broj: 5-6/2015        pdf (6,02 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
DRŽAVNI ISPITI ZA SAMOSTALNO VOĐENJE ŠUMSKOG GOSPODARSTVA     pdf    TXT     HR     EN 221
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Tamara Jakovljević, Ivana Radojčić Redovniković, Marina Cvjetko, Ivana Bukovac, Marija Sedak, Maja Đokić, Nina Bilandžić UDK 630*414 (001)
POTENCIJAL JABLANA (Populus nigra var. italica) U FITOREMEDIJACIJI KADMIJA     pdf    TXT     HR     EN 223
Ivan Martinić, Matija Landekić, Matija Bakarić, Drago Marguš, Anita Jurković UDK 630*279+41 (001)
SMANJENJE OPTEREĆENJA POSJETITELJA NA PJEŠAČKIM STAZAMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA PRIMJENOM SHEME PROGRAMIRANOG ODMARANJA     pdf    TXT     HR     EN 233
Dijana Čortan,Bojan Tubić, Mirjana Šijačić-Nikolić, Dragan Borota UDK 630*164 (001)
MORFOLOŠKA VARIJABILNOST LISTOVA CRNE TOPOLE (Populus nigra L.) NA PODRUČJU VOJVODINE, SRBIJA     pdf    TXT     HR     EN 245
Milorad Danilović, Milan Kosovski, Dragan Gačić, Dušan Stojnić, Slavica Antonić UDK 630* 462 + 326 (001)
OŠTEĆENJA NA PREOSTALIM STABLIMA I POMLATKU TIJEKOM SJEČE I PRIVLAČENJA DRVA U MJEŠOVITIM I ČISTIM BUKOVIM SASTOJINAMA     pdf    TXT     HR     EN 253
Sažetak
Tijekom mehanizirane sječe i privlačenja drveta nastaju oštećenja na preostalim stablima, podmlatku i zemljištu. Vrsta i veličina oštećenja koje se javljaju pri sječi, izradi i privlačenju drvnih sortimenata ovisi od broja stabala u sastojini, gustoće pomlatka, intenziteta sječe, promjera stabla, veličine krošnje, smjera obaranja stabala, nagiba terena, metoda izrade drvnih sortimenata, uvježbanosti rukovatelja, ali i od gustoće primarne i sekundarne mreže puteva. Cilj ovoga rada je utvrđivanje broja i veličine oštećenja na preostalim stablima i podmlatku u čistoj sastojini bukve i mješovitoj sastojini bukve, jele i smreke, kada se primjenjuje poludeblovna metoda. Uz to, cilj rada je i rangiranje oštećenja prema učestalosti nastanka tijekom sječe stabala i transporta drvnih sortimenata.
Istraživanja su vršena tijekom 2009. godine u čistoj sastojini bukve i mješovitoj sastojini bukve, jele i smreke na području općine Čajniče, Republika Srpska (Slika 1), na dvije pokusne površine. Sječa i izrada sortimenata izvršena je motornom pilom. Primijenjena je poludeblovna metoda izrade drvnih sortimenata i grupni način rada. Privlačenje dijelova debala i debljih grana obavljeno je traktorom Timberjack 240C po zemlji do traktorske vlake i po vlaci do kamionskog puta gdje se nalazilo privremeno stovarište.
S obzirom na broj oštećenja na preostalim stablima u sastojini, uočeno je da su oštećenja na krošnjama susjednih stabala na obje pokusne površine najučestaliji način oštećenja (Slika 2). U mješovitim sastojinama evidentirano je 169 oštećenja (0,75 po jednom stablu), a u čistim 77 oštećenja (0,77 po jednom stablu). Najmanje oštećenja tijekom sječe stabala javilo se na žilištu stabala. Na PP 1 ovaj način oštećenja uočen je na samo tri stabla (0,01 oštećenje po stablu), a na PP 2 na 12 stabala (0,12 oštećenja po stablu).
Tijekom privlačenja drvnih sortimenata do vlake, najučestalija oštećenja bila su na žilištu (Slika 2). U mješovitoj sastojini evidentirano je 48 stabala koja su imala ovo oštećenje (0,32 oštećenja po zahvatu vitla), a u čistoj sastojini 27 stabala (0,24 oštećenja po zahvatu vitla). Oštećenja na deblu i krošnji nisu zabilježena, dok su oštećenja na pomlatku vrlo izražena. Pri privlačenju sortimenata pozicioniranih paralelno s izohipsama najčešće dolazi do okretanja sortimenata oko svoje osi, što uglavnom uzrokuju ozljede na preostalim stablima i podmlatku (Slika 5).
Tijekom vuče drvnih sortimenata po vlaci do stovarišta na kamionskom putu, najčešći oblik oštećenja bio je na deblima. Ukupan broj oštećenja na deblima u mješovitoj sastojini iznosi 116, odnosno, 12 % od ukupnog broja stabala koja su se nalazila uz vlaku bilo je oštećeno na ovaj način. Oštećenja na podmlatku evidentna su kako pri sječi, tako i u tijeku skupljanja i privlačenja (Slika 2). U svakom slučaju, zbog veće gustine pomlatka u mješovitoj sastojini i broj oštećenja po srušenom stablu, odnosno po zahvatu vitla, znatno je veći nego u čistoj sastojini.
Pri sječi stabala u mješovitoj i čistoj sastojini najviše su zastupljena oštećenja čija je površina veća od 200 cm˛, a pri skupljanju i privlačenju drvnih sortimenata oštećenja veličine od 50 do 200 cm˛ (Slika 3).

Ključne riječi: oštećenje; mješovite i čiste sastojine; bukva; zglobni traktor; sječa i izrada; privlačenje.
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Sanja Novak Agbaba, Nevenka Ćelepirović, Monika Karija Vlahović, Boris Lović UDK 630*443
Eutypella parasitica R.W. Davidson & R.C. Lorenz SEDAM GODINA NAKON PRVOG NALAZA U HRVATSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 263
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
BRGLJEZ (Sitta europaea  L.)     PDF    TXT 273
Jozo Franjić
Popularizacija hrvatske flore - PASJI TRN (Hippophaë rhamnoides L., Elaeagnaceae) U FLORI HRVATSKE     PDF    TXT 274
 
AKTUALNO
     
Domagoj Troha
EU FONDOVI U ŠUMARSTVU     PDF    TXT 276
Igor Anić
U HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI ODRŽAN OKRUGLI STOL PRAVNA ZAŠTITA ŠUMA     PDF    TXT 279
Hranislav Jakovac
STRUČNI SKUP 250 GODINA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA     PDF    TXT 282
Hranislav Jakovac
I BAŠKE OŠTARIJE DOBILE SPOMEN PLOČU     PDF    TXT 290
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Alojzije Frković
CRVENA KNJIGA PTICA HRVATSKE     PDF    TXT 294
 
OBLJETNICE
     
Vice Ivančević
PROŠLO JE 40 GODINA OD OSNUTKA I KONTINUIRANOG RADA ODJELA ZA UREĐIVANJE ŠUMA, UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICE SENJ     PDF    TXT 297

                UNDER CONSTRUCTION