broj: 11-12/2016        pdf (16,97 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201611 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
PRVA KONFERENCIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE     pdf    TXT     HR     EN 537
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Damir DRVODELIĆ, Milan ORŠANIĆ UDK 630* 232.3 (Fraxinus angustifolia Vahl.) (001)
PROCJENA VITALITETA SVJEŽEG I PRELEŽALOG SJEMENA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl)     pdf    TXT     HR     EN 539
Stefan F. WIRTH, Olivia WEIS, Milan PERNEK UDK 630* 453 (001)
USPOREDBA FORETIČKIH GRINJA NA POTKORNJACIMA Ips typographus I Ips cembrae U SREDIŠNJOJ HRVATSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 549
Tolga OZTURK, Necmettin SENTURK UDK 630* 376 (001)
PRODUKTIVNOST I TROŠKOVI IZNOŠENJA DRVA POMOĆU URUS MIII ŽIČARA U SJEVEROISTOČNOJ TURSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 561
Turan SÖNMEZ, Aydin KAHRIMAN, Abdurrahman ŞAHIN, Mehmet YAVUZ UDK 630* 537 (001)
MODELI BIOMASE STABALA KALABRIJSKOG BORA U MEDITERANSKOM PODRUČJU TURSKE     pdf    TXT     HR     EN 567
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Maja JURC, György CSÓKA, Boris HRAŠOVEC UDK 630* 453
POTENCIJALNO ZNAČAJNI ŠTETNI KUKCI NA Celtis australis U SLOVENIJI, HRVATSKOJ I MAĐARSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 577
Milorad DANILOVIĆ, Slavica ANTONIĆ, Zoran ĐORĐEVIĆ, Pajo VOJVODIĆ UDK 630* 964
OZLJEDE PRI ŠUMSKOM RADU U ŠUMSKOME GOSPODARSTVU „SREMSKA MITROVICA“ U SRBIJI     pdf    TXT     HR     EN 589
Sažetak
Šumarstvo je jedna od gospodarskih grana gdje je stopa ozljeda na radu među najvećima. Uprkos tomu što se poslovi u šumarstvu uglavnom karakteriziraju sezonalnošću, a ne stalnom zaposlenošću radnika, šumsko gospodarstvo „Sremska Mitrovica“ gdje su provedena istraživanja ima drukčiju praksu. Cjelokupna sječa i izrada na području ovoga gospodarstva obavlјa se ulaganjem vlastitih sredstava i vlastite radne snage. Ovo gospodarstvo karakterizira ravničarski teren s prosječnim nadmorskim visinama ispod 100 m, gdje glavne vrste drveća čine euroamerička topola, lužnjak i jasen. Godišnji etat šumskog gospodarstva iznosi oko 200 000.00 m3. U ovome radu prikazani su rezultati istraživanja broja i uzroka ozljeda na radu, za razdoblje od 5 godina (2008-2012. godine). Analizirane su samo ozljede proizvodnih šumskih radnika (sjekači, radnici koji rade na ručnom utovaru, vozači i radnici koji rade na poslovima uzgajanja šuma). Svaka ozljeda na radu evidentirana je odmah nakon što se dogodila. Klasifikacija ozljeda obavljena je na temelju Međunarodne klasifikacije bolesti (International Classification of Diseases and Related Health Problems), a korišten je šifrarnik bolesti iz odjeljka „vanjski uzroci obolijevanja i umiranja (V01-Y98)“ (external causes of morbidity and mortality) (V01-Y98)). Nakon svake evidentirane ozljede na radu, medicina rada je slala Izveštaj o liječničkom pregledu ozlijeđenog radnika Republičkoj inspekciji rada, Ministarstvu unutrašnjih poslova i ­referentu zaštite na radu u radnoj jedinici gdje je radnik bio zaposlen. Iz Izveštaja o liječničkom pregledu ­zaposlenog podaci su unošeni u posebnu evidenciju. Ocjenu težine ozljede davao je liječnik koji je prvi ­pregledao zaposlenog. Radnicima koji su radili kao sjekači, šumsko gospodarstvo osiguralo je tečaj koji je trajao mjesec dana (teorijska nastava) i dva mjeseca praktične obuke, gdje su sjekači obavili sječu i obaranje uz pomoć iskusnijeg kolege (mentora).
Ukupan broj radnika koji je na godišnjoj razini bio zaposlen na poslovima korištenja šuma kretao se od 302 (2010. godine) do 323 (2008. godine) (Tablica 1). Najveći broj radnika bio je zaposlen na poslovima uzgajanja šuma. Na temelju analize broja ozljeda na radu u razdoblju od 2000-2012. godine utvrđeno je da je najveći broj ozljeda na radu zabilježen kod radnika koji su radili kao sjekači (Slika 2). Ukupan broj ozljeda koji je evidentiran u razdoblju 2008-2012. godine je bio 181, gdje su 172 ozljede evidentirane kao lake, dok je 9 ozljeda kategorizirano kao teška tjelesna ozljeda. Od ukupnog broja ozlijeđenih radnika, najveći postotak čine radnici koji su obavljali posao sjekača (68 %), zatim posao radnika koji su radili na poslovima uzgajanja šuma (20 %), vozača traktora (8 %), radnici koji rade na ručnom utovaru (3 %) i vozača kamiona (1 %) (slika 3). Postotak ozlijeđenih sjekača u odnosu na ukupan broj iznosi 25 %. Najčeće su se povređivali sjekači starostne dobi između 30 i 40 godina (Slika 4), odnosno oni radnici koji su imali između 15 i 20 godina radnog staža (Slika 5). Najveći broj ozljeda sjekača dogodio se u ožujku i svibnju. Promatrajaći dane u tjednu, najveći broj ozljeda dogodio se ponedjeljkom (skoro 1/3 povreda). Najveći broj ozljeda dogodio se u razdoblju od 10-11 sati prije podne (Slika 8). Najčešće povređivan dio tijela su noge i ruke (Slika 9). Najčešći uzrok ozljede je udarac grane (35 %), zatim sljede ozljede uzrokovane lancem motorne pile (21 %) (Slika 10). Ono što su ­autori ovoga članka zapazili analizirajući podatke, je činjenica da evidencije o povredama radnika postoje, ali da nisu bile uniformne ni po godinama ni po radnim jedinicama, i često su nedostajali detaljni podaci o ­povredi.Tako je odlučeno da se u idućem razdoblju u dogovoru s nadležnima iz JP kreiraju novi obrasci koje treba popunjavati sukladno preporukama, koji će također biti dati kao prateći materijal.

