broj: 3-4/2013
pdf (7,8 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| KUDA NAS JE TO DOVELO STRANAČKO KADROVIRANJE I NETRŽIŠNO GOSPODARENJE pdf TXT HR EN | 133 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Andrej Rozman, Alen Vajdetič, Jurij Diaci | UDK 630*234 (Abies alba Mill.) (001) | |
| ŠUMSKI REZERVAT JELE (Abies alba Mill.) U SEKUNDARNOJ SUKCESIJI NA OPUŠTENIM PAŠNJACIMA POLJANSKE DOLINE U SLOVENIJI pdf TXT HR EN | 135 | |
| Drago BRUMEC, Črtomir ROZMAN, Marjan JANŽEKOVIČ, Jernej TURK, Štefan ČELAN | UDK 630*10+156 (001) | |
| OCJENA RAZLIČITIH SCENARIJA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKE OKOLIŠNE REGULACIJE DEGRADIRANOG ZEMLJIŠTA PRIMJENOM INTEGRIRANIH SIMULACIJA I VIŠEKRITERIJSKOG ODLUČIVANJA – STUDIJ SLUČAJA pdf TXT HR EN | 147 | |
| Athanasios STAMPOULIDIS, Elias MILIOS*, Kyriaki KITIKIDOU | UDK 630*23 (Juniperus excelsea M. Bieb.) (001) | |
| REGENERACIJA ŠUMA Juniperus excelsa M. Bieb. U NACIONALNOM PARKU PRESPA U GRČKOJ pdf TXT HR EN | 163 | |
| Miloš Koprivica, Bratislav Matović, Snežana Stajić, Vlado Čokeša, Đorđe Jović | UDK 630*814+524+537 (001) | |
| MRTVO DRVO U GOSPODARENIM BUKOVIM ŠUMAMA NA PODRUČJU SRBIJE pdf TXT HR EN | 173 | |
| Sažetak: U cilju rješavanja problema energetske krize i klimatskih promjena u svijetu se pridaje veliko značenje proučavanju biomase, odnosno zalihe i kruženja ugljika u šumskim ekosustavima. Proučavan je najčešće utjecaj klimatskih promjena i načina gospodarenja na razvoj i stabilnost šumskih ekosustava, kao i njihov doprinos ublažavanju negativnih utjecaja klimatskih promjena na životni okoliš (Cannell 1995., Lebaube et al. 2000., Joosten et al. 2004., Mund 2004., Mund and Schulze 2006., Liski et al. 2006). Mrtvo drvo je najviše proučavano u prašumama, odnosno rezervatima bukovih šuma (Christensen et al. 2005). Uz to, proučavano je u približno prirodnim bukovim šumama (Beneke and Manning 2003., Mountford 2002) i u gospodarenim bukovim šumama (Green and Peterken 1997., Fridman and Walheim 2000., Ferguson and Archibald 2002., Mund 2004., Mund and Schulze 2006). Rađena je i komparacija karakteristika mrtvog drveta u prirodnim – negospodarenim i gospodarenim šumama (Andersson and Hytteborn 1991., Kirby et al. 1998). U Europi, volumen dubećeg i ležećeg mrtvog drveta u uređivanim – proizvodnim šumama označena je kao važan indikator za održivo gospodarenje i očuvanje biodiverziteta (MCPFE 2003). Prema tomu, mrtvo drvo je važna komponenta šumskih ekosustava. Međutim, u šumama Srbije do sada nije detaljnije proučavano. Zbog toga, cilj ovog rada bio je dobivanje pouzdanih informacija o najznačajnijim karakteristikama mrtvog drveta (volumenu, biomasi i ugljiku) u visokim gospodarenim bukovim šumama koje su u državnom vlasništvu. Istraživane sastojine bukve po strukturnoj su izgrađenosti specifične, a početkom dvadesetog stoljeća bile su pretežito prašume, pa su neurednim prebornim sječama prevedene u privredne šume. Radi se o izrazito raznodobnim sastojinama bukve, specifične starosne strukture. Uzorkom je obuhvaćeno jedanaest čistih sastojina bukve izabranih u šest šumskih područja (Slika 1). Jedna sastojina pripada brdskoj (Fagetum moesiacae submontanum B. Jov. 1967) a deset sastojina planinskoj šumi bukve (Fagetum moesiacae montanum B. Jov. 1953). Klima je umjereno kontinentalna. Površina sastojina je 9,8–32,3 ha (ukupno 241,9 ha). Bonitet staništa je