broj: 3-4/1997
pdf (25,5 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| B. Prpić | ||
| Kako poslije prenamjene šume obnoviti njenu ekološku funkciju PDF TXT HR | 113 | |
| Povećan industrijski razvoj, širenje urbanih središta, odlaganje otpada, izgradnja prometnica, postavljanje cjevovoda, regulacija rijeka, izgradnja hidroelektrana, termoelektrana i nuklearnih elektrana, emisije štetnih tvari, cestovni promet, suvremeno poljodjelstvo i dr., značajno ugrožavaju šume. Današnje propadanje šuma, čiji je uzrok najvećim dijelom promjena "kemijske klime", zasigurno je upozorenje čovjeku kako se u biosferi zbivaju promjene opasne za njegovo zdravlje. Poznato je kako je šuma vrijedna infrastrukturna biljna formacija, koja predstavlja čvrsto ekološko uporište u prostoru sa značajnim utjecajem na ekologiju krajolika. Šuma spriječava eroziju tla, utječe na klimu ublažavajući njene ekstreme, povećava vlagu zraka za sušnih godina te tako utječe na povećanje poljodjelske proizvodnje, uravnotežava vodne odnose u prostoru ublažavanjem visokih vodnih valova i ravnomjernom opskrbom izvora pitkom vodom, šuma pročišćuje onečišćeni zrak, proizvodi zelenu biomasu, ispušta kisik i veže ugljični dioksid kao najopasniji staklenički plin. Sa socijalnog stajališta šuma povećava ljepotu krajolika, omogućava šport i rekreaciju te povećava turistički promet. Zbog svojega velikog utjecaja na kakvoću čovjekovog okoliša te održavanja biološke raznolikosti, šuma je u Hrvatskoj zaštićena Ustavom Republike Hrvatske, Deklaracijom o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj, Zakonom o sumarna, Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o zaštiti okoliša i dr. Hrvatske Šume ne obrastaju ravnomjerno Republiku Hrvatsku. Poznata je velika šumovitost Gorskog kotara, sjeveroistočnih padina Velebita, Papuka i Psunja, dijela jugoistočne Slavonije (Spačvanske šume), dok su značajni dijelovi Podravine, srednje Posavine, žito-rodnog dijela Hrvatske, južno od Osijeka i sjeverno od Vinkovaca skoro bez šume. I upravo u tim dijelovima Hrvatske s malom šumovitošću velike investicije ugrožavaju šumski pokrov, a dogovorom između investitora i šumarske struke štete se mogu značajno smanjiti. Tu se očito radi o prenamjeni šuma velike ekološke i gospodarske vrijednosti. Navodimo primjer šume Kender, jedne od najljepših europskih šuma bukve i jele pokraj Delnica koja je uništena naftnim cjevovodom i dalekovodom. Slična sudbina Čeka mnoge vrijedne šume u Podravini i Posavini te u okolici velikih gradova (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split i dr.). Prenamjena šume za cestu, dalekovod, hidroelektranu i dr., koja je prošla uobičajeni postupak, završava na kraju trajnim gubitkom šume i promjenom ekoloških prilika u prostoru na Štetu kakvoće okoliša. Uz obimne programe obnove šuma oštećenih propadanjem i troškova jednostavne ali i proširene biološke reprodukcije zbog održavanja i unapređenja općekorisnih funkcija šume, J. P. "Hrvatske šume" ne može izdvojiti posebna sredstva za podizanje nove šume u zamjenu za uništenu, čije su ekološke i socijalne funkcije trajno nestale. Zbog zaštite okoliša potrebno je zakonski osigurati naknadu za izgubljenu ekološku, socijalnu i sirovinsku funkciju šume, sredstvima koja su potrebna za podizanje nove šume. U takvim slučajevima investitor je dužan sudjelovati u financiranju pošumljavanja, a prema stručnom programu kojeg pribavljaju J. P. "Hrvatske šume". Ovaj nedostatak u našemu zakonodavstvu bilo bi najbolje riješiti podzakonskim aktom uz Zakon o šumama. Danas je u pravnim službama javnih poduzeća prisutno mišljenje kako je prenamjena Šuma riješena Zakonom o šumama i to naknadom iz dohotka (0.07%) što je, međutim, tek djelomična naknada za održavanje i unapređenje općekorisnih funkcija Šuma. Kad šumarstvo ne bi vodilo brigu o općekorisnim funkcijama šuma, stanje okoliša u Hrvatskoj bi se značajno pogoršalo. To isto će se dogoditi ako ne osiguramo sredstva za pošumljavanje u smislu naknade za trajno izgubljenu šumu. Prof. dr. sc. B. Prpić | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Klepac, D. | UDK 630* 902 : 945+946.001 (497.13) | |
| Hrvatsko šumarstvo u drugoj polovici XIX. stoljeća pdf TXT HR EN | 115 | |
| Trinajstić, I., Kamenjarin, J. | UDK 630* 188.001(497.13) | |
| Fitocenološko-sintaksonomska analiza šuma česmine - Quercus ilex L. na Kozjaku kraj Splita pdf TXT HR EN | 127 | |
| Bertović, S., Generalović, M., Karavla, J., Martinović, J. | UDK 630* 279.001 (497.13) | |
| Priroda i parkovni objekti u općini Rijeka pdf TXT HR EN | 133 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Böhm, D. | UDK 630* 279 : 907.1 (497.13) | |
| Aktualni problem zaštite i očuvanja Nacionalnog parka Plitvička jezera pdf TXT HR EN | 161 | |
| Jurković, M. | UDK 630* 279. (497.13) | |
| Školski botanički vrt u Kaštel-Lukšiću pdf TXT HR EN | 171 | |
| Ivan Maričević | UDK 630* : 013* (497.13) | |
| Kazalo autora i struktura sadržaja Šumarskog lita 1976 - 1995. PDF TXT | 179 | |
| AKTUALNO | ||
| Prpić, B. | ||
| Još o hidroelektrani Novo Virje PDF TXT | 195 | |
| Frković, A. | ||
| Medvjed u Hrvatskoj - stanje, gospodarenje, problemi, mediji PDF TXT | 196 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Starčević, T. | ||
| Zakon o lovu; Da li baš takav? PDF TXT | 197 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Piškorić, O. | ||
| Acta historico oeconomico Vol. 21 i Vol. 22 PDF TXT | 199 | |
| Piškorić, O. | ||
| Forets de France No 400 Janvier - Février 1997 PDF TXT | 201 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Perić, Z., Bilandžija, J., Segedin, S. | ||
| Izvješće s međunarodnog tečaja gospodarenje okolišem, Tivon, Izrael, 12. do 31. 8. 1996. PDF TXT | 203 | |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
| Figurić, M. | ||
| Denis Jelačić PDF TXT | 205 | |
| Sinković, T. | ||
| Slavko Govorčin PDF TXT | 207 | |
| IZ INOZEMNOG TISKA | ||
| Krstinić, A. | ||
| Šumarska ekspedicija na Aljasku PDF TXT | 210 | |
| U NEKOLIKO REDAKA | ||
| Piškorić, O. | ||
| U nekoliko redaka PDF TXT | 211 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Ivica Tomić | ||
| Vladimir Frantz, dipl. inž. šum. (1944-1997) PDF TXT | 212 | |