broj: 3-4/2000
pdf (37,7 MB) |
|
||||||||||||||
| B. Prpić | ||
| NA POMOLU JE DOBRA SURADNJA IZMEĐU SLUŽBENIH ZAŠTITARA PRIRODE I OKOLIŠA I ŠUMARA PDF TXT HR | 121 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Šalek-Grginčić, J. | UDK 630* 622 + 624 (Quercus petraea Liebl.) | |
| Uređivanje privatnih šuma hrasta kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) na području Uprave šuma Karlovac pdf TXT HR EN | 123 | |
| Pintarić, K. | UDK 630* 232.1 (Larix europaea) 001. | |
| 30 godina istraživanja na arišu različitih provenijencija u Bosni pdf TXT HR EN | 143 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Molak, B. | UDK 621.31 | |
| Nepotrebno zagađenje okoliša i osiromašenje stanovništva u proizvodnji električne energije pdf TXT HR EN | 157 | |
| Sabadi, R. | UDK 630* 904 | |
| Francuska: Šume prekomorskih departmana pdf TXT HR EN | 171 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Božić, M. | UDK 630* 524 (Abies alba Mill.) | |
| Kolika je stvarna zaliha jele u našim šumama? pdf TXT HR EN | 185 | |
| Böhm, D. | UDK 630* 907.1 + UDK 551.48 | |
| Regresije u akvatoriju nacionalnog parka Plitvička jezera pdf TXT HR EN | 197 | |
| Regresiju u akvatoriju Plitvičkih jezera koja počinje erozijom površja i unosom organskog i mineralnog materijala u vodotokove i jezera, treba pod svaku cijenu zaustaviti. Suočeni s ovom pojavom, prisjećamo se riječi prof. Ljubice Brnek-Kostić, koja je davnih šezdesetih godina izjavila: "Zadaća je suvremene službe zaštite prirode, da svestrano djeluje protiv pojava narušavanja prirodnog sklada pa čak i ako su te pojave prirodno uvjetovane, posebno ako je tijek i intenzitet nepoželjnih pojava i regresija u prirodi ubrzan i intenziviran ljudskim djelatnostima". To je upravo slučaj s pojavom zatrpavanja akvatorija nanosom sa strane, a u vezi s time i pojavom eutrofikacije Plitvičkih jezera. Ne postoje nikakve teoretske ni praktične metode uklanjanja ove regresije, osim čišćenja jezera i vodo-tokova od gomila nanesenog materijala i plodnoga mulja. Jednako tako iluzorno je prepustiti ovu pojavu prirodnom tijeku, jer će priroda u ovom slučaju samo povećavati i ubrzavati ovu pojavu. Preostaje dakle, metoda mehaničkog čišćenja nanosa, danas svakako uz primjenu suvremenih uređaja. Poznato je, da se muljeviti nanos vrlo uspješno čisti i uklanja pomoću plovećih bagera-refulera, koji imaju svoj vlastiti pogon, uređaj za usisavanje, uređaj za separaciju izvađenog mulja od vode, te napokon uređaj za otpremu mulja do deponija ili utovarnih rampi na kopnu. Najnoviji uređaji nemaju teglenicu, već se mulj transportira dvostrukim plastičnim cijevima od kojih vanjska ima ulogu zračnog jastuka, odnosno nosača unutarnje transportne cijevi. Prijenos mulja cijevima obavlja se dakle, površinom vode, do udaljenosti od 1500 metara, a čitav uređaj radi automatski, nečujno i gotovo neprimjetno, pa se može upotrebljavati i za vrijeme turističke sezone. Danas već postoje i domaće konstrukcije uz osiguran servis. Doprema bagera do jezera obavlja se kamionski, a uređaj se u prijevozu rastavlja na dva dijela. Prije svega potrebno je sačiniti operativni plan radova po prioritetima i lokacijama. Da bi se izradio pouz-dani plan, prethodno na terenu treba izvršiti mjerenja i procjene količina nanosa po lokacijama. Danas je to moguće pouzdano utvrditi pomoću ronilačkih klubova, koji će to učiniti uz određeni honorar u okviru svojih terenskih vježbi. Istovremeno, potrebno je utvrditi po objektima i sastav materijala po krupnoći i porijeklu, kako bi se mogli predvidjeti odgovarajući usisni uređaji. Upozoren sam na probleme u svezi s odvozom izvađenog materijala. To se u pravilu rješava odlaganjem nanosa u privremene montažne deponije-kontejnere, ili u slučaju odvoza manjih količina izravnim utovarom u kamione. Izvađeni mulj dragocjeno je gnojivo, pa se uz određene dodatke može upotrijebiti u poljoprivrednoj proizvodnji, ponajprije u proizvodnji krumpira na ličkim oranicama i velikim poljima. U tom slučaju čitav posao može po cijeni biti povoljniji. Pri izradi operativnog plana znanstvenici i stručnjaci uključeni u ovaj posao moraju odrediti do kojih dubina će se mulj vaditi. Pretpostavljam da će se prvo ukloniti vidljivi dio nanosa na zamočvarenim lokalitetima, ali nije isključeno da će se pokazati potreba zahvata u dubljim slojevima jezera, jer je nedvojbeno da su dna jezera većinom pokrivena debljim slojem finog muljevitog plodnog nanosa, na