I/II–III/IV, nadmorska visina 400–1380 m, prosječan nagib terena 11–27°, najčešća ekspozicija sjeverozapadna, stupanj sklopa 69–94 %, srednji promjer po temeljnici 30–42 cm, srednja visina po Loraju 22–34 m, broj stabala 214–308 po ha, temeljnica 22–33 m2 ha–1, volumen 290–522 m3 ha–1 i volumni prirast 5,0–10,5 m3 ha–1. Kvalitativna i sortimentna struktura istraživanih sastojina bukve bila je loša (Koprivica et al. 2010b). Za utvrđivanje prisutnosti, količine, debljinske strukture volumena i stanja mrtvog drveta glede stupnja raspadanja u dubećem i ležećem položaju primijenjen je sistematski uzorak. Kao elementi uzorka u sastojinama korištene su probne plohe veličine 500 m2, raspoređene na rastojanju 100 x 100 m. Postavljene su ukupno 242 probne plohe. Volumen mrtvog drveta na probnim plohama iznad zemlje određen je po klasičnim dendrometrijskim metodama, a suha biomasa na bazi njegovog volumena i gustoće drveta pri različitom stupnju raspadanja (Marjanović et al. 2010). Biomasa mrtvog drveta ispod zemlje (korijena panjeva i suhih stabala) određena je izravno po regresijskoj jednadžbi (Wutzler et al. 2008). Sadržaj vezanog ugljika u mrtvom drvetu dobijen je množenjem suhe biomase mrtvog drveta s koeficijentom 0,5 (IPCC 2003). Za procjenu prosječnog i ukupnog volumena, biomase i zalihe ugljika primijenjen je jednostavni i stratifikacijski uzorak. Prosječan volumen živog i mrtvog drveta iznad zemlje po hektaru u sastojinama i za sve istraživane sastojine zajedno prikazan je u tablici 2. Za sastojine dobiveni su podaci nedovoljne točnosti. Međutim, podaci dobiveni za sve istraživane sastojine zajedno su dovoljno točni – pouzdani. Prosječan volumen mrtvog drveta iznad zemlje svih istraživanih sastojina bukve zajedno (p = 0,95, n-1 = 241) je 19,24 +/– 2,63 m3 ha–1 ili 5,01 % od prosječnog volumena živog drveta (383,9 +/– 20,58 m3 ha–1). Metodom analize varijance utvrđeno je da je razlika između sastojina, s obzirom na prosječan volumen mrtvog drveta po hektaru, statistički značajna. Volumen mrtvog drveta s obzirom na način javljanja i stupanj raspadanja prikazan je u tablici 5, a s obzirom na debljinsku strukturu volumena u tablici 6. Na osnovi jednostavnog uzorka od 242 probne plohe utvrđeno je da je raspored mrtvog drveta iznad zemlje po hektaru jako pozitivno asimetričan i jako izdužen u odnosu na normalni raspored. Koeficijent varijacije je 108 %. Relativna greška uzorka (p = 0,95) je +/– 13,61 %. Primjenom stratifikacijskog uzorka dobivena je relativna greška uzorka +/– 13,01 %. Na osnovi stratifikacijskog uzorka, interval povjerenja (p = 0,95, n-4 =238) za prosječan volumen mrtvog drveta je 16,74–21,74 m3/ha. Prosječna suha biomasa mrtvog drveta i zaliha ugljika po hektaru u istraživanim sastojinama bukve prikazana je u tablici 7. Biomsa istraživanih sastojina zajedno iznad zemlje je 6,06 t ha–1, a ispod zemlje 17,34 t ha–1, odnosno ukupno 23,40 t ha–1. Zaliha vezanog ugljika u ukupno procijenjenoj suhoj biomasi mrtvog drveta iznad zemlje je 3,03 t C ha–1 a ispod zemlje 8,67 t C ha–1, odnosno ukupno 11,70 t C ha–1. Gospodarene visoke sastojine bukve u Srbiji imaju veći volumen, biomasu i zalihu vezanog ugljika u mrtvom drvetu po hektaru u odnosu na intenzivno gospodarene sastojine bukve u Europi. Sadašnje stanje je posljedica dugogodišnjeg provođenja neurednog gospodarenja i česte promjene načina gospodarenja bukovim šumama (preborni, grupimični, naplodni