broj: 7-8/2020        pdf (6,01 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=202007 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Parafiskalni nameti – pojam i tko ih treba plaćati     pdf    TXT     HR     EN 337
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Milan Pernek, Marta Kovač, Nikola Lacković UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.1
Testiranje biološke učinkovitosti feromona i klopki za ulov mediteranskog potkornjaka Orthotomicus erosus (Coleoptera, Curculionidae)     pdf    TXT     HR     EN 339
Mladen Ognjenović, Tom Levanič, Nenad Potočić, Damir Ugarković, Krunoslav Indir, Ivan Seletković UDK 630* 425 + 111 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.2
Međuovisnost različitih indikatora vitaliteta stabala i njihov odziv na klimatske uvjete na plohi obične bukve (Fagus sylvatica L.)     pdf    TXT     HR     EN 351
Simon Lendvai, Jurij Diaci, Dušan Roženbergar UDK 630* 242 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.3
Odziv crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) na različite intenzitete selektivne prorjede: pedesetgodišnja istraživanja u sjeveroistočnoj Sloveniji     pdf    TXT     HR     EN 367
Besim Balić, Ante Seletković, Ahmet Lojo, Aida Ibrahimspahić, Jusuf Musić, Admir Avdagić, Velid Halilović UDK 630* 516 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.4
Model za procjenu volumena krupnog drveta stabala smreke Picea abies Karst) na području Kantona 10 u Federaciji Bosne i Hercegovine     pdf    TXT     HR     EN 379
Hüseyin Ogfuz Çoban, Halis Bereket UDK 630* 432 (001
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.5
Analiza vidljivosti vatrogasnih tornjeva namijenjenih zaštiti mediteranskih šumskih ekosustava od požara u Turskoj     pdf    TXT     HR     EN 393
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Željko Španjol, Boris Dorbić, Nikola Vrh, Ivana Gašparović, Ivan Tolić, Milan Vojinović UDK 630* 187 + 174
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.6
Vegetacijska i dendrološka obilježja park-šume Hober u Korčuli     pdf    TXT     HR     EN 409
Sažetak
Sustavnih istraživanja biološko-ekoloških obilježja cjelokupnog područja i same park-šume Hober nije bilo do sada. Strukturna obilježja sastojine nalazimo tek u Planu gospodarenja za park-šumu Hober (2006-2015). Šumarsku problematiku nalazimo u radu Vojinovića (1997). Dendrološka istraživanja imamo u radovima Denich i Draganović (1985), Vojinović (1997),Fabris (2001), Onofri (2002). Izostala je njegova cjelovita inventarizacija.
Današnje stanje park-šume Hober karakterizira njegova zapuštenost i neuređenost kako šumske vegetacije i dendrološko-hortikulturnih, tako i vrtno-arhitektonskih sadržaja. Prisutna je koncepcijska nedefiniranost cjelokupnog područja Hobera.
Park-šuma Hober u vegetacijskom smislu pripada šumskoj zajednici šuma alepskog bora i hrasta crnike (Querco ilicis – Pinetum halepensis Loisel 1971). Upravo iz razloga vegetacijske i strukturne neujednačenosti, postavljeno je 7 pokusnih ploha u samoj park-šumi, te još 4 izvan nje. Cilj je detaljnom vegetacijskom i strukturnom analizom izdvojiti pojedina područja, dati njihov opis i prikazati njihovo stanje, što se kasnije može upotrijebiti u svrhu zoniranja prostora.
Analizirana istraživanja pokazuju da u sloju drveća alepski bor prevladava na plohama 1,2,3 i 9; crnika na plohama 4 i 5 te obični čempres na plohama 6 i 7. U sloju grmlja najzastupljenija je lemprika koja dolazi na svim plohama. Zatim su tu širokolisna zelenika i tršlja. Iz tablice 2 vidimo da je na svim plohama pokrovnost vegetacijom potpuna osim na plohi 6, gdje je rijetka makija. Sloj drveća je prevladavajući osim na plohama 8, 10 i 11, gdje je prisutna makija. Zamjetno je da je kod razvijenih sastojina podjednako gust sloj drveća i grmlja. Tu odstupaju plohe 6 i dijelom ploha 9 te plohe 10 gdje je makija te ploha 11 koja je prirodna sukcesija šumske vegetacije na zapuštenim poljoprivrednim površinama. Osim kod makije imamo vrlo visok drvni volumen (drvna zaliha) koji se ovisno o razvoju sastojine kreće od 100 do čak 270 m3/ha. Broj stabala je isto vrlo velik i kreće se od 1000 do 2700 po ha. Svi ti podaci ukazuju na neuređenost i izostanak bilo kakvih uzgojnih radova.
Cilj ovog rada je istražiti vegetacijska, dendrološka, šumsko-uzgojna i strukturna obilježja cjelokupnog područja Hober. Ona su primarni pokazatelj stanje i dat će smjernice za njegovu buduću biološku i prostornu valorizaciju.

Ključne riječi: park-šuma Hober; vegetacijska obilježja; strukturna obilježja; dendroflora
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Jastrebača (Strix uralensis Pallas)     PDF    TXT 423
Radovan Kranjčev
Zapisi iz hrvatskih šuma (6) – Šumski dragulji     PDF    TXT 424
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Slavko Petrič
Zimsko pošumljavanje travnatih površina     PDF    TXT 426
 
IZ HŠD-a
     
Vice Ivančević
Hrvatsko šumarsko društvo – Ogranak Senj u proteklom osmogodišnjem razdoblju (2012-2019)     PDF    TXT 427

                UNDER CONSTRUCTION