kojemu raste nekoliko biljnih vrsta, od kojih u gustim i visokim sklopovima raste krocanj, visok nekoliko metara, vodeni stolisnik i drugo bilje. Uklanjanje ovog mulja s većih dubina doći će u obzir, jer je taj mulj pokretan i stalno putuje nizvodno prema barijerama. Zamuljeno dno s gustom i visokom "šumom" Myri-ophylluma moglo se vidjeti prošle godine u jednom insertu dokumentarnog filma, koji je snimljen podvodnom kamerom na jezerima. Ne znam ime autora, no pretpostavljam daje snimano na jezeru Kozjak. Zamočvarenje Plitvica svakako je zabrinjavajuća pojava koja će zahtijevati hitnu intervenciju nadležnih, u koju bi bilo dobro uključiti i odgovarajuće međunarodne institucije zbog financijske podrške. No, valja naglasiti da i nije sve tako crno, jer se istovremeno naširokom prostoru izvorišne zone Plitvičkih jezera uočava naglašena i brza prirodna obnova šuma. Brojne enklave gotovo su zarasle u posljednjih deset godina, velike krčevine postupno osvaja šuma po rubovima, a smreka u dolini Bijele rijeke obrašćuje iskrčene prostore, kuće i okućnice, napuštene nakon ratnih operacija. Može se tvrditi da je čitava izvorišna zona zahvaćena spontanom obnovom šumskog pokrova. Zbog toga bit će potrebno, ukoliko to već nije učinjeno, donijeti i zakonsku odluku o zabrani ponovnog naseljavanja napuštenih sela, te osigurati sredstva za isplatu naknada za nekretnine. S pojavom zamočvarenja koje prijeti katastrofom, odavno su upoznati znanstveni krugovi i stručna javnost, a jednako tako i odgovorni državni organi, djelatnici i institucije. U posljednje vrijeme uključena je u ovu problematiku Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti. Ovo zabrinjavajuće stanje ne trpi odlaganja, pa se stoga nadamo, da će država putem novoosnovanog Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja, pokrenuti akciju za spašavanje Plitvičkih jezera. | ||
| Dimitrov, T. | UDK 630* 432 | |
| Budući šumski požari u odnosu na globalno zatopljenje pdf TXT HR EN | 203 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Starčević, M. | ||
| Značaj šuma u konceptu “održivog” gospodarenja vodama PDF TXT | 210 | |
| Krajina, M. | ||
| Visinske krivulje i tarifni nizovi u jednodobnim šumama PDF TXT | 212 | |
| Šimić, I. | ||
| Biološke mjere u zaštiti šuma od pošara PDF TXT | 214 | |
| AKTUALNO | ||
| Pernek, M. | ||
| Prilog poznavanja vrste Anoplophora glabripennis Motschulsky – “Zvijezdano nebo” PDF TXT | 216 | |
| Frković, A. | ||
| Lunja crvenkasta (Milvus milvus L.) – ptica jubilarne 2000. godine PDF TXT | 218 | |
| Getz, D. | ||
| Spašavanje ribe ili pučki vašar u posebnom zoološkom rezervatu “Kopački rit” PDF TXT | 219 | |
| Vukelić, M. | ||
| Osvrt na obnovu prirodnih sastojina PDF TXT | 227 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Klepac, Dušan | ||
| Uređivanje šuma u Nac. parku Plitvička jezera od prvih početaka do današnjega dana PDF TXT | 231 | |
| Frković, A. | ||
| O zaštiti balkanskog risa PDF TXT | 234 | |
| Kajba, D. | ||
| Izvješće sa šestog sastanka euforgen Populus nigra mrežnog plana PDF TXT | 236 | |
| Anić, I. | ||
| Međunarodni Kongres Oak 2000 (Hrast 2000) PDF TXT | 238 | |
| Harapin, M. | ||
| 12. Skupština Hrvatskog entomološkog društva PDF TXT | 239 | |
| Harapin, M. | ||
| Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu PDF TXT | 241 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Prpić, B. | ||
| Akademik Dušan Klepac: Najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj – Spačva PDF TXT | 242 | |
| Grospić, F. | ||
| Monti e Boschi 2; Italia Forestale e Montana PDF TXT | 243 | |
| Grospić, F. | ||
| Monti e Boschi 2; Italia Forestale e Montana PDF TXT | 246 | |
| Harapin, M. | ||
| Vignjević-Halambek-Harapin-Stipić: Rječnik zaštite bilja PDF TXT | 247 | |
| OBLJETNICE | ||
| Horvatinović, S. | ||
| 125 god. Brodske imovne općine i organiziranoga šumarstva jugoistočne Slavonije PDF TXT | 248 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Jakovac, H. | ||
| Alpe-Adria, 8. zimsko-športski susret šumara PDF TXT | 253 | |
| Jakovac, H. | ||
| 32. EFNS (Europäische Forstliche Nordische Skiwettkämpfe) PDF TXT | 254 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Pavlović, A. | ||
| Albert Lampe, dipl. ing. šum. (1928 – 1999) PDF TXT | 257 | |
| Matota, I. | ||
| Milan Crljenica, dipl. ing. šum. (1914 – 2000) PDF TXT | 258 | |
| Starčević, T. | ||
| Mr. sc. Ondrej Lovas, dipl. ing. šum. (1944 – 2000) PDF TXT | 259 | |