Opća skupština UN proglasila je 22. ožujak Svjetskim danom voda. Taj značajni dan obilježava se od 1993. Kako su vode i šume obnovljiva prirodna bogatstva zavisna jedno o drugome, potrebno je o njihovoj zavisnosti u Republici Hrvatskoj dati nekoliko osnovnih podataka.
Od ukupne količine vode na planetu Zemlja 97,3% je slana voda. Od slatke vode 90% je nedostupno biljkama, životinjama i čovjeku budući daje zaleđena ili se nalazi u velikim dubinama ispod zemljine površine.
Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo koje se neprekidno kreće. Ona se isparava u atmosferu iz koje se vraća kao oborina što se prosječno ponavlja oko 42 puta godišnje.
Najveći potrošač vode u svijetu je poljoprivreda (69%). Slijedi industrija s 23%, dok pučanstvo troši 8%. Prema predviđanjima pitka voda će u 21. stoljeću biti ograničavajući činitelj razvoja (M. Mišetić , 1994).*
Stanje voda u Hrvatskoj danas je dosta povoljno. Po bogatstvu vodom mi smo u Europi pri samome vrhu. Ovome povoljnom stanju u nas značajno doprinosi bogat pokrivač prirodnih šuma.
Šuma na više načina povoljno utječe na vodne odnose u okolišu. Njezina najznačajnija uloga je prečišćavanje voda i uravnoteženje njihova otjecanja u izvore i vodotoke. Suma umanjuje površinsko otjecanje vode. Intercepcijom, transpiracijom, evaporacijom i zadržavanjem vode u rahlome šumskom tlu šuma troši, zadržava i veže velike količine vode.
Veće cjeline šuma kao što su u Hrvatskoj šumski bazen Spačve, šume srednjeg Posavlja i šume Podravine zatim šume Gorskoga kotara, Velebita, Medvednice, Psunja i Papuka povećavaju ukupnu godišnju količinu oborina i utječu na povećanje učestalosti kiše tijekom vegetacijskog razdoblja.
Prema našim proračunima šume sliva Save u Hrvatskoj zadržavaju godišnje oko 6 milijardi m3 vode. Sveukupna površina šuma savskoga sliva iznosi oko 750.000 ha, a sastoje se od bukve, jele, hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, običnoga graba, poljskog jasena i ostalih bjelogoričnih i crnogoričnih vrsta drveća. Opreznim načinom gospodarenja, pridržavanjem načela potrajnosti i zadržavanjem prirodnog sastava ovih šuma, one predstavljaju golem vodni recipijent koji vrlo pouzdano opskrbljuje pučanstvo pitkom vodom. Nije teško predvidjeti što bi se dogodilo kada ne bi bilo ovih šuma. Erozija, bujice i poplave postali bi naša svakodnevica.
Kako su šume nezamjenjivi vodoprivredni objekti uvjereni smo da će suradnja između šumarstva i vodoprivrede bivati svakim danom sve uspješnija.
B. Prpić
* Opći podaci o vodama iz Mišetić, S. (1994): Stanje, korištenje i zaštita voda u Hrvatskoj, Split, rukopis.
|
