broj: 3-4/2011        pdf (7,98 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201103 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
NEŠTO O KLASIČNO-GOSPODARSKOJ VRIJEDNOSTI ŠUMA     pdf    TXT     HR     EN 97
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Ugarković, D., I. Tikvić, Z. Seletković, M. Oršanić, I. Seletković, M. Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S. Redžepović UDK 630* 114.2 + 231 (Abies alba Mill.) (001)
Neke mikrobiološke značajke tala i prirodno pomlađivanje šumskih otvora oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru     pdf    TXT     HR     EN 99
Kutnar, L., A. Kobler UDK 630* 188 + 111.8 (001)
Prognoza promjena šumske vegetacije zbog različitih scenarija klimatskih promjena u Sloveniji     pdf    TXT     HR     EN 113
Buzjak, N., S. Buzjak, D. Orešić UDK 630* 111 +120 : 164 (001)
Florističke, mikroklimatske i geomorfološke značajke ponikve Japage na Žumberku (Hrvatska)     pdf    TXT     HR     EN 127
Sedlar, Z., V. Hršak, R. Šoštarić UDK 630* 187 (001)
Numerička i fitosociološka analiza zajednice Junipero sibiricae -pinetum dalmaticae Domac (1956) 1965 te usporedba s mediteranskim šumama s dominantnom vrstom Pinus nigra Arn. s.l.     pdf    TXT     HR     EN 139
Sažetak: Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae Domac (1956) 1965 karakterizira Pinus nigrasubsp. dalmatica (Vis) Franco – endemična svojta prisutna u obalnom području te nekim otocima južne Dalmacije, ali i na južnim padinama Dinarida (Biokovo), na nadmorskim visinama od 350 do 1000 m. Uz jak utjecaj mediteranske klime koja je izražena do viših dijelova planine, zbog svoje nadmorske visine prisutni su i oslabljeni planinski i alpski uvjeti na samim vrhovima. Budući da je Biokovo na granici mediteranske i eurosibir­sko-sjevernoameričke regije, u istraživanoj zajednici prisutne su vrste iz obje regije, što povećava posebnost zajednice.
Mnogi znanstvenici su se do sada bavili sintaksonomskim položajem zajednice Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae, ali je uvijek opisivana kao jedinstven tip vegetacije.
Šume s crnim borom (Pinus nigras.l.) često u svojoj strukturi imaju velik broj lokalnih, za razliku od zonalne vegetacije. Zato zajednice s crnim borom, prisutne na različitim područjima mediterana, imaju mali broj međusobno po­dudarajućih vrsta i više izražene lokalne florističke karakteristike, nego što to imaju drugi, zonalni, tipovi vegetacije.
Prema trenutnim sintaksonomskim rješenjima, istraživana zajednica pri­pada submediteranskoj sveziCarpinion orientalisunutar reda Quercetalia pubescentis u razredu Querco-Fagetea. Cilj ovoga rada bio je analizirati ekološke i sintaksonomske karakteristike zajednice Junipero sibiricae-Pine­tum dalmaticae.
Za analiziranje podataka upotrijebili smo klastersku analizu, analizu prema indikatorskim vrstama (ISA) te nemetričko višedimenzionalno skaliranje (NMS).
Pomoću klasterske analize te ISA, uspoređivali smo sve sintaksone u kojima dominira dalmatinski bor, dok smo pomoću nemetričkog višedimenzionalnog skaliranja (NMS) uspoređivali šume u kojima dominira vrsta Pinus nigra s.l. u ostalim dijelovima Mediterana (Grčka, Pirenejski poluotok, Korzika i Sicilija) sa istraživanom zajednicom u Hrvatskoj.
Numeričke i sintaksonomske analize pokazuju da se zajednica Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticaesa Biokova razlikuje od ostalih vegetacijskih tipova s dalmatinskim borom. Klasterska analiza pokazala je da se Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticaejasno odvaja od ostalih sintaksona (Slika 2) u kojima dominiraPinus nigrasubsp. dalmatica, dok su pomoću ISA (Tablica 1) utvrđene indikatorske vrste koje ju odvajaju, ponajprijeJuniperus communis L.subsp.nanaSymeteSesleria robustaSchott, Nyman & Kotschy. NMS metodom pokazana je bliskost zajedniceJunipero sibiricae-Pinetum dalmaticaes grčkom zajednicomSeslerio robustae-Pinetum pallasianaeBarbéro & Quézel 1976 corr. Bergmeier 1990 (Slika 3) te njihovo zajedničko grupiranje odvo­jeno od ostalih mediteranskih zajednica s crnim borom, grupiranih prema goegrafskom području na kojemu su prisutne (zapadni i centralni mediteran). Ova je zajednica također pionirska, a sloj drveća formiraPinus nigrasubsp. pallasiana. Struktura ovih zajednica je također međusobno vrlo slična, sloj drveća u kojemu dominira vrstaPinus nigras.l. s manje više otvorenim sklo­popm krošanja, gusti sloj niskog grmlja koje uglavnom čini Juniperus com­munissubsp.nanai relativno mali broj prizemnih vrsta u kojemu dominira Sesleria robusta. Obje zajednice javljaju se na sličnim nadmorskim visinama te imaju slične ekološke i biljnogeografske karakteristike, a prema klasifika­ciji staništa iz 2003 uvrštene su u istu skupinu, Mediteranske šume s endem­skim vrstama crnoga bora. Time smo utvrdili da bi istraživana zajednica trebala biti klasificirana unutar razreda Pino-Juniperetea, reda Juniperetalia haemisphaericae i istočnomediteranske sveze Berberido creticae-Juniperion foetidissimae. Zajednice prisutne u ovome razredu raspršene su po cijelom području mediterana, a vegetacija koja mu pripada nalazi se na suhom tlu i završni je stadij klimazonalne vegetacije za južna eurosibirska i mediteranska područja. Zajednice razreda Pino-Juniperetea sadržavaju mnoge endemske vrste koje pridonose njihovoj teritorijalnoj autonomiji.
Sličnost zajednice Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae sa istočnomediteranskim zajednicama i njezino uvrštavanje u spomenute sintaksone fitocenološki i ekološki je potvrđena.
Ključne riječi: Biokovo; multivarijatna analiza; Pinus nigra subsp. dalmatica; sintaksonomija
 