i sl.). Na bazi provedenog istraživanja procijenjeno je (p= 0,95, n-1 = 241) da se u visokim gospodarenim bukovim šumama na području Srbije (350.000 ha) nalazi 6,73+/– 0,92 milijuna m3 mrtvog drveta iznad zemlje, čija je suha biomasa 2,12 +/– 0,29 milijuna tona a uskladišteni ugljik u ovoj biomasi 1,06 +/– 0,14 milijun tona. Biomasa mrtvog drveta ispod zemlje je 6,07 +/– 0,73 milijuna tona, a uskladišteni ugljika u ovoj biomasi 3,03 +/– 0,36 milijuna tona. Prema tomu, ukupna procijenjena biomasa mrtvog drveta iznad i ispod zemlje je 8,19 +/– 0,82 milijuna tona, a uskladišteni ugljik 4,10 +/– 0,41 milijuna tona. Ključne riječi: mrtvo drvo; gospodarene bukve šume; sastojina; volumen; biomasa; ugljik; uzorak | ||
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Kristijan Tomljanović, Marijan Grubešić, Dean Konjević, Zlatko Tomašić | UDK 630*156 (Perdix perdix L.) | |
| USPJEH ISPUŠTANJA I PODIVLJAVANJA TRČKE (Perdix perdix L.) IZ UMJETNOG UZGOJA U OTVORENIM LOVIŠTIMA SREDIŠNJE HRVATSKE pdf TXT HR EN | 185 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Dinka Matošević, Ivana Pajač Živković | UDK 630*453+145.7 | |
| STRANE FITOFAGNE VRSTE KUKACA I GRINJA NA DRVENASTOM BILJU U HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 191 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| ZELENDUR (Carduelis chloris L.) PDF TXT | 206 | |
| Nataša Rap, Karmela Glova, Manda Stramput, Marilena Idžojtić | ||
| OBNOVA ARBORETUMA LISIČINE KROZ PREDPRISTUPNI FOND HRVATSKA – MAĐARSKA PDF TXT | 207 | |
| Alojzije Frković | ||
| PROMIJENITI NEGATIVAN STAV LJUDI PREMA MEDVJEDIMA PDF TXT | 211 | |
| Jozo Franjić | ||
| POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE PDF TXT | 214 | |
| Dragan Prlić | ||
| ZNAČAJNE PROLJETNICE SLATINSKIH ŠUMA PDF TXT | 216 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Darko Posarić | ||
| Zbilja hrvatskoga šumarstva PDF TXT | 218 | |
| OBLJETNICE | ||
| Tatjana Đuričić Kuric | ||
| JOSIP KOZARAC – 155. obljetnica rođenja PDF TXT | 220 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Branko Meštrić | ||
| Šumsko gospodarstvo Karlovac 1960. / Uprava šuma Podružnica Karlovac 2010. PDF TXT | 222 | |
| Frane Grospić | ||
| L´Italia forestale e montana PDF TXT | 224 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Milan Glavaš | ||
| 57. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE PDF TXT | 227 | |
| PRIZNANJA | ||
| Milan Glavaš | ||
| BRONČANA PLAKETA ŽELJKU KAUZLARIĆU PDF TXT | 231 | |
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
| Davorin Kajba | ||
| Mr. sc. Dragomir Pfeifer PDF TXT | 232 | |
| Mario Božić | ||
| Mr. sc. Dalibor Tonc PDF TXT | 234 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Tijana Grgurić | ||
| SOŽITJE (SUŽIVOT) PDF TXT | 237 | |
| Josip Dundović | ||
| 17. AUSTRIJSKI DANI BIOMASE PDF TXT | 238 | |
| IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Hranislav Jakovac | ||
| 45. EFNS – IZVJEŠĆE PDF TXT | 241 | |
| Frane Grospić | ||
| EKSKURZIJA U LIPOVLJANE PRIGODOM 155. OBLJETNICE ROĐENJA ŠUMARA I KNJIŽEVNIKA JOSIPA KOZARCA PDF TXT | 256 | |
| Damir Delač | ||
| ZAPISNIK 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 15. OŽUJKA 2013. god. u prostorijama ŠumarIJE OGULIN, UŠP OGULIN PDF TXT | 258 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Ivan Hodić | ||
| Mr. sc. Marija Tomek, dipl. ing. šum. (1926–2013) PDF TXT | 269 | |