broj: 5-6/2004
pdf (38,8 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| urednik | ||
| Održanje šumskih ekosustava u današnjem dobrom stanju nije moguće bez funkcioniranja pravne države PDF TXT HR | 221 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Pernar, N., Vukelić, J., Bakšić, D., Baričević, D. | UDK 630* 114.4 + 188 | |
| Prilog poznavanju geneze i svojstava tla ritskog područja sjeveroistočne Baranje pdf TXT HR EN | 223 | |
| Krpan, A. P. B., Poršinsky, T. | UDK 630* 363 | |
| Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 2. dio: Djelotvornost harvestera u kulturi mekih listača pdf TXT HR EN | 233 | |
| Zečić, Ž., Krpan, A. P. B., Poršinsky, T., Šušnjar, M. | UDK 630* 375 | |
| Djelotvornost traktora Steyr 8090 i 9078 u oplodnim sječama sastojina požeškog gorja pdf TXT HR EN | 245 | |
| Pilaš, I., Potočić, N. | UDK 630* 561 + 116 | |
| Odnos unutarsezonskih varijacija prirasta debla, električnog otpora kambijalne zone i podzemne vode u sastojini hrasta lužnjaka (Q. robur L.) pdf TXT HR EN | 255 | |
| Popijač, M., Seletković, I., Volner, M., Lovrenčić, I., Barišić, D., Kezić, N. | UDK 630* 160 + 161 | |
| Dinamika kretanja 137Cs i 40K na stablima jele (Abies alba) na Sljemenu pdf TXT HR EN | 269 | |
| Posavec, S. | UDK 630* 652 | |
| Specifičnosti poslovne analize entiteta za gospodarenje šumom i šumskim zemljištem pdf TXT HR EN | 279 | |
| Štorga, D. | UDK 630* 582 + 525 | |
| Primjena GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima pdf TXT HR EN | 287 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Lastavica (Hirundo rustics L.) PDF TXT HR | 300 | |
| AKTUALNO | ||
| Jakovac, H. | ||
| Dani hrvatskoga šumarstva, 108. redovita skupština hrvatskoga šumarskog društva PDF TXT HR | 301 | |
| Prpić, B. | ||
| Profesor dr. sc. Slavko Matić izabran za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti PDF TXT HR | 323 | |
| Slavko Matić, dipl. ing. šumarstva, magistar i doktor šumarskih znanosti, redoviti sveučilišni profesor i profesor emeritus Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izabran je na Skupštini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održane 20. svibnja i promoviran 15. lipnja 2004. godine za redovitoga člana. Prijedlog za njegov izbor potekao je od akademika Dušana Klepca iz Razreda za prirodne znanosti HAZU i Znanstveno-nastavnoga vijeća Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Izvješću za Skupštinu HAZU, akademici Dušan Klepac i Milan Maceljski predlažu, da se na osnovi sveukupne znanstvene i stručne djelatnosti prof. dr. sc. Slavka Matića, posebno u odnosu na objavljene znanstvene radove i dodijeljena mu domaća i inozemna priznanja (odličja za osobite zasluge u znanosti i gospodarstvu i počasne doktorate Sveučilišta u Brnu i Sveučilišta u Zvolenu) izabere za redovitoga člana HAZU. Put akademika Slavka Matića od inžinjerske diplome do najvišega znanstvenoga zvanja u Republici Hrvatskoj, nije bio ni lagan ni jednostavan. Slavko Matić kninski Hrvat rođen je 20. siječnja 1938. godine u Livnu, mjestu u kojemu je tada zaposlen njegov otac. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Kninu, a Šumarski odjel Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine. Na istom Fakultetu izabran je 1963. godine za sveučilinog asistenta na Katedri za uzgajanje šuma iz predmeta Tehnika uzgajanja šuma, kasnije Uzgajanje šuma (I i II). Na Šumarskome fakultetu provodi čitav radni vijek do odlaska u mirovinu 30. rujna 2003. godine. Magistrira 1972., doktorira 1980. godine, za redovitoga profesora izabran je 1986., a redovitim profesorom u trajnom zvanju postaje na reizboru 1997. godine. Svoje bogato znanstveno djelo temelji na znalački postavljenim pokusima u svim značajnijim šumskim ekosustavima u Hrvatskoj. Rezultate istraživanja objavljuje u 179 tekstova i to 129 znanstvenih, od toga 45 indeksiranih u