broj: 13/2005        pdf (56,1 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIKA
     
Branimir Prpić
Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja     PDF    TXT     HR     EN 5001
 
ULOGA ŠUME U SPRJEČAVANJU EROZIJE TLA
     
Zdenek Vicha UDK630*116
Pedeset godina šumarskog hidro-pedološkog istraživanja u šumskim bazenima planinskih vodotoka     pdf    TXT     HR     EN 5007
Slavko Matić, Igor Anić, Milan Oršanić UDK 630* 228+516
Uzgojni zahvati u funkciji poboljšanja protuerozijske i vodozaštitne uloge šuma     pdf    TXT     HR     EN 5017
Petr Kantor UDK 630* 116
Uloga planinskih šuma u redukciji visokih voda i poplava     pdf    TXT     HR     EN 5031
Vlado Topić, Lukrecija Butorac UDK 630* 116
Utjecaj šikare bijelog graba (Carpinus orientalis Mill.) na zaštitu tla od erozije u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 5040
Vaclav Tlapak, Jakub Caska, Jaroslav Herynek UDK 630* 116
Utjecaj šume i vegetacije na sprječavanje erozije i zaštitu prirode od poplava     pdf    TXT     HR     EN 5051
Karol Gubka UDK 630* 116 + 228
Struktura šuma s funkcijom zaštite tla na lokalitetu Pusty hrad - Zvolen     pdf    TXT     HR     EN 5061
Stjepan Husnjak, Nikola Pernar, Renata Pernar, Ivica Kisić UDK 630* 116+514.7
Rizik od erozije tla vodom u šumskim ekosustavima Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 5069
Premysl Horek, Pavel Mauer, Lubomir Novak UDK 630* 372+ 377+516
Šumska žičara Larix - njena uloga u prirodi bliskom gospodarenju šumama i posebice u sprječavanju erozije tla     pdf    TXT     HR     EN 5078
 
BIOLOŠKA SANACIJA EROZIJE TLA
     
Vice Ivančević UDK 630* 116 + 384 + 232.4
Biološko-tehnički radovi na sanaciji senjske bujice "Torrente" i povećanje vodnog kapaciteta     pdf    TXT     HR     EN 5091
Joso Gračan, Sanja Perić, Mladen Ivanković, Hrvoje Marjanović UDK 630* 232+516+ 165
Biološka sanacija erozije na području Like i Istre     pdf    TXT     HR     EN 5117
Sanja Perić, Vlado Topić, Željko Orešković, Romana Maradin UDK 630* 232.5
Biološka sanacija površinskih kopova i deponija prilikom izgradnje autocesta u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 5120
Anamarija Durbešić, Ivica Milković UDK 630* 116 + 233 + 241
Pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta na jušnim padinama Svilaje - Muć s ciljem protuerozijskog djelovanja     pdf    TXT     HR     EN 5133
Stanislav Kucbel UDK 630* 907+ 231+524
Struktura i prirodna obnova predplaninske šume obične smreke sa zaštitnom funkcijom u Niskim Tatrama (Slovačka)     pdf    TXT     HR     EN 5144
 
VODOZAŠTITA - URAVNOTEŽENJE VODNIH ODNOSA U PROSTORU I PROČIŠĆAVANJE IZVOR. VODA
     
Emil Klimo, Jiri Kulhavy UDK 630* 116+514.2 + 425
Uloga šume u zaštiti kvalitete vodnih resursa     pdf    TXT     HR     EN 5155
Boris Vrbek, Ivan Pilaš, Tomislav Dubravac UDK 630* 425+ 114.2+ 116
Praćenje kvalitete vode u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba protočnim lizimetrima     pdf    TXT     HR     EN 5165
Branimir Prpić, Petar Jurjević, Hranislav Jakovac UDK 630* 116 + 907
Procjena vrijednosti protuerozijske, hidrološke i vodozaštitne uloge šume     pdf    TXT     HR     EN 5186
Miloslav Janeček UDK 630* 116
Uporaba metode CN-krivulja za procjenu utjecaja šuma na površinsko otjecanje     pdf    TXT     HR     EN 5195
Ivica Tikvić, Dinko Puntarić, Željko Zečić, Damir Ugarković, Zvonko Seletković UDK 630* 116-907.1-113
Utjecaj brdskih šumskih ekosustava na kakvoću vode u vodotocima     pdf    TXT     HR     EN 5202
Pavel Kovar UDK 630* 181.3
Procjena rizika kod ekstremnih hidroloških stanja slučaj slivova Vseminke i Drevnice. Republika Češka.     pdf    TXT     HR     EN 5219
Peter Jaloviar UDK630* 181.3
Raspodjela sitnog korijenja u čistoj sastojini obične smreke u stadiju letvika.     pdf    TXT     HR     EN 5229
Nikola Pernar, Danko Holjević, Josip Petraš, Darko Bakšić
Pedofiziografski odnosi na poligonu za istraživanje erozije u Abramima     pdf    TXT     HR     EN 5238
Danko Diminić, Nenad Potočić, Ivan Seletković, Maja Gršković
Utjecaj patogene gljive Sphaeropsis sapinea na protuerozijsku zaštitnu ulogu kulture crnoga bora u Istri: Analiza zdravstvenog stanja i stanja ishrane     pdf    TXT     HR     EN 5240
Jure Čavlović, Milan Oršanić, Mario Božić
Gospodarenje privatnim šumama Hrvatske kao ograničavajući čimbenik ispunjenja općekorisnih i gospodarskih funkcija šuma nizinskog područja.     pdf    TXT     HR     EN 5242
Dušan Huska, Luboš Jurik, L. Tatošova
Šuma kao važan dio zdravog krajobraza.     pdf    TXT     HR     EN 5244
Ivan Pilaš, Tihomira Gojmerac, Boris Vrbek, Tomislav Dubravac
Unaprjeđenje monitoringa podzemnih voda u nizinskim šumskim ekosustavima Hrvatske korištenjem GIS-a i geostatistike.     pdf    TXT     HR     EN 5245
Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Nikola Magdić, Višnja Šojat
Stanje i odnosi oborinskih voda u šumskim ekosustavima Nacionalnog parka Plitvička jezera     pdf    TXT     HR     EN 5247
 