Ključne riječi: pridobivanje drva; ozljede na radu; ozljede sjekača
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
BIJELA PASTIRICA (Motacilla alba L.)     PDF    TXT 601
Jozo Franjić
PUZAVA ŠLJIVA (Prunus prostrata Labill., Rosaceae) U HRVATSKOJ     PDF    TXT 602
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Hranislav Jakovac
NA KRAJU SLAVLJENIČKE GODINE     PDF    TXT 604
Marinko Prka
DA SE NE ZABORAVI (I NIKADA NE PONOVI)     pdf    TXT 606
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
OLIVER VLAINIĆ: FRANJO ŠPORER – PROMICATELJ ŠUMARSKOG OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ     PDF    TXT 610
Branko Meštrić
ŠUMARI U ČASOPISU “PRIRODOSLOVLJE” MATICE HRVATSKE     PDF    TXT 612
Frane Grospić
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA     PDF    TXT 614
Dijana Vuletić
LJILJANA KEČA, NENAD KEČA, MILICA MARČETA: NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI – SOCIO-EKONOMSKI I EKOLOŠKI ASPEKTI     PDF    TXT 617
 
IZLOŽBE I NATJECANJA
     
Mandica Dasović
JESEN U LICI     PDF    TXT 619
 
OBLJETNICE
     
Silvija Zec
PRVA KONFERENCIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE     PDF    TXT 623
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Branko Meštrić
PRONAĐENA POVELJA HŠD IZ 1884. GODINE     PDF    TXT 626
 
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
     
Željko Španjol
Dr. sc. VESNA KRPINA     PDF    TXT 629
Danko Diminić
Dr. sc. KRUNOSLAV ARAČ     PDF    TXT 631
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Herman Sušnik
IZVOR RUDINOVA VODA     PDF    TXT 634
Damir Delač
Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2016. godine     PDF    TXT 637
 
IN MEMORIAM
     
Igor Anić
Prof. dr. sc. EMIL KLIMO (1930. – 2016.)     PDF    TXT 643

                UNDER CONSTRUCTION