| |
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA |
| |
|
|
| PRPIĆ, Branimir | |
| Neutemeljen napad na šumarstvo
PDF TXT
HR
|
86 |
U emisiji poznatoga i priznatog urednika prvoga programa Hrvatskoga radija, Ante Bekića neutemeljeno je napadnuto šumarstvo. Dana 6. travnja og. u četvrtak, gost emisije koja se emitira ujutro od 5,00 do 7,00 sati bio je Romano Božac, redoviti profesor Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Emisija je bila posvećena proljeću, a profesor Božac, agronom i nas poznati ekspert za gljive, posebno jestive, ispunio je sadržaj emisije gljivarstvom.
Kako su šumski ekosustavi staništa za najveći broj jestivih vrsta gljiva, bilo je dosta riječi o šumi i o stanju šume s gljivarskoga stajališta. Za obnovljenu bukovu šumu u području Gospodarske jedinice “Petrinjčica”, Hrvatske šume d.o.o. UŠP Sisak, Šumarije Rujevac na Zrinskoj gori, profesor Božac je izjavio kako je u njoj obavljena ekocidna sječa šume.
Na tu izjavu reagirao je Đuro Kauzlarić, dipl. ing. šumarstva, upravitelj Šumarije Vrbovec, koji je imao sreću uspostaviti s emisijom telefonsku vezu. Tvrdio je između ostaloga, kako se u gospodarenju šumama postupa prema Zakonu o šumama Republike Hrvatske koji jamči opstojnost, prirodnost, ali i gospodarski učinak koji često ne pokriva troškove biološke reprodukcije šume. Predložio je profesoru Božcu kontakt s profesorima na Šumarskom fakultetu radi informacije o postupcima sa šumom u Hrvatskoj i znanstvenim temeljima tih postupaka.
U dosadašnjem zajedničkom radu s mikolozima tijekom rasprave o certifikaciji šuma, zamijetili smo kako su njihove želje da se šuma nalazi samo u dvije razvojne faze u odnosu na život prašume, koji je posebno u bukovim prašumama dobro proučen (Korpel, 1995). Njihova je, naime, želja šuma u fazama starenja i raspadanja kad je ona najbogatija gljivama. S profesionalnoga mikološkoga stajališta to je razumljivo, ali u tim razvojnim fazama šuma tek djelomično obavlja općekorisne funkcije. Šumsko drveće tada značajno povećava transpiraciju i smanjuje CO2 asimilaciju, odnosno troši puno vode i ne vezuje ugljični dioksid koji se smatra glavnim stakleničkim plinom i razlogom je klimatskih promjena. Vezivanje ugljika smatra se danas jednom od najvažnijih općekorisnih funkcija šume.
Šumarska znanost došla je do spoznaje da je šuma najučinkovitija ako podržavamo dvije njezine prašumske faze: fazu pomlađivanja i optimalnu fazu. Hrvatska šumarska znanost dodala je tome i podržavanje prirodnosti šume što znatno povećava biološku raznolikost šumskoga ekosustava te značajno podiže vrijednost hrvatskih šuma koje su 95 % prirodnoga sastava.
U šumi u kojoj je profesor Božac utvrdio ekocid upravo je obavljen dovršni sijek oplodnoga načina uzgojnoga postupka obnove gorske šume bukve, koja je prirodno obnovljena mladim naraštajem. To je uzgojni zahvat kojemu je kroz dug život drveća u propisanim vremenskim razmacima prethodila njega šume i dva specifična uzgojna zahvata oplodnoga postupka. Priznajem da stanje poslije dovršnoga sijeka ne djeluje estetski, ali zahvat je stručno korektno obavljen i šumska sastojina ide smjerom ka razvoju optimalne faze šumske zajednice toga staništa, u kojemu ta vrsta drveća nalazi svoj ekološki optimum.
Tu je premalo prostora kako bi se profesora Božca uputilo nešto više u šumarstvo, ali začuđuje njegova hrabrost, da pred hrvatskom javnosti presudi jednoj struci koju kako smo se uvjerili nimalo ne poznaje. Kad bi to bila ekocidna sječa šume, onda u Hrvatskoj ne bi više bilo niti jedne regularne šume, budući da se sve one na takav način već više od 200 godina obnavljaju.
Prof. dr. sc. Branimir Prpić
|
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| PETREŠ, Stjepan | UDK 630* 461 + 375 (001) |
| Oštećivanje ponika i pomlatka pri privitlavanju i privlačenju oblovine traktorom LKT 81 T iz dovršne sječine hrasta lužnjaka
pdf TXT
HR
EN
|
87 |
| Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak | UDK 630* 442 (001) |
| Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscum album L.) na području Uprave šuma podružnice Bjelovar
pdf TXT
HR
EN
|
101 |
| |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE |
| |
|
|
| Zelić, Juraj | UDK 630* 652 |
| Prilog izračunavanju vrijednosti drva na panju (šumska taksa) jednodobnih sastojina hrasta kitnjaka
pdf TXT
HR
EN
|
113 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Krznar, Tomislav, Josip Čulig, Krunoslav Pintur, Nina Popović, Luka Štilinović | UDK 630* 156 |
| Je li lovstvo u suprotnosti sa zaštitom prirode
pdf TXT
HR
EN
|
125 |
| |
| ZAŠTITA PRIRODE |
| |
|
|
| Arač, Krunoslav | |
| Planinski jaglac (Primula auricula L.)
PDF TXT
|
131 |
| Kranjčev, Radovan | |
| Gorska sasa (Pulsatilla montana /Hoppe/ Reichenb)
PDF TXT
|
132 |
| Kranjčev, Radovan | |
| Kaštelansko primorje kao orhidejski vrt
PDF TXT
|
133 |
| Timarac, Zoran | |
| Zaštita genofonda divljači
PDF TXT
|
135 |
| |
| AKTUALNO |
| |
|
|
| Frković, Alojzije | |
| Brgljez (Sitta europaea) – ptica 2006. godine
PDF TXT
|
137 |
| |
| OBLJETNICE |
| |
|
|
| Frković, Alojzije | |
| Vitez prirode – Josip Kozarac (1858–1906)
PDF TXT
|
138 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Vratarić, Pavle | |
| Znanstvena monografija “Poplavne šume u Hrvatskoj” – Floodplain Forests in Croatia
PDF TXT
|
141 |
| Grospić, Frane | |
| L’Italia forestale e montana
PDF TXT
|
146 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Kajba, Davorin | |
| Klimatske promjene i genetska raznolikost šumskog drveća: utjecaj na održivo gospodarenje europskih šuma
PDF TXT
|
149 |
| Grbac, Ivica, Renata Ojurović | |
| IV Generalna skupština innovawood-a
PDF TXT
|
150 |
| |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA |
| |
|
|
| Delač, Damir | |
| 38. EFNS Sarajevo – Igman 26. 2. – 4. 3. 2006.
PDF TXT
|
155 |
| Delač, Damir | |
| Zapisnik 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a
PDF TXT
HR
|
158 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Rajković, Vladimir, Josip Tomašević | |
| Franjo Knebl (1915–2006)
PDF TXT
|
167 |
| Kuzmanić, Ivan | |
| Josip Crvenković (1931–2006)
PDF TXT
|
168 |
| Kapec, Davorin | |
| Matija Mlinac (1932–2006)
PDF TXT
|
169 |
