ: SELA I STANOVI NA VELEBITU - SVJEDOČANSTVO ŽIVOTA OD NASTANKA DO NESTANKA PDF TXT | 206 | |
Frane Grospić | ||
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA PDF TXT | 209 | |
Alojzije Frković | ||
CRVENKA, M., T. LUKIĆ: OTROVI BILJAKA I GLJIVA PDF TXT | 211 | |
ZNANTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Tatjana Đuričić Kuric | ||
MEĐUNARODNI ZNANSTVENO STRUČNI SKUP "POPLAVNE ŠUME" PDF TXT | 213 | |
Milan Glavaš | ||
58. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE PDF TXT | 214 | |
PRIZNANJA | ||
Milan Glavaš | ||
PRIZNANJE KOLEGI ŠUMARU IZ SLOVENIJE PDF TXT | 220 | |
NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
Željko Škvorc | ||
Dr. sc. KRUNOSLAV SEVER PDF TXT | 222 | |
Josip Margaletić | ||
DR. SC. MARKO VUCELJA PDF TXT | 224 | |
MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
Josip Dundović | ||
4. SREDNJEEUROPSKA KONFERENCIJA O BIOMASI 2014. PDF TXT | 226 | |
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
Hranislav Jakovac | ||
46. EFNS KONHIOLAHTI, JOENSUU, FINSKA PDF TXT | 229 | |
Damir Delač | ||
EKSKURZIJA ČLANOVA HŠD-A I HKIŠDT U BOSNU I HERCEGOVINU PDF TXT | 234 | |
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG I NADZORNOG ODBORA HŠD-A PDF TXT | 241 | |