STRUČNI ČLANCI
     
Nodilo, Marija UDK 630* 272
Vrt u Benediktinskom samostanu Sv. Marije na Mljetu     pdf    TXT     HR     EN 153
Puača, B., Ž. Najvirt, A. Miličević UDK 630* 188 + 114
Neke pedološko-florističke i gospodarske značajke šumskih sastojina na lokalitetu Otmanov Vis (Slavonija)     pdf    TXT     HR     EN 161
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Crvendać (Erithacus rubeculaL.)     PDF    TXT 168
 
OBLJETNICE
     
Harapin, Miroslav
50. Oblijetnica zavoda za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku     PDF    TXT 169
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Dundović,Josip
Srednjeeuropska konferencija o biomasi 2011. (26–29. 1. 2011. Graz, Austrija) i Gradečka deklaracija     PDF    TXT 173
Harapin, Miroslav
55. Seminarbiljne zaštite (Opatija 8 – 11. veljače 2011.)     PDF    TXT 174
 
PRIZNANJA
     
Harapin, Miroslav
Zlatno odličje za prof. dr. sc. Borisa Hrašovca     PDF    TXT 178
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Frković,Alojzije
Plan upravljanja risom u Republici Hrvatskoj 2010–2015.     PDF    TXT 179
Gračan, Joso
Šumarstvo jugoistočne Europe     PDF    TXT 182
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 184
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Vargović, Lucija
Foto izlet “Slunj 2010.”     PDF    TXT 186
Jakovac,H., J.Dundović
43. EFNS (6–12. 3. 2011. g., Östersund, Švedska)     PDF    TXT 188
Delač, Damir
ZAPISNIK 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a,     PDF    TXT 194
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA MOSTAR
     
Rezo, Ljubo
Otvoreno pismo     PDF    TXT 205
 
IN MEMORIAM
     
Horvat,Dubravko
Izv. prof. dr. sc. Ivan Knežević, dipl. ing. šum.(1929–2010)     PDF    TXT 206
Vratarić, Pavle
Dragutin Bedžula, (1931–2011)     PDF    TXT 207

                UNDER CONSTRUCTION