broj: 11-12/2019
pdf (10,71 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Treba li osuvremeniti nacionalnu šumarsku politiku i strategiju? pdf TXT HR EN | 513 | |
| RIJEČ UREDNIŠTVA Na svojoj sjednici 17. srpnja 2003. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju. S obzirom na sve očitije klimatske promjene koje traže novi odnos prema prirodi i okolišu, na manjkavosti važeće Nacinalne šumarske politike i strategije šumarstva, ali i po našoj ocjeni na neadekvatno uključivanje šumarstva u narodno gospodarstvo, je li i vrijeme za promjene u važećoj Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji? Imamo li uzore? Gledajući šumarske politike u relevantnim zemljama u kojima je šumarstvo značajna grana gospodarstva, razvidno je da se one ne mogu doslovno kopirati. U brošuri Šumarska politika Sabadi (1992) nakon analize Šumarske politike u Njemačkoj i Švicarskoj, navodi kako je očito „da svaka zemlja ima svoj oblik šumarske politike koji joj odgovara s obzirom na gospodarski i politički poredak, filozofiju te utjecaj pojedinaca i grupa na državnu vlast“. No, nesporno je da je svaka šumarska politika integralni dio narodnog gospodarstva. Najvažnija faza u stvaranju nacionalne šumarske politike je njezino uključivanje i integracija s ostalim narodnim gospodarstvom u jednu inerakcijsku cjelinu. Isti autor kaže kako kod utvrđivanja Šumarske politike „treba prvo utvrditi ciljeve, a potom sredstva i mjere za postizanje postavljenih ciljeva. Posebnu pozornost treba posvetiti malom seljačkom šumoposjedu (oko 25 % šumske površine)“ što je kod nas posebice teško, jer su šumoposjedi mali, a šumovlasnici se teško odlučuju na udruživanja putem kojih se jedino može polučiti uspjeh. Otežavajuća je okolnost da je svako ulaganje u šumu dugoročno i za ulagače premalo profitabilno, ponajprije jer šumarstvo ne sagledavaju kao integralni i vrlo utjecajni čimbenik narodnog gospodarstva. Uglavnom šuma se gleda samo kao izvor sirovine za preradu, dok se zaboravlja općekorisna uloga šuma koja traži širu podršku narodnog gospodarstva. No, ako njenu pravu vrijednost ne mogu sagledati privatni šumovlasnici i općenito poduzetnici, kojima je na prvome mjestu trenutna sirovinska vrijednost, to mora Država, posebice kada je ona, kao u našem slučaju većinski vlasnik. Opći interes treba biti ispred svih drugih interesa, a Država mora kontrolirati i privatne šumovlasnike da se ponašaju sukladno Zakonu o šumama, instrumentu Nacionalne šumarske politike i strategije, koji mora biti obvezan za sve šumovlasnike. Analizirajući da li primjenjujemo ono što je propisano u važećoj Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji i što bi još trebalo propisati, možemo postavljati pitanja i sami na njih odgovarati, jer bi tuđe odgovore smatrali kritikom, najčešće neopravdanom. Ponajprije: da li drvne sortimente prodajemo po tržišnim načelima; da li stvarno vjerujemo da ugovorima o isporuci sirovine pomažemo razvoju finalne prerade drva i povećanju zaposlenosti, posebice inženjera i VKV radnika, ili pak punimo privatne džepove izvoznika proizvoda primarne prerade; ako isporuku drvne sirovine ne usmjeravamo na optimalnu finalnu proizvodnju, nije li to rasipanje nacionalnog bogatstva u kojega je uložen prosječno stogodišnji trud; u isto vrijeme projekt Roswood Centra kompetencija za istočnu Europu, čitamo, daje primjere dobre prakse i inovacija koje se mogu implementirati za pametno i održivo korištenje vrijedne šumske sirovine; da li stvarno ili samo deklarativno kontroliramo sječu na privatnom šumoposjedu, posebice u šumama koje su vraćene bivšim šumovlasnicima; kojim instrumentima i koliko uspješno to radimo; osiguravamo li koristi koje bi od šumarstva trebala imati lokalna zajednica i stanovništvo ruralnih područja, što je jedno od glavnih načela Šumarske politike i strategije EU, koju načelno podržavamo; potičemo li i koliko uspješno suvremenu energetsku uporabu drvne sirovine; da li razmišljamo kako riješiti pitanje sukcesije – ruralna područja ostaju bez stanovništva, i šuma se širi čak do vrtova – nestaju pašnjaci pa i livadske površine unutar šume koje su donedavno košene za pašu i prehranu divljači; da li je istina da nam drvoprerađivači ne želeći osigurati zalihu drvne sirovine, a kada njima to pogoduje „diktiraju“ izvlačenje drvnih sortimenata i kada to vremenske prilike ograničavaju (mokar teren) pa nastaju velike štete na šumskom tlu; zašto smo za sitan novac prepustili koncesionarima radnička odmarališta, posebice na moru, koja su izgrađena doprinosom radnika, kojega nisu pretočili u plaće, nego