ZAKLJUČCI
     
Zaključci     PDF    TXT     HR     EN 5249
Na temelju iznesenih referata i rasprava na ovome Međunarodnom skupu o utjecaju šume na spriječavanja erozije tla vodom, zatim poplava i bujica te uloge šume u pročišćavanju izvorskih voda, donose se ovi:
ZAKLJUČCI
1. Dugoročna, 50-godišnja istraživanja hidroloških prilika u dva sijeva u Beskidima (Češka), ukazuju kako su prirodni retencijski kapaciteti šume ogra­ničeni kad se pojave najintenzivnije oborine. Prili­kom obnove šume potrebno je što prije stvoriti šumski pokrov i očuvati šumsko tlo s visokim ka­pacitetom infiltracije.
Tijekom ovih istraživanja nije bilo statistički zna­čajnih razlika u površinskom otjecanju između obnovljene (dovršni sijek) i obrasle površine (Vicha).
2. Prirodne šume u Hrvatskoj koje čine 95 % dr­žavnih šuma (80 % površine svih šuma su državne) pokazuju veliku učinkovitost u smislu sprječavanja erozije tla, ublažavanja pojave visokih vodnih valova i pročišćavanja izvorskih voda do katego­rije pitkosti. Uzgojne postupke njege i obnove, kako u regularnim tako i u prebornim šumama, potrebno je obavljati tako da se očuva pokrovnost šumskoga tla i njegova mogućnost upijanja i pročišćavanja vode.
Očuvanjem stabilnosti šume i povoljne strukture sastojine osigurat će se potrebna sirovinsko-ener­getska funkcija i potpuno djelovanje svih općeko­risnih funkcija (Matić).
3. U trajnim pokusnim plohama u planinskim šu­mama Orhicke hory a Češkoj istražuju se hidro­loške prilike od 1977. godine. Iz tih istraživanja proizlazi kako smrekove i bukove šume učinkovito ublažavaju nepovoljan utjecaj neprekidne oborine do 100 mm. Kod oborine iznad 150 mm profil tla se potpuno zasiti vodom što dovodi do nekontroli­ranoga otjecanja (Kantor).
4. Šikara bijeloga graba (Carpinus orientalis Mill.) u submediteranskom području Hrvatske vrlo učinko­vito suzbijaju eroziju tla vodom. Površinska otje­canja oborinskih voda u toj degradiranoj šumi su vrlo mala, a erozija je potpuno isključena. Istraži­vanja su obavljena u dvije pokusne plohe u šikari bjeloga graba od kojih je jedna posječena. Pro­sječni godišnji koeficijent otjecanja u posječenoj površini iznosio je 0,0192, a u neposječenoj 0,0156. Kako se vidi razlike su vrlo male. Nešto veće razlike pokazao je maksimalni koeficijent otjecanja.
Autori (Topić, Butorac) upozoravaju kako posje­čenu površinu treba što prije sanirati jer bi moglo doći do povećanja nepovoljnoga hidrološkog utje­caja na tlo. Ovaj pokus pokazuje kako degradacij­ski oblici autohtone šumske vegetacije učinkovito suzbijaju eroziju tla vodom, dok njihovo tlo zasi­gurno dobro pročišćava vodu koja ulazi a krško podzemlje.
5. Šume u Hrvatskoj nalazimo pretežito u prostoru čije reljefne i klimatske značajke ukazuju na sred­nji do visoki stupanj orodibilnosti tla. Na temelju karte Republike Hrvatske izrađene prema progra­mu CORINE obavljena je procjena rizika od erozi­je. Umjereni rizik utvrđenje na 26,5 %, a visoki ri­zik na 44,8 % površine (Husnjak i dr.).
6. Saniranje i smirenje nekadašnje bujice u Senjskoj dragi smatra se jednim od najuspješnijih projekata u Sredozemlju kojega je ostvarila šumarska struka. Radovi su započeli u 19. stoljeću pošumljavanjem 22 kulture-branjevine crnoga bora na mozaično ra­spoređenoj površini od 320 ha i tehničkim zahvati­ma, izgradnjom 62 različita bujična objekta.
Danas je Senjska draga zelena, bujice i erozija više nema, a grad Senj koristio je do nedavno za svoj vodovod 25 izvora pitke vode koji su se sukcesivno pojavljivali poslije pošumljavanja (Ivančević).