referalnim publikacijama ISI, CC, CAB. Ostalo su pregledni članci, konferencijska priopćenja, sažeci i knjige ili poglavlja, zatim 30 stručnih i 20 ostalih napisa. Akademik Matić postigao je značajne rezultate u šumarskoj znanosti iz područja više disciplina u silvikulturi, koji su priznati u nas i u svijetu. Uveo je novu metodu njege lužnjakovih šuma i uveo posebnu formulu za intenzitet prorijeda. Posebno se istaknuo u istraživanjima prirodnoga pomlađivanja. U prebornim bukovo-jelovim šumama utvrdio je optimalnu strukturu, koja omogućuje trajno prirodno pomlađivanje u tim ekološki i gospodarski izuzetno vrijednim šumskim ekosustavima. U nizinskim šumama hrasta lužnjaka i bukovo-jelovim šumama, istražio je i predložio načine obnove šuma pogođenih novonastalim šumskim štetama (“kisele kiše”). Predvodio je kompleksna istraživanja strukture (stanište, sastojina) u sekundarnoj prašumi slavonske šume hrasta lužnjaka te šume lužnjaka s običnim grabom Prašnik i sekundarne prašume Muški bunar u gorskoj šumi bukve. U sredozemnim i polusredozemnim šumama uveo je metodu konverzije njihovih degradacijskih oblika u šume sjemenjače. U gotovo svakom segmentu velikoga područja uzgajanja šuma, od sjemenarstva i rasadničarstva, njege šuma, metoda obnove regularnih i prebornih šuma, do njege i obnove park šuma, akademik Matić dao je znanstveno osnovu i upute za primjenu. Svoja znanstvena i stručna iskustva vrlo je uspješno prenosio na studente Šumarskoga fakulteta u dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi. Bio je nastavnik za kolegije u dodiplomskoj nastavi Uzgajanje šuma (I i II) i Osnove šumarstva. Na poslijediplomskoj nastavi vodio je znanstveni studij Uzgajanje šuma. Voditelj je i nastavnik na poslijediplomskim stručnim studijima: Ekološko oblikovanje krajolika, zaštita prirode i hortikultura, Uzgajanje prirodnih sastojina, Rasadnička proizvodnja i šumske kulture. Nastavnik je za kolegije: Osnivanje i uzgojni tretman prirodnih sastojina, Šumske kulture i plantaže, Preborne šume, Osnivanje i njega mediteranskih šuma, Šumsko sjemenarstvo, Rasadničarstvo, Rasadničarsvo u hortikulturi i Biološka konzervacija tla i rekultivacija. Vodio je 300 diplomskih, 27 magistarskih i 8 doktorskih teza. Sudjeluje na obranama kao mentor ili član povjerenstva u 320 diplomskih teza, 48 magistarskih i 18 doktorskih. Akademik Slavko Matić u posljednjih desetak godina oživio je šumarsku i drvnotehnološku znanost u Hrvatskoj, jer je bio predlagatelj, jedan od osnivača i prvi predsjednik Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu i tako okupio 40 znanstvenika za rad u Hrvatskoj te potaknuo na interdisciplinarna znanstvena istraživanja. Pod njegovim predsjednikovanjem tiskane su dvije znanstvene monografije: Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj i Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, a u pripremi je monografija Poplavne šume u Hrvatskoj. Već dugo je znano kako je prof. dr. sc., sada akademik Slavko Matić jedan od najuspješnijih, najplodnijih i najcjenjenijih šumarskih znanstvenika dobro poznat i izvan granica Hrvatske. Za svoj doprinos šumarskoj znanosti dobio je dva počasna doktorata na dva europska sveučilišta, unutar kojih su poznati šumarski fakulteti. Počasni doktorat doktor honoris causa, dodijeljen mu je 13. rujna 2000. godine od Mendelovog poljoprivrednoga i šumarskog Sveučilišta u Brnu (Češka) i 11. prosinca 2003. od Znanstvenoga savjeta Tehničkoga sveučilišta u Zvolenu (Slovačka). Ističu se domaća odlikovavanja i to Reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti i Reda Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovića za osobite zasluge u gospodarstvu. ... U ovom napisu želim istaći golem napor akademika Slavka Matića što ga ulaže kao predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva, kako bi ukazao na današnju zbilju o