upravo u te objekte; da li smo u odnosu na druge zemlje prevelike površine uključili u Natura 2000; da li smo obavili restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. ? Sabadi kaže: „Racionalan put glede organizacije je da se svi poslovi obavljaju u šumariji, a na višoj razini samo oni poslovi koje nije moguće riješiti na šumariji ili njihovo rješenje nije racionalno. U Ministarstvu organizirati službe vrhovnog šumarskog nadzora i one za pomoć malim šumoposjednicima“. Da li smo postavili sva pitanja – ne, ali čitatelje potičemo da ih i oni postave i daju odgovor na njih. Ponajprije treba odgovoriti na postavljeno pitanje u naslovu. Nadajući se da nam ova razmišljanja neće pokvariti nadolazeće blagdane, svim članovima Hrvatskoga šumarskoga društva i čitateljima Šumarskoga lista, želimo sretan Božić i uspješnu 2020. godinu. Uredništvo | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Jurij Marenče, Marijan Šušnjar | UDK 630* 375 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.1 | |
| Granične sile i mase tovara pri privitlavanju drva pdf TXT HR EN | 515 | |
| Ivan Lukić, Željko Zgrablić, Vlatka Mičetić Stanković | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.2 | |
| Prisutnost brezovog potkornjaka bjelikara (Scolytus ratzeburgi) u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 523 | |
| Stjepan Kvesić, Dalibor Ballian, Mirzeta Memišević Hodžić | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.3 | |
| Varijabilnost populacija javora klena (Acer campestre L.) u Bosni i Hercegovini prema morfološkim obilježjima plodova pdf TXT HR EN | 529 | |
| Deniz Güney, Zeki Yahyaoglu, Ali Bayraktar, Fahrettin Atar, Ibrahim Turna | UDK 630* 165 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.4 | |
| Genetska raznolikost populacija Picea orientalis (L.) Link u Turskoj pdf TXT HR EN | 539 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Ilija Đorđević, Nenad Ranković, Jelena Nedeljković, Jelena Tomićević-Dubljević, Dragan Nonić, Stjepan Posavec, Goran Češljar | UDK 630* 934 + 676 (001) https://doi.org/10-31298/sl.143.11-12.5 | |
| Mehanizmi financiranja sustava upravljanja zaštićenim područjima u Srbiji pdf TXT HR EN | 549 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Nikica Ogris, Tine Hauptman, Maarten de Groot, Dušan Jurc | UDK 630* 270 + 305 https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.6 | |
| Usporedba dviju metoda za praćenje zdravstvenog stanja urbanih šuma pdf TXT HR EN | 561 | |
| Ivan Pervan, Tena Radočaj, Tea Tomljanović, Miljenko Bujanić, Dean Konjević | UDK 630* 134 https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.7 | |
| Determinacija spola i morfološke osobine sivog puha (Glis glis) s područja Dalmatinske zagore pdf TXT HR EN | 571 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir Drvodelić, Milan Oršanić | UDK 630* 232 https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.8 | |
| Izbor kvalitetne šumske sadnice poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) za umjetnu obnovu i pošumljavanje pdf TXT HR EN | 577 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Krivokljuni žalar (Calidris ferruginea Pont.) PDF TXT | 587 | |
| POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE | ||
| Jozo Franjić | ||
| Endem hrvatske flore – hrvatska sibireja (Sibiraea croatica Degen, Rosaceae) PDF TXT | 587 | |
| Ivo Aščić | ||
| Bogastvo flore nacionalnih parkova PDF TXT | 589 | |
| Radovan Kranjčev | ||
| Šumske papučke osobitosti PDF TXT | 591 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Ivan Martinić | ||
| Bioraznolikost šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera:Tematski edukacijski vodič PDF TXT | 593 | |
| Davorin Kajba | ||
| Varijabilnost obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Bosni i Hercegovini - Dalibor Ballian, Marjana Westergren i Hojka Kraigher PDF TXT | 595 | |
| Branko Meštrić | ||
| Pregled pisanja odabranih časopisa u redakcijskoj razmjeni Šumarskog lista PDF TXT | 597 | |
| ZNANSTEVNI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Igor Anić | ||
| Pomlađivanje šuma oplodnim sječama na malim površinama PDF TXT | 603 | |
| Dalibor Ballian | ||
| XXV svjetski IUFRO kongres, Curitiba – Brazil PDF TXT | 605 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Branko Meštrić | ||
| Šumska pedagogija – škola u/o šumi PDF TXT | 608 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Mirko Crnčević | ||
| Danka Jelen (1954. – 2019.) PDF TXT | 610 | |
| Porin Schreiber | ||
| Anka Glavina Kovačić prof. (1925. – 2019.) PDF TXT | 611 | |