|
RIJEČ UREDNIŠTVA |
|
|
|
Uredništvo HŠD-a | |
Na kraju 2024. godine
pdf TXT
HR
EN
|
529 |
|
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
|
|
|
Dženita Alibegić, Esmera Kajtaz, Haris Nikšić, Željko Španjol, Boris Dorbić | UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.11-12.1 |
Varijacije u sadržaju fenola i antioksidacijske aktivnosti svježih i osušenih listova ružmarina (Rosmarinus officinalis L.) s obzirom na provenijenciju - područje Mostara, Bosna i Hercegovina
pdf TXT
HR
EN
|
531 |
Özdemir Şentürk | UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.11-12.2 |
Modeliranje distribucije temeljeno na nišama i mapiranje Brucijskog bora u okrugu Gölhisar
pdf TXT
HR
EN
|
541 |
Cilj ovoga rada bio je razjasniti temeljne karakteristike i područja primjene različitih tehnika modeliranja koje se koriste u aktualnim istraživanjima ekološkog modeliranja. Koristeći pet različitih metoda modeliranja distribucije, provedeno je modeliranje i mapiranje distribucije brucijskog bora u okrugu Gölhisar. Uzorci su prikupljeni s brucijskog bora na 400 pokusnih ploha u tom području. U modelima su se koristile sljedeće varijable: nadmorska visina, nagib, orijentacija, indeks zračenja, toplinskiindeks, indeks topografskog položaja i geološka podloga. Od metoda modeliranja distribucije vrsta korištene su logistička regresija, klasifikacijo stablo, slučajna šuma, generalizirani aditivni model i maksimalna entropija. Izrađene su ROC krivulje te je učinkovitost modela distribucije vrsta procijenjena pomoću AUC krivulje. Statističke analize otkrile su da su najbolji modeli redom generalizirani aditivni model, slučajna šuma, klasifikacijsko stablo, maksimalna entropija i logistička regresija. Nadmorska visine i vrsta geološke podloge imale su najveći utjecaj u modelima distribucije brucijskogbora. Mapirani su rezultati generaliziranog aditivnog modela koji su imali najveću AUC vrijednost. Utvrđene su neke ekološke i statističke razlike između modela te su prikazani njihovi razlozi. U usporedbis metodama koje se obično koriste za modeliranje distribucije vrsta, metoda generaliziranog aditivnog modela ima specifičnu funkciju zaobljenosti koja osigurava usklađivanje između promjena okoliša i eksplanatornih krivulja te točniju ekološku interpretaciju dobivenih modela. Keywords: klasifikacijsko stablo, ekološko modeliranje, generalizirani aditivni model, logistička regresija, MaxEnt, slučajna šuma
|
Tolga Ozturk, Ebru Bilici, Muhittin Inan, Batin Mehmet Yer | UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.11-12.3 |
Ispitivanje promjena u količinama PM2,5, PM10 i CO2 u okolišu tijekom postupka otkoravanja
pdf TXT
HR
EN
|
555 |
Mehmet Güvenç NegIz, Og˘uzhan ErfIdan | UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.11-12.4 |
Odnosi vegetacije i okoliša u regiji Akdag˘ (Burdur)
pdf TXT
HR
EN
|
565 |
|
PREGLEDNI ČLANCI |
|
|
|
Musheerul Hassan, Muhammad Mohsin, Ivana Vitasović-Kosić, Uzma Naser, Shabir Ahmad Bhat, Shabir Ahmad Zargar | UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.11-12.5 |
Učinci klimatskih promjena: pregled ekoloških i gospodarskih posljedica
pdf TXT
HR
EN
|
577 |
|
NE SAMO O ŠUMAMA |
|
|
|
Marijan Grubešić | |
U susret obljetnicama
PDF TXT
|
597 |
|
MEĐUNARODNA SURADNJA |
|
|
|
Oliver Vlainić | |
Godišnji sastanak Europske šumarske mreže u Mađarsko
PDF TXT
|
602 |
|
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
|
|
|
Silvija Zec | |
Četvrta konferencija ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologij
PDF TXT
|
609 |
Damir Dramalija | |
Kratki prikaz 6. hrvatskog znanstveno-stručnog skupa o urbanom š umarstvu – Opatija, 2024
PDF TXT
|
614 |
|
IZ HŠD-A |
|
|
|
Oliver Vlainić | |
Na Baškim Oštarijama uvod u obilježavanje 260 godina hrvatskog šumarstv
PDF TXT
|
620 |