broj: 7-8/2013        pdf (5,06 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201307 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
ZANEMARUJE LI ŠUMARSKA PRAKSA NAČELA POTRAJNOG (ODRŽIVOG) GOSPODARENJA ŠUMAMA?     pdf    TXT     HR     EN 365
U Šumarskome listu br. 7–8/2004. u rubrici Aktualno, pod naslovom "Nekoliko misli u prilog izradbe kodeksa o gospodarenju prirodnim šumama", akademik Dušan Klepac u 10 je sentenci sažeo bitna načela gospodarenja prirodnim šumama. "Šuma je obnovljivi prirodni resurs; ona se može obnoviti ako se njome pravilno gospodari, ukoliko nije poremećen šumski ekosustav", prva je sentenca, a druga: "Pravilno gospodarenje šumama je potrajno gospodarenje, održavajući gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šume".
U svim prigodama ističemo kako mi imamo 97 % prirodnih šuma i kako su među najočuvanijima u svijetu upravo zahvaljujući činjenici da hrvatsko šumarstvo, za razliku od drugih, nikada nije napuštalo načela potrajnog (održivog) gospodarenja šumama. Jesmo li na tragu da danas nakon dva i pol stoljeća, polako, sve u nemilosrdnoj trci za upitnim profitom napuštamo ta načela? Već prva sentenca npr. traži odgovor na pitanje: remetimo li šumski ekosustav ako kao izvođače radova biramo isključivo najjeftinije ponuđače, nestručne i neispravno tehnički opremljene, slabo provjeravajući njihovu kvalificiranost za određene poslove? Prisjetimo se kratkotrajnog neuspješnog pokušaja poslije Drugog svjetskog rata da drvoprerađivači (kupci) izvode radove na sječi i izradi drvnih sortimenata, što se upravo uvodi u šumarsku praksu. Primjeri s terena ukazuju nam da je nestručnost i nekompetentnost već na djelu, a što nas tek očekuje! "Pravilno gospodarenje" pak iz druge sentence, podrazumijeva pravovremenu prirodnu obnovu i njegu čišćenjem i proredom šumskih sastojina (prebiranje u prebornim šumama). Zakašnjeli uzgojni radovi u navedenim fazama, najčešće iz razloga uštede na troškovima, kako bi se povećao profit, uzrokom su neuspjele obnove šumskih sastojina, posebice nedostatnog korištenja produktivnosti odnosnog šumskog staništa. Ovo se događa sada, a što će se tek dogoditi ako se ukine naknada za općekorisne funkcije šuma, tek ćemo vidjeti!
Da li se provjerava i tko provjerava stručnost i kompetentnost izvođača radova, te tko to nadzire i sankcionira? Kakvi su nam pak stručni kapaciteti (osim nekoliko časnih iznimaka), instrumenti i ingerencije resornog ministarstva koje sve to nadzire, pa i sam rad trgovačkog društva kojemu je vlasnik povjerio gospodarenje šumama, zasigurno ne kako ono hoće, nego, vjerujemo, po stručnim i znanstvenim načelima. Drži li se ono barem osnovnih načela potrajnog gospodarenja u nedostatku šumarske strategije, koja bi uz Zakon o šumama trebala biti putokaz budućeg održanja šuma i razvoja šumarstva.
Uz prethodno citirane i ostale sentence glede pridržavanja načela potrajnog (održivog) gospodarenja šumama, neobično je važno osvrnuti se na devetu sentencu koja glasi: "Organizacijski oblik šumarstva može biti različit od centralističkoga do decentralističkoga, ali najpovoljniji je oblik organizacije koji omogućuje na istom prostoru i istoj organizacijskoj jedinici korištenje svih izravnih i neizravnih beneficija koje šuma pruža". Kakav je danas i da li trenutni organizacijski oblik šumarstva omogućava spomenute beneficije šume? Strogo centralistički oblik u kojemu za svaku sitnicu treba tražiti odobrenje centra, gdje upravitelji uprava ne- maju nikakvih ingerencija, čime im je ograničena inventivnost i primjena stečenih šumarskih znanja i iskustava te narušen ugled pred zaposlenicima i lokalnom zajednicom, gdje revirnici i ostali inženjeri sve više postaju kancelarijski službenici umjesto da budu u šumi gdje im je i mjesto kao nositeljima proizvodnje, sigurno nisu sastavnice optimalnoga organizacijskog oblika šumarstva.
I naposljetku pitanje, uz sve spomenuto kao poticaj o čemu trebamo razmišljati i zauzeti određeni stav: podupire li, ili bilje rečeno tko će, posebice kada se ukine naknada za općekorisne funkcije šuma, podupirati napredak šumarstva (stručni i tehnološki) za kojega deseta sentenca kaže "Nema napretka u šumarstvu bez znanosti i kulture".



Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Krunoslav Teslak, Jura Čavlović, Mario Božić, Karlo Beljan UDK 630*228 + 653 (001)
KVALITATIVNA STRUKTURA STABALA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) KAO KRITERIJ PLANIRANJA SASTOJINA ZA OBNOVU     pdf    TXT     HR     EN 367
Miroslav Balanda, Ján Pittner, Milan Saniga, Ján Jaďuď, Lucia Danková, Marián Ďuriš UDK 630*815 + 612 * (Picea abies L. Karst) (001)
SASTOJINSKA DINAMIKA PRETPLANINSKE ŠUME SMREKE (Picea abies L. Karst) – REZULTAT PRIRODNIH POREMEĆAJA     pdf    TXT     HR     EN 379
Dimitrios N. Avtzis and Dinka Matošević UDK 630*453 (001)
EUROPA OSVOJENA U TRENU: PRVI UVID U PRODOR I ŠIRENJE KESTENOVE OSE ŠIŠKARICE (Dryocosmus kuriphilus) U SREDIŠNJOJ EUROPI PUTEM MITOHONDRIJSKE DNK     pdf    TXT     HR     EN 387
Oto Nakládal, Petr ŠENFELD, Milivoj FRANJEVIĆ, Hana UhlÍková UDK 630*453 (001)
USPOREDBA UČINKOVITOSTI CIJELOSEZONSKOG I STANDARDNOG FEROMONA ECOLURE® U ULOVIMA SMREKINOG PISARA (Ips typographus (L.))     pdf    TXT     HR     EN 395
Petra GROŠELJ, Lidija ZADNIK STIRN UDK 630*629 (001)
GRUPNO ODLUČIVANJE U UPRAVLJANJU ŠUMAMA: IZMEĐU KOMPROMISA I KONSENZUSA     pdf    TXT     HR     EN 403
 
STRUČNI ČLANCI
     
Alojzije Frković UDK 630*156
LOV I LOVNE PRILIKE U SENJSKOM KOTARU KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA     pdf    TXT     HR     EN 411
Mr. Krunoslav Arač
BATOKLJUN (Coccothraustes coccothraustes L.)     pdf    TXT     HR     EN 419
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Krunoslav Teslak
Prof. dr. sc. Jura Čavlović: OSNOVE UREĐIVANJA ŠUMA     PDF    TXT 420
Dragutin Pičman
Sokolović, Dž., M. Bajrić: OTVARANJE ŠUMA     PDF    TXT 423
Alojzije Frković
Fra Crvenka, M.: ŽIVOTINJE U BIBLIJI     PDF    TXT 424
Frane Grospić
L´Italia forestale e montana     PDF    TXT 425
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Jozo Franjić, Daniel Krstonošić
10. SIMPOZIJ EDGG-a (EUROPEAN DRY GRASSLAND GROUP) ZAMOŚĆ (POLJSKA) – OČUVANJE I RESTAURACIJA TRAVNJAKA     PDF    TXT 428
Ivan Lukić
INTERFORST 2014. - PREDSTAVLJANJE NADOLAZEĆEG SAJMA U LAUBAUU 4.–5. RUJNA 2013.     PDF    TXT 434
 
KORICE
     
Boris Hrašovec
Brijestovi potkornjaci – važni i neizostavni biološki čimbenik širenja holandske bolesti brijesta     PDF    TXT 440

                UNDER CONSTRUCTION