broj: 11-12/2003
pdf (31,0 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| urednik | ||
| O hrvatskome nacionalnom standardu za FSC certificiranje šuma PDF TXT | 529 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Vukelić, J., Baričević, D., Drvenkar, D. | UDK 630* 188 (001) | |
| Fitocenološke karakteristike bukovih šuma u Samoborskom gorju pdf TXT HR EN | 531 | |
| Idžojtić, M., Pernar, R., Kauzlarić, Ž., Abramović, M., Janković, D., Pleše, M. | UDK 630* 442 + 582 (001) | |
| Intenzitet zaraze obične jele (Abies alba Mill.) imelom (Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) na području Uprave šuma podružnice Delnice pdf TXT HR EN | 545 | |
| Sažetak: U radu su prikazani rezultati praćenja intenziteta zaraze obične jele imelom u prirodnim sastojinama obične jele na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Delnice. Pregled zaraze imelom rađen je paralelno s procjenom oštećenosti stabala obične jele, u razdoblju od pet godina, 1998. - 2002. godine. Na području 12 šumarija pregledana je 21 gospodarska jedinica, 492 odjela u kojima je udio jele veći od 50 % i ukupno 68.256 stabala. Kartiranje je rađeno na osnovi digitilaziranih granica gospodarskih jedinica i rezultata istraživanja. Dobiveni rezultati pokazuju da je imela značajno prisutna na običnoj jeli. Za cijelo područje UŠP Delnice imelom je zaražena gotovo trećina pregledanih stabala (32,8 %). Intenzitet zaraze relativno je malen u stupnjevima oštećenosti stabala obične jele od 0 do 2a (oštećenost 0 - 40 %) i iznosi 1,5 % svih pregledanih stabala. U stupnju 2b (oštećenost 41 - 60 %) najviše je zaraženih stabala, 18 % od svih pregledanih. Intenzitet zaraze u stupnju 3a je 9 % od svih pregledanih stabala (oštećenost stabala jele 61 - 80 %), a u stupnju 3b iznosi 4 % (oštećenost 81 - 99 %). U stupnjevima 3a i 3b nalazi se više zaraženih nego nezaraženih stabala obične jele. Od svih pregledanih stabala 0,63 % bili su sušci (0,19 % zaraženih imelom). Intenzitet zaraze imelom bitno se razlikuje po šumarijama. Od dvanaest šumarija najmanji je intenzitet zaraze u šumarijama Tršće (1,4 %) i Ravna gora (2 %). Zatim slijede šumarije Prezid (12 %) i Crni lug (16 %). Između jedne četvrtine i jedne trećine pregledanih stabala je zaraženo na području šumarija Fužine (26 %), Lokve (26 %) i Rijeka (28 %). Između jedne trećine i jedne polovice zaraženih pregledanih stabala imaju šumarije Mrkopalj (35 %), Gomirje (41 %) i Skrad (49 %), dok je u Šumariji Delnice nešto više od polovice (52 %) pregledanih stabala zaraženo imelom. Najveći postotak zaraženih stabala ima Šumarija Vrbovsko (63 %). U povoljnijim bi životnim uvjetima za običnu jelu imela bila jedan od sastavnih dijelova biocenoze, čija prisutnost ne bi predstavljala poseban problem za domaćina. Prema sadašnjem stanju rasprostranjenosti i intenzitetu zaraze imelu trebamo promatrati kao jedan u nizu nepovoljnih biotskih čimbenika za običnu jelu. Prema distribuciji zaraženih i nezaraženih stabala obične jele u stupnjevima oštećenosti od 0 (zdrava stabla) - 4 (sušci) vidljivo je da imela dolazi na fiziološki oslabljenim stablima. Što je više grmova imele na stablu, biljka domaćin se njenim djelovanjem nalazi pod sve većim stresom zbog nedostatka vode, te u kombinaciji s drugim nepovoljnim čimbenicima dodatno slabi, pogodna je za napad sekundarnih štetnika i bolesti, a može slijediti i njeno propadanje. Važna je činjenica da s povećanjem intenziteta zaraze na nekom području, postoji trend širenja imele na manje oštećena stabla obične jele, a za ta stabla može se pretpostaviti da će se u bližoj budućnosti naći u višem stupnju oštećenosti. Ključne riječi: Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.; Abies alba Mill.; intenzitet zaraze; stupanj oštećenosti; Hrvatske šume d.o.o.; Uprava šuma podružnica Delnice | ||
| Starčević, M. | UDK 630* 423 + 181.3 + 188 (001) | |
| Utjecaj oborinske, poplavne i podzemne vode na razvoj sastojina šumskog kompleksa “Česma” pdf TXT HR EN | 561 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Tomašević, A., Kulić, B., Španjol, Ž., Kružić, T. | UDK 630* 232.4 + 234 + 524 | |
| Razvoj sastojine i meliorativna uloga kulture crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području šumskog predjela "Lonja-Biljin", Šumarije Rijeka pdf TXT HR EN | 579 | |
| Božičević, I., Radočaj, M. | UDK 630* 902 | |
| Šumarstvo Slunjskog kraja pdf TXT HR EN | 597 | |
| Domac, J. | UDK 630* 931 + 238 | |
| Energetsko zakonodavstvo za korištenje šumske biomase i obnovljivih izvora energije u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 609 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Lisjak, Z. | ||
| Ugroženi dignitet šumarske struke, ili kako se zaštititi od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja PDF TXT | 617 | |
| AKTUALNO | ||
| Pleše, V. | ||
| Korištenje nedrvnih proizvoda i usluga u šumarstvu PDF TXT | 623 | |
| Mrvoš, N. | ||
| O sušenju jele u Gorskom kotaru i uporabi jelovih trupaca/piljene građe iz sanitarne sječe PDF TXT | 624 | |
| OBLJETNICE | ||
| Mrkobrad, M. | ||
| 125. oljetnica osnutka “Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja – Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica” u Senju (1878 – 2003) PDF TXT | 626 | |
| Skoko, M. | ||
| Šumarska i drvodjelska škola Karlovac – dvije obljetnice mature i priznanja PDF TXT | 629 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Frković, A. | ||
| Medvjedi u Hrvatskoj – Bears in Croatia PDF TXT | 632 | |
| Grospić, F. | ||
| L’Italia Forestale e Montana PDF TXT | 634 | |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
| Prgin, D. | ||
| Kako su pošumljeni otoci Obonjan i Velika sestrica PDF TXT | 637 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Idžojtić, M. | ||
| Četvrti sastanak EUFORGEN mrežnog plana za očuvanje genofonda četinjača PDF TXT | 638 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Jakovac, H. | ||
| Zapisnik 4. sjednice Upravnog odbora HŠD-a PDF TXT | 640 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Skoko, M. | ||
| Mr. ph. Marija Stjepanović rođ. Kesterčanek (1902 – 2003) PDF TXT | 643 | |
| Ivančić, V. | ||
| Nadia Pavlek rođ. Peterković (1928 – 2003) PDF TXT | 644 | |