7. Šumski ekosustavi su učinkoviti pročišćivači voda. Zahvaljujući šumskom tlu, njegovoj posebnoj strukturi, kemijskom sastavu i bogatstvu živoga svijeta, šuma mehanički, biološki, a djelom i ke­mijski pročisti oborinsku vodu koja u podzemne tokove i izvorišta ulazi pitka. Posebna učinkovitost dokazana je u nizinskim i poplavnim šumama koje zadržavaju N i P od umjetnih gnojiva iz agrara. Kakvoća podzemne vode bila je znatno bolja u šumi nego li u poljodjelskim površinama na visočju Drahany u Češkoj (Klimo i Kulhavy).
Lizimetrijska istraživanja u istim šumskim nizin­skim ekosustavima pokazala su razlike u pročiš­ćavanju voda a različitim područjima u Hrvatskoj (Vrbek i dr.).
8. Istraženo je opće stanje vodotoka u gorskim podru­čjima Hrvatske u Papuku, Velebitu i Nacionalnom parku Plitvička jezera. Analizirano je fizikalno-ke­mijsko stanje voda; sadržaj hranjivih tvari, kovina, organskih spojeva, mineralnih ulja i drugih poka­zatelja kakvoće vode. Skoro svi vodotoci imali su vode visoke kakvoće. Nije. bilo razlike u kakvoći vode između Nacionalnoga parka i višenamjenskih šuma u kojima se provode uzgojni postupci njege. Voda manje kakvoće ustanovljena je u vodotocima u blizini naselja i izvan šume.
Utvrđeno je kako nema razlika u kakvoći vode koja potječe iz različitih šumskih ekosustava, što ukazu­je na opći povoljan utjecaj šume na pročišćavanje vode, bilo one koja ulazi u vodotok povšinskim otjecanjem (pročišćavanje kroz akumulacijski ho­rizont tla) ili iz podzemnih tokova kao i izvorska voda (Tikvić i dr.).
Vrijednost općekorisnih funkcija šume u posljed­nje vrijeme postale su predmetom sve češćih poku­šaja šumarskih znanstvenika koji se bave vredno­vanjem siravinsko-energetske funkcije odnosne neposredne koristi od šume. Kako se zapravo radi
O neprocjenjivoj vrijednosti skrivenoga ekološkoga i biološkoga kapitala, većina takvih pokušaja koji se temelje na načelima profitne ekonomike pred­stavlja značajno podcjenjenu vrijednost.
U izlagnju na ovome skupu iskazana je vrijednost protuerozijske i vodozaštitne uloge šume prema metodologiji danoj u podzakanskome aktu Zakona o šumama Republike Hrvatske zbog sprječavanja jeftine rasprodaje i prenamjene hrvatskoga šum­skoga bogatsva (Prpić, Jurjević, Jakovac). Iako je i tako dobivena vrijednost tih dviju najznačajnijih funkcija šume također podcjenjena (iznos pokazatelja procjene nije se mijenjao 9 godina), om usprkos tome dva puta veća od posljednjega objavljenog vrednovanja.
10. Izlaganja na ovome skupu pretežito potvrđuju kako šumski ekosustavi vrlo učinkovito utječu na kruženje vode u krajoliku ublažavanjem visokih vodenih valova, sprječavanjem erozije tla vodom i pojave bujica, i kako su dobar pročistač oborinskih i poplavnih voda, koje se procjeđuju u podzemne tokove ispod šume.
Po učinkovitosti najbolja je prirodna šuma s više­namjenskom ulogom koja osigurava sirovinsko-energetsku i općekorisne funkcije.
To je šuma prirodnoga sastava s drvećem koje nije postiglo fiziološku prezrelost i u životu šume pred­stavlja optimalno stanje proizvodnje i zaštite prirode i okoliša.
Kako su protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i njihovo održavanje vrlo značajni, istraživanja u tom području potrebno je nastaviti i šumarstvu osigurati udjel u odlučivanju o prostornim planovima kao i naknadu za korištenje pitke vode, budući da njezina proizvodnja u šumi traži sofisticiran uzgo­jni postupak sa šumskom sastojinom. Hrvatsko šumarstvo potrebno je osloboditi vodnoga dopri­nosa budući, da je šuma jedan od najkorisnijih vodoprivrednih objekata.

                UNDER CONSTRUCTION