broj: 1-2/2004        pdf (22,9 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200401 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
Zašto se u našemu jadranskom području prema zaključku Vlade Republike Hrvatske uzima od 1000 do 2000 ha sredozemnih šuma s naglašenom ekološkom i turističkom ulogom za podizanje vinograda i maslinika     PDF    TXT     HR 1
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Trinajstić, I. UDK 630* 188 (001)
Fitocenološko-sintaksonomska analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979 (Aremonio-Fagion) u vegetaciji Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 3
Orlić, S., Perić, S. UDK 630* 232.3 (001)
Prilog poznavanju utjecaja različitih načina uzgoja sadnica običnog bora (Pinus silvestrys L.) na njihov rast u terenskom pokusu     pdf    TXT     HR     EN 13
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
BARSKA KORNJAČA (Emys orbicularis L.)     PDF    TXT 20
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Križanec, R. UDK 630* 611
Analiza ustroja i primjene “normala“ za gospodarenje šumama prebornog uzgojnog oblika     pdf    TXT     HR     EN 21
Getz, D. UDK 630* 902
Srednji vijek u Baranji; osvrt na krajolik, šumarstvo i ribarstvo     pdf    TXT     HR     EN 41
Sažetak: Dok su društveno-političke prilike srednjega vijeka Baranje i Istočne Slavonije relativno istražene i opisane, o krajoliku i gospodarstvu zna se malo. Što se događalo sa šumama i divljači, da li su veleposjednici imali osposobljene stručnjake, upravu ili je vladala stihija? Trenutno ima malo dostupnih pisanih dokumenata iz toga vremena.S opisom krajolika, biljnoga i životinjskoga svijeta imali smo manje teškoća, jer se on malo mijenjao od kvartara (pa i ranije). Razmišljanja su usredotočena na predstavnike pojedinih skupina životinja koja su zabilježili putopisci i prirodoslovci kasnoga srednjeg vijeka te ranog novog doba. Ostao je upitan teritorijalni raspored vrsta i skupina (zoo i fitocenoza); privid iščezavanja i ponovnoga pojavljivanja, premještanja s jednog područja na drugo, uključujući i veće teritorijalno rasprostiranje i migracija koje su se mogle odvijati u svim smjerovima.S stajališta suvremene ekologije, srednji vijek uživa oznake superlativa; ekosustavi su funkcionirali autonomno, bez bitnoga utjecaja čovjeka. Prostranstva plavnoga područja rijeka bila su nezamislivo velika, s visokom organskom produkcijom.Kada smo spominjali ekološke prilike Baranje, na prvo mjesto stavili smo pojavu plavljenja rijeka: Dunava, Drave i (baranjske) Karašice. Glasoviti “Ugao” Dunava i Drave, danas poznat kao Kopački rit i plavno područje Karašice, imali su vodeće mjesto u ribarstvu ovoga dijela Panonije. Kasnije će poplavo područje Karašice nestati, nakon opsežnih hidromelioracija u 18. i 19. stoljeću.U korišćenju šuma vladala je stihijnost. Šuma se sjekla po potrebi vlastelina. Postojao je sukob kmetova s vlastelinima zbog napasivanja stoke. Izgleda da su izvori sukoba bile hrastove šume gdje se rodio žir. Žir se sakupljao i prodavao kao najkvalitetnija hrana. Vlasnici šuma prodavali su drvo na sajmovima, na panju ili cijele sječine. Šume u Baranji bile su podijeljene na “otočne” – poplavne i “zemaljske”, izvan dosega poplava. Iz toga vremena imamo Trodjelni zbornik običajnoga prava kraljevine Ugarske ... (Tripartitium opus iuris consuetudinari inclyti regne ...) koji na neki način štiti šume; govori o pravima vlasnika i zabranama ispaše stoke. Lov je bio isključiva privilegija vlastelina. Ulovljena se divljač koristila kao hrana, a krzno za izradu različitih odjevnih predmeta.Važna grana gospodarstva bila je ribarstvo. S ribom se trgovalo. Prodavala se kao prerađevina i u živom stanju. Odvozila se rijekama u Mađarsku i Austriju te druge zemlje Carevine. Za prijevoz žive ribe služile su riblje barke (tikvare). Od ribljih prerađevina na cijeni je bila moruna (Huso huso L.). Osječki ribari bili su poznati po dva specijaliteta tz. “trakancu” i “loparcu”. U srednjem vijeku ribari su bili organizirani u cehove (udruge). Cehovi su imali stanoviti religiozni status u sudjelovanju na vjerskim svečanostima. Imali su svoje insignije, zastavu, odjeću, grb, cehovsku ladicu, statut i druge pravno-uredovne knjige.
Ključne riječi: srednji vijek; šumski i vodeni ekosustavi; šumarstvo; ribarstvo
 
STRUČNI ČLANCI
     
Jurjević, P., Tolić, I. UDK 630* 432
Šumske prosjeke nisu zapreke za požare     pdf    TXT     HR     EN 55
Stojković, M. UDK 630* 432
Prilog tehnologiji gašenja šumskih požara     pdf    TXT     HR     EN 63
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
Našem je staništu nužna sanacija!     PDF    TXT     HR 67
Martinović, J.
Uvodne pripomene na elaborat “Crosoter I. faza“     PDF    TXT 69
 
AKTUALNO
     
Frković, A.
Palčić (Troglodytes troglodytes) – ptica 2004. godine     PDF    TXT 71
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Gračan, J.
19. Međunarodni sastanak radne grupe za procjenu i praćenje učinaka onečišćenja zraka na šume (24. – 28. svibnja 2003.)     PDF    TXT 73
Dundović, J., Jakovac, H.
Cluster “Šuma – drvo”     PDF    TXT 78
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Harapin, M.
Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj     PDF    TXT     HR 80
Frković, A.
Jedan koristan ornitološki priručnik     PDF    TXT     HR 81
Grospić, F.
L’Italia forestale e montana, Monti e boschi     PDF    TXT 83
Grospić, F.
L’Italia forestale e montana, Monti e boschi     PDF    TXT 84
 
OBLJETNICE
     
Vlainić, O.
50 godina Hrvatskoga šumarskog društva Ogranka Karlovac 1953 – 2003.     PDF    TXT 88
 
ZAŠTITA OKOLIŠA
     
Nodilo, M.
Zbrinjavanje otpada na otoku Mljetu     PDF    TXT     HR 91
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Jakovac, H., Dundović, J.
36. EFNS (Europsko šumarsko nordijsko skijaško natjecanje)     PDF    TXT 93
Jakovac, H.
Zapisnik 5. sjednice Upravnog odbora HŠD-a     PDF    TXT 95
 
IN MEMORIAM
     
Babić, V.
Dragutin Smojver (1922 – 2003)     PDF    TXT     HR 99
Gregurec, J.
Rudolf Tomek (1924 – 2003)     PDF    TXT     HR 99
Milinović, I.
Zvonimir Ettinger (1926 – 2004)     PDF    TXT     HR 100

                UNDER CONSTRUCTION