broj: 11-12/2018        pdf (14,99 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* upute autorima     povijest    digitalizacija
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka?     pdf    TXT     HR     EN 565
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Mateo Gašparović, Anita Simic Milas, Ante Seletković, Ivan Balenović UDK 630* 587 (001)
doi:10.31298/sl.142.11-12.1
Nova automatska metoda za poboljšanje točnosti fotogrametrijskog DTM-a u šumama     pdf    TXT     HR     EN 567
Mirzeta Memišević Hodžić, Dalibor Ballian UDK 630* 451 + 153 (001)
doi: 10.31298/sl.142.11-12.2
Fenološka varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u bosanskohercegovačkom testu provenijencija     pdf    TXT     HR     EN 579
Sezgin Ayan, Nezahat Turfan, Esra Nurten Yer, Muhidin Šeho, Halil Barş Özel, Fulvio Ducci UDK 630* 453 (001)
doi:10.31298/sl.142.11-12.3
Antioksidacijska varijabilnost sjemena u glavnim i marginalnim populacijama libanonoskog cedra (Cedrus libani A. Rich.)     pdf    TXT     HR     EN 593
SAŽETAK
Genetska raznolikost je osnova za prilagodbu i opstanak vrsta drveća u promjenjivim uvjetima okoline te predstavlja ključni uvjet stabilnosti i produktivnosti šumskih ekosustava. Predmet ovog istraživanja su glavne i marginalne populacije libanonskog cedra (Cedrus libani A. Rich.) zbog njihove važnosti u očuvanju gena. Procjena genetske varijabilnosti u izoliranim populacijama od velike je važnosti za programe očuvanja i poboljšanja. U uvjetima djelovanja globalnih klimatskih promjena populacije mogu posjedovati genotipove budućeg prilagodljivog potencijala. Cilj ove studije je utvrditi: (a) količinu prolina, za bolje razumijevanje stresa uzrokovanog nedostatkom vode u populaciji, (b) ukupnih topljivih proteina, MDA, H202, a-amilaze te (c) varijabilnosti antioksidansa kao CAT, SOD, APX i GuPX kod sjemena pet glavnih populacija (AND-Kahramanmaraş-Andırın/Elmadağı, POZ-Adana-Pozantı/Pozantı, ANA-Mersin-Anamur/Abanoz, FIN-Antalya-Finike/Aykırıçay and KAS-Antalya-Kaş/Karaçay) i jedne marginalne populacije Amasya-Tokat-Niksar/Çatalan (NIK) u Turskoj. Prema dobivenim rezultatima, značajna razlika je otkrivena među populacijama. Značajno veće količine prolina otkrivene su za populaciju ANA (7,46 μmol/g) i POZ (7,22 μmol/g), dok su najniže količine prolina otkrivene u populaciji KAS (3,98 μmol/g) koje predstavljaju optimalnu distribuciju libanonskog cedra. Ovaj rezultat pokazuje da su populacije POZ i ANA, u prijelaznoj zoni iz mediteranske regije do područja stepa, otpornije na mraz nego druge populacije. Najveća količina enzima α-amilaze detektirana je u POZ populaciji koja raste u optimalnom rasprostiranju libanonskog cedra. Značajno više razine H2O2 detektirane su u populacijama NIK (11,97μmol/g) i ANA (11,60 μmol/g), što ukazuje na veće razine oksidacijskog stresa u uzorcima sjemena iz tih populacija. Ovim istraživanjem potvrđeno je da su enzimi poput SOD, CAT, GuPXi APX koji kontroliraju razine reaktivnih vrsta kisika (ROS) u biljnim stanicama, elementi antioksidacijskog obrambenog sustava koji djeluju kao zaštitni mehanizmi biljaka protiv stresnih stanja. S praktičnog gledišta, poboljšanje pošumljavanja može se postići na stepi Srednje Anatolijske regije koja posjeduje značajane površine za pošumljavanje u Turskoj, primjenom šumskog reprodukcijskog materijala iz populacija POZ i ANA koje pokazuju veću otpornosti na stres, kao i populacije NIK koja je izolirana i marginalna.

Ključne riječi: libanonski cedar; abiotički stres; rubna populacija; kemijski sastav
Cumhur Güngöroglu, Ç. Okan Güney, Abdullah Sari, Ayhan Serttaş UDK 630* 537 + 238 (001)
doi:10.31298/sl.142.11-12.4
Procjena goriva iz biomase krošanja bora (Pinus brutia Ten.) u mediteranskim područjima Turske     pdf    TXT     HR     EN 601
Fahrettin Atar, Ibrahim Turna UDK 630* 923 + 619 (001)
doi:10.31298/sl.142.11-12.5
Raznolikost plodova i sadnica u populacijama pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) u Turskoj     pdf    TXT     HR     EN 611
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Kristijan Tomljanović, Helena Nosek, Renata Pernar, Marijan Grubešić UDK 630* 156 + 153
doi:10.31298/sl.142.11-12.6
Mogućnosti primjene lakih bespilotnih letjelica u prebrojavanju krupne divljači     pdf    TXT     HR     EN 621
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Utva (Tadorna tadorna L.)     PDF    TXT 629
Ivan Martinić
Šumska edukacija u zaštićenim područjima     PDF    TXT 630
 
OBLJETNICE
     
Vjekoslav Živković
Obilježavanje 120-te godišnjice Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu     PDF    TXT 636
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Jozo Franjić
Neke zanimljivosti s puta u Poljsku     PDF    TXT 640
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Igor Poljak
Prof. dr. sc. Marilena Idžojtić: DENDROLOGY: CONES, FLOWERS, FRUITS AND SEEDS     PDF    TXT 642
Milan Glavaš
Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović, Dr. sc. Kenan Zahirović: PRIRUČNIK ZA ZAŠTITU ŠUMA U BOSNI I HERCEGOVINI     PDF    TXT 643
Milan Glavaš
Prof. dr. sc. Osman Mujezinović, Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Dr. sc. Kenan Zahirović: ATLAS ŠTETNIH FAKTORA NA PLