broj: 11-12/2019        pdf (10,71 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Treba li osuvremeniti nacionalnu šumarsku politiku i strategiju?     pdf    TXT     HR     EN 513
RIJEČ UREDNIŠTVA
Na svojoj sjednici 17. srpnja 2003. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju. S obzirom na sve očitije klimatske promjene koje traže novi odnos prema prirodi i okolišu, na manjkavosti važeće Nacinalne šumarske politike i strategije šumarstva, ali i po našoj ocjeni na  neadekvatno  uključivanje šumarstva u narodno gospodarstvo,  je li i vrijeme za promjene u važećoj Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji? Imamo li uzore? Gledajući šumarske politike  u relevantnim zemljama u kojima je šumarstvo značajna grana gospodarstva, razvidno je da se one ne mogu doslovno kopirati. U brošuri Šumarska politika Sabadi (1992) nakon analize Šumarske politike u Njemačkoj i Švicarskoj, navodi kako je očito „da svaka zemlja ima svoj oblik šumarske politike koji joj odgovara s obzirom na gospodarski i politički poredak, filozofiju te utjecaj pojedinaca i grupa na državnu vlast“. No, nesporno je da je svaka šumarska politika integralni  dio narodnog gospodarstva. Najvažnija faza u stvaranju nacionalne šumarske politike je njezino uključivanje i integracija s ostalim narodnim gospodarstvom u jednu inerakcijsku cjelinu. Isti autor kaže kako kod utvrđivanja Šumarske politike „treba prvo utvrditi ciljeve, a potom sredstva i mjere za postizanje postavljenih ciljeva. Posebnu pozornost treba posvetiti malom seljačkom šumoposjedu (oko 25 % šumske površine)“ što je kod nas posebice teško, jer su šumoposjedi mali, a šumovlasnici  se teško odlučuju na udruživanja putem kojih se jedino može polučiti uspjeh.  Otežavajuća je okolnost da je svako ulaganje u šumu dugoročno i za ulagače premalo profitabilno, ponajprije jer šumarstvo ne sagledavaju kao integralni i vrlo utjecajni čimbenik narodnog gospodarstva.  Uglavnom šuma se gleda samo kao izvor sirovine za preradu, dok se zaboravlja općekorisna uloga šuma koja traži širu podršku narodnog gospodarstva. No, ako njenu pravu vrijednost ne  mogu sagledati privatni šumovlasnici  i općenito poduzetnici, kojima je na prvome mjestu trenutna sirovinska vrijednost, to mora Država, posebice kada je ona, kao u našem slučaju većinski vlasnik. Opći interes treba biti ispred svih drugih interesa, a Država mora kontrolirati i privatne šumovlasnike da se ponašaju sukladno Zakonu o šumama, instrumentu Nacionalne šumarske politike i strategije, koji mora biti obvezan za sve šumovlasnike.
Analizirajući da li primjenjujemo ono što je propisano u važećoj Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji i što bi još trebalo propisati, možemo postavljati pitanja i sami na njih odgovarati, jer bi tuđe odgovore smatrali kritikom, najčešće neopravdanom. Ponajprije: da li drvne sortimente prodajemo po tržišnim načelima; da li stvarno vjerujemo da ugovorima o isporuci sirovine pomažemo razvoju finalne prerade drva i povećanju zaposlenosti, posebice  inženjera i VKV radnika, ili pak punimo privatne džepove izvoznika proizvoda primarne prerade; ako isporuku drvne sirovine ne usmjeravamo na optimalnu finalnu  proizvodnju, nije li to rasipanje nacionalnog bogatstva u kojega je uložen prosječno stogodišnji trud; u isto vrijeme projekt Roswood Centra kompetencija za istočnu Europu, čitamo,  daje primjere dobre prakse i inovacija koje se mogu implementirati za pametno i održivo korištenje vrijedne šumske sirovine; da li stvarno ili samo deklarativno kontroliramo sječu na privatnom šumoposjedu, posebice u šumama koje su vraćene bivšim šumovlasnicima; kojim instrumentima i koliko uspješno to radimo;  osiguravamo li koristi koje bi od šumarstva trebala imati lokalna zajednica i stanovništvo ruralnih područja, što je jedno od glavnih načela Šumarske politike i strategije EU, koju načelno podržavamo; potičemo li i koliko uspješno suvremenu energetsku uporabu  drvne sirovine;  da li razmišljamo kako riješiti pitanje sukcesije – ruralna područja ostaju bez stanovništva, i šuma se širi čak do vrtova  – nestaju pašnjaci pa i livadske površine unutar šume koje su donedavno košene za pašu i prehranu divljači; da li je istina da nam drvoprerađivači ne želeći osigurati zalihu drvne sirovine, a kada njima to pogoduje „diktiraju“ izvlačenje drvnih sortimenata i kada to vremenske prilike ograničavaju (mokar teren) pa nastaju velike štete na šumskom tlu; zašto smo za sitan novac prepustili koncesionarima radnička odmarališta, posebice na moru, koja su izgrađena doprinosom radnika, kojega nisu pretočili u plaće, nego upravo u te objekte; da li smo u odnosu na druge zemlje prevelike površine uključili u Natura 2000; da li smo obavili restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. ? Sabadi kaže:  „Racionalan put glede organizacije je da se svi poslovi obavljaju u šumariji, a na višoj razini samo oni poslovi koje nije moguće riješiti na šumariji ili njihovo rješenje nije racionalno. U Ministarstvu organizirati službe vrhovnog šumarskog nadzora i one za pomoć malim šumoposjednicima“. Da li smo postavili sva pitanja – ne, ali čitatelje potičemo da ih i oni postave i daju odgovor na njih. Ponajprije treba odgovoriti na postavljeno pitanje u naslovu.
Nadajući se da nam ova razmišljanja neće pokvariti nadolazeće blagdane, svim članovima Hrvatskoga šumarskoga društva i čitateljima Šumarskoga lista, želimo  sretan Božić  i uspješnu 2020. godinu.
Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Jurij Marenče, Marijan Šušnjar UDK 630* 375 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.1
Granične sile i mase tovara pri privitlavanju drva     pdf    TXT     HR     EN 515
Ivan Lukić, Željko Zgrablić, Vlatka Mičetić Stanković UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.2
Prisutnost brezovog potkornjaka bjelikara (Scolytus ratzeburgi) u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 523
Stjepan Kvesić, Dalibor Ballian, Mirzeta Memišević Hodžić UDK 630* 164 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.3
Varijabilnost populacija javora klena (Acer campestre L.) u Bosni i Hercegovini prema morfološkim obilježjima plodova     pdf    TXT     HR     EN 529
Deniz Güney, Zeki Yahyaoglu, Ali Bayraktar, Fahrettin Atar, Ibrahim Turna UDK 630* 165 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.4
Genetska raznolikost populacija Picea orientalis (L.) Link u Turskoj     pdf    TXT     HR     EN 539
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Ilija Đorđević, Nenad Ranković, Jelena Nedeljković, Jelena Tomićević-Dubljević, Dragan Nonić, Stjepan Posavec, Goran Češljar UDK 630* 934 + 676 (001)
https://doi.org/10-31298/sl.143.11-12.5
Mehanizmi financiranja sustava upravljanja zaštićenim područjima u Srbiji     pdf    TXT     HR     EN 549
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Nikica Ogris, Tine Hauptman, Maarten de Groot, Dušan Jurc UDK 630* 270 + 305
https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.6
Usporedba dviju metoda za praćenje zdravstvenog stanja urbanih šuma     pdf    TXT     HR     EN 561
Ivan Pervan, Tena Radočaj, Tea Tomljanović, Miljenko Bujanić, Dean Konjević UDK 630* 134
https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.7
Determinacija spola i morfološke osobine sivog puha (Glis glis) s područja Dalmatinske zagore     pdf    TXT     HR     EN 571
 
