broj: 3-4/2013
pdf (7,8 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| KUDA NAS JE TO DOVELO STRANAČKO KADROVIRANJE I NETRŽIŠNO GOSPODARENJE pdf TXT HR EN | 133 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Andrej Rozman, Alen Vajdetič, Jurij Diaci | UDK 630*234 (Abies alba Mill.) (001) | |
| ŠUMSKI REZERVAT JELE (Abies alba Mill.) U SEKUNDARNOJ SUKCESIJI NA OPUŠTENIM PAŠNJACIMA POLJANSKE DOLINE U SLOVENIJI pdf TXT HR EN | 135 | |
| Sažetak: Obična jela (Abies alba Mill.) je kao klimatogena vrsta izrazito skiofilna i jako učinkovita što se tiče primanja hrane iz okoliša. U Sloveniji obično raste na dubokim, teškim, svježim, neutrofilnim do acidofilnim staništima, u submontanskom i montanskom pojasu (Galio rotundifolii-Abietetum M. Wraber 1959, Bazzanio-Abietetum M. Wraber 1958), mjestimično se pojavljuje u sastojinama i na kamnitim karbonatima ili silikatnima podlogama (Calamagrostio-Abietetum Horvat (1950) 1962, Paraleucobryo-Abietetum Belec et al. ex Belec 2009, Neckero-Abietetum Tregubov 1962). U članku smo predstavili istraživanje gotovo čiste sastojine obične jele (Abies alba Mill.) na za nju neuobičajnom staništu. Jelova sastojina u šumskom rezervatu Lipje u Poljanskoj dolini (Slovenija) uspijeva na prisojnom položaju, razmjerno niskoj nadmorskoj visini (370–380 m) i na karbonatnoj matičnoj podlozi. Sustavnih istraživanja u rezervatu do sada još nije bilo, ali se pretpostavlja da je sastojina nastala poslije sekundarne sukcesije na nekadašnjim pašnjacima. Svrha ovoga istraživanja je (1) analizirati povijest šumskog rezervata i jelove sastojine, (2) istražiti strukturne i razvojne karakteristike jelove sastojine, (3) usporediti florni sastav rezervata sa srodnim asocijacijama fitocenoza. Povijest sukcesije sastojine utvrdili smo uz pomoć stare vojničke karte. U sastojini smo na većoj pokusnoj plohi napravili totalnu klupažu, na dominantnim stablima izmjerili visine i uzeli izvrtke. Na manjim plohama analizirali smo pomlađivanje i brst divljači. Dodatno je napravljeno pet fitocenoloških snimaka po standardnoj srednjeeuropskoj metodi. Na vojničkoj karti iz godine 1763–1787. godine, područje današnjeg rezervata leži na prijelazu iz šume u pašnjake, koji su u tom razdoblju većih površina, što potvrđuje sumnje na sekundarnu sukcesiju. Dobna struktura sastojine ukazuje na početak sukcesije jele u godinama 1900–1910.godine. Prirastni uzorci dominantnog drveća jele i njihova umjerena starosna varijabilnost ukazuju da jela nije odjednom kolonizirala nešumsku površinu, nego se postepeno širila sjemenom u postojećoj pionirskoj sastojini. Vitalnost jele i njena dominacija u sastojini, kao i struktura i pomlađivanje, ukazuju da se vjerojatno radi o dugotrajnom stadiju pretežito čiste jelove sastojine (udio jele u drvnoj zalihi iznosi 76.5 %). Karakteristika sastojine je i visoka drvna zaliha (773.6 m3 ha–1) i malen udio mrtvog drveta (4.1 %). Analiza prizemne vegetacije ukazuje na povoljne stanišne prilike u šumskom rezervatu Lipje. To i potvrđuje veći udio vrsta razreda Carpino-Fagetea s. lat. U usporedbi s ostalim zajednicama šuma bukve i bijelog graba ima više umjereno acidofilnih vrsta razreda Vaccinio-Piceetea, što je povezano s djelomičnim zakiseljenjem staništa zbog jelovih iglica koja dominira u gornjem sloju. Veći udio fanerofita i geofita ukazuje na potencijalno stanište bukve ili bijelog graba. Indikacija stanišnih prilika s Ellenbergovima fitoindikacijskima vrijednostima svrstava šumu jele u rezervatu bliže staništima bijelog graba, što ukazuje da se tu vjerojatno radi o sekundarnoj šumi jele kao posljedici zarastanja te da će budući sukcesijski razvoj vjerojatno ići u smjeru bjelogorične šume. DCA analiza popisa iz Lipja i srodnih fitocenoza ukazuje na prijelazni karakter, između šuma jele (Galio rotundifolii-Abietetum M. Wraber 1959), šuma bukve i jele (Omphalodo-Fagetum (Tregubov 1957) Marinček & al. 1993), šuma bijelog graba (Abio albae-Carpinetum betuli Marinček 1994, Asperulo-Carpinetum M. Wraber 1969) i submontanskih šuma bukve (Hacquetio-Fagetum Košir 1962). S obzirom na prevladavajući udio jele u dominantnom sloju, koja inače djelomično mijenja kiselost i svjetlosne prilike u sastojini, rezultati ukazuju na potencijalno stanište bijelog graba ili bukve. U florističkom smislu stanište najviše