nezainteresiranosti, neznanju i krivom odnosu vladajućih prema našim šumama. Pri svakom koraku kojega je učinio u svezi sa strukom imperativ mu je bila znanstvena istina. Citiram dio njegova zaključka koji ukazuje na današnje stanje u članku: “Šumarstvo u društvenom ozračju danas…” “Iako smo nasljedili vrlo kvalitetne šume, dobru šumarsku tradiciju, kadrove i visokoškolsku obrazovnu ustanovu i dobru znanost, današnji položaj šumarstva je svakim danom sve lošiji. Temeljni problem je u nepostojanju pravne države i nepoštivanju Ustava i Zakona o šumama, miješanje politike u stručne poslove upravljanja šumama te loša kadrovska politika”(Matić, posebni broj Šum. lista, 2003). Zaključak akademika Dušana Klepca i Milana Maceljskog izabranih po Reazredu za prirodne znanosti HAZU za podnošenje Izvješća na osnovi nominacije prof. dr. sc. Slavka Matića, doslovce glasi: “Temeljem sveukupne znanstvene i stručne djelatnosti prof. dr. sc. Slavka Matića posebno u odnosu na objavljene radove (ukupno 179 tekstova, 129 znanstvenih od toga 45 indeksiranih u referalnim publikacijama ISI, CC, CAB, 30 stručnih i 20 ostalih tekstova) te dodjeljenim mu domaćih i inozemnih priznanja (odlikovanja za osobite zasluge za znanost, odlikovanja za osobite zasluge u gospodarstvu, počasni doktorat Sveučilišta u Brnu – Češka, počasni doktorat Sveučilišta u Zvolenu – Slovačka), predlažemo ga poštovani predsjedniče, poštovani tajniče, poštovana kolegice i poštovane kolege za izbor u redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.” Čestitam akademiku Slavku Matiću na izboru u ovo visoko zvanje u ime šumarske struke i to u ime većine koja jednako misli kao njihov predsjednik u uvjerenju kako će šumarske stručne stavove podržati i vrhunska znanstvena institucija u Hrvatskoj. | ||
| Frković, A. | ||
| Poštanska marka posvećena Nacionalnom parku “Risnjak” PDF TXT HR | 326 | |
| Oštrić, I. | ||
| O vatrenoj stihiji na jadranskom području PDF TXT HR | 328 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Starčević, T. | ||
| U prirodnom šumskom ekosustavu, divljač mora biti uravnotežena sastavnica PDF TXT HR | 329 | |
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
| Raguž, D. | ||
| Mr. sp. Marin Tomaić, dipl. ing. šum. PDF TXT HR | 332 | |
| Raguž, D. | ||
| Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. ing. šum. PDF TXT HR | 333 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Getz, D. | ||
| Adamsijev plijenor, rijetki posjetitelj Hrvatske i grada Osijeka PDF TXT HR | 335 | |
| OBLJETNICE | ||
| Skoko, M. | ||
| Najstariji šumarski stručnjak u Hrvatskoj Ivan Šavor proslavio je 103. rođendan PDF TXT HR | 337 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Kajba, D. | ||
| Izvješće sa sedmog sastanka Euforgen mrežnog plana za plemenite listače PDF TXT | 338 | |
| Grubešić, M. | ||
| U Slovačkoj održani XI. Levički lovački dani PDF TXT | 339 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grubešić, M. | ||
| Pavel Hell, Jaroslav Slamečka, Jozef Gašparik: Ris i divlja mačka – u slovačkim Karpatima i u svijetu (Ris a diva mačka – v slovenskych Karpatov a vo svete) PDF TXT | 343 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana PDF TXT | 344 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana PDF TXT | 349 | |
| Vojniković, S. | ||
| GIS u gazdovanju prirodnim resursima PDF TXT | 350 | |
| Biškup, J. | ||
| Svi hrvatski šumari u jednoj ediciji PDF TXT HR | 351 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Šegon, V. | ||
| 2. Svjetska konferencija i izložba tehnologije Biomasa za energiju, industriju i zaštitu klime PDF TXT | 352 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Schreiber, P. | ||
| Posjet HŠD ogranak Dalmacija Split HŠD ograncima Vinkovci i Osijek PDF TXT | 354 | |
| IN MEMORIAM | ||
| HŠD – ogranak Delnice | ||
| Rade Rajnović (1956 – 2003) PDF TXT HR | 359 | |