STRUČNI ČLANCI
     
Damir Drvodelić, Milan Oršanić UDK 630* 232
https://doi.org/10.31298/sl.143.11-12.8
Izbor kvalitetne šumske sadnice poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) za umjetnu obnovu i pošumljavanje     pdf    TXT     HR     EN 577
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Krivokljuni žalar (Calidris ferruginea Pont.)     PDF    TXT 587
 
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE
     
Jozo Franjić
Endem hrvatske flore – hrvatska sibireja (Sibiraea croatica Degen, Rosaceae)     PDF    TXT 587
Ivo Aščić
Bogastvo flore nacionalnih parkova     PDF    TXT 589
Radovan Kranjčev
Šumske papučke osobitosti     PDF    TXT 591
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Ivan Martinić
Bioraznolikost šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera:Tematski edukacijski vodič     PDF    TXT 593
Davorin Kajba
Varijabilnost obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Bosni i Hercegovini - Dalibor Ballian, Marjana Westergren i Hojka Kraigher     PDF    TXT 595
Branko Meštrić
Pregled pisanja odabranih časopisa u redakcijskoj razmjeni Šumarskog lista     PDF    TXT 597
 
ZNANSTEVNI I STRUČNI SKUPOVI
     
Igor Anić
Pomlađivanje šuma oplodnim sječama na malim površinama     PDF    TXT 603
Dalibor Ballian
XXV svjetski IUFRO kongres, Curitiba – Brazil     PDF    TXT 605
 
IZ HŠD-a
     
Branko Meštrić
Šumska pedagogija – škola u/o šumi     PDF    TXT 608
 
IN MEMORIAM
     
Mirko Crnčević
Danka Jelen (1954. – 2019.)     PDF    TXT 610
Porin Schreiber
Anka Glavina Kovačić prof. (1925. – 2019.)     PDF    TXT 611

                UNDER CONSTRUCTION