sliči sekundarnoj asociaciji Asperulo-Carpinetum betuli i zajednici bijelog graba i jele (Abio albae-Carpinetum betuli). Istraživanje je pokazalo da jela može kolonizirati nova staništa u procesu sekundarne sukcesije, nasuprot stajalištu koje zagovara izostanak jele zbog antropozoogenih utjecaja. Poznato je više sličnih staništa, gdje izvor dominacije jele nije poznat. Za objašnjenje uzroka općenitog propadanja jele potrebno je izvršiti istraživanja koja će osvijetliti zapletene međusobne odnose između jele i kompetitorskih vrsta, okolišnih prilika i antropogenog utjecaja. Možemo zaključiti da proučavana sastojina jele koja uspijeva na samom rubu ekološke niše jelovih šuma, ulijeva optimizam za budućnost jele. Ključne riječi: šumski rezervat; sekundarna sukcesija; Abies alba; Picea abies; faza isključivanja stabala; propadanje i širenje obične jele | ||
| Drago BRUMEC, Črtomir ROZMAN, Marjan JANŽEKOVIČ, Jernej TURK, Štefan ČELAN | UDK 630*10+156 (001) | |
| OCJENA RAZLIČITIH SCENARIJA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKE OKOLIŠNE REGULACIJE DEGRADIRANOG ZEMLJIŠTA PRIMJENOM INTEGRIRANIH SIMULACIJA I VIŠEKRITERIJSKOG ODLUČIVANJA – STUDIJ SLUČAJA pdf TXT HR EN | 147 | |
| Athanasios STAMPOULIDIS, Elias MILIOS*, Kyriaki KITIKIDOU | UDK 630*23 (Juniperus excelsea M. Bieb.) (001) | |
| REGENERACIJA ŠUMA Juniperus excelsa M. Bieb. U NACIONALNOM PARKU PRESPA U GRČKOJ pdf TXT HR EN | 163 | |
| Miloš Koprivica, Bratislav Matović, Snežana Stajić, Vlado Čokeša, Đorđe Jović | UDK 630*814+524+537 (001) | |
| MRTVO DRVO U GOSPODARENIM BUKOVIM ŠUMAMA NA PODRUČJU SRBIJE pdf TXT HR EN | 173 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Kristijan Tomljanović, Marijan Grubešić, Dean Konjević, Zlatko Tomašić | UDK 630*156 (Perdix perdix L.) | |
| USPJEH ISPUŠTANJA I PODIVLJAVANJA TRČKE (Perdix perdix L.) IZ UMJETNOG UZGOJA U OTVORENIM LOVIŠTIMA SREDIŠNJE HRVATSKE pdf TXT HR EN | 185 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Dinka Matošević, Ivana Pajač Živković | UDK 630*453+145.7 | |
| STRANE FITOFAGNE VRSTE KUKACA I GRINJA NA DRVENASTOM BILJU U HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 191 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| ZELENDUR (Carduelis chloris L.) PDF TXT | 206 | |
| Nataša Rap, Karmela Glova, Manda Stramput, Marilena Idžojtić | ||
| OBNOVA ARBORETUMA LISIČINE KROZ PREDPRISTUPNI FOND HRVATSKA – MAĐARSKA PDF TXT | 207 | |
| Alojzije Frković | ||
| PROMIJENITI NEGATIVAN STAV LJUDI PREMA MEDVJEDIMA PDF TXT | 211 | |
| Jozo Franjić | ||
| POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE PDF TXT | 214 | |
| Dragan Prlić | ||
| ZNAČAJNE PROLJETNICE SLATINSKIH ŠUMA PDF TXT | 216 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Darko Posarić | ||
| Zbilja hrvatskoga šumarstva PDF TXT | 218 | |
| OBLJETNICE | ||
| Tatjana Đuričić Kuric | ||
| JOSIP KOZARAC – 155. obljetnica rođenja PDF TXT | 220 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Branko Meštrić | ||
| Šumsko gospodarstvo Karlovac 1960. / Uprava šuma Podružnica Karlovac 2010. PDF TXT | 222 | |
| Frane Grospić | ||
| L´Italia forestale e montana PDF TXT | 224 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Milan Glavaš | ||
| 57. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE PDF TXT | 227 | |
| PRIZNANJA | ||
| Milan Glavaš | ||
| BRONČANA PLAKETA ŽELJKU KAUZLARIĆU PDF TXT | 231 | |
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
| Davorin Kajba | ||
| Mr. sc. Dragomir Pfeifer PDF TXT | 232 | |
| Mario Božić | ||
| Mr. sc. Dalibor Tonc PDF TXT | 234 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Tijana Grgurić | ||
| SOŽITJE (SUŽIVOT) PDF TXT | 237 | |
| Josip Dundović | ||
| 17. AUSTRIJSKI DANI BIOMASE PDF TXT | 238 | |
| IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Hranislav Jakovac | ||
| 45. EFNS – IZVJEŠĆE PDF TXT | 241 | |
| Frane Grospić | ||
| EKSKURZIJA U LIPOVLJANE PRIGODOM 155. OBLJETNICE ROĐENJA ŠUMARA I KNJIŽEVNIKA JOSIPA KOZARCA PDF TXT | 256 | |
| Damir Delač | ||
| ZAPISNIK 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 15. OŽUJKA 2013. god. u prostorijama ŠumarIJE OGULIN, UŠP OGULIN PDF TXT | 258 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Ivan Hodić | ||
| Mr. sc. Marija Tomek, dipl. ing. šum. (1926–2013) PDF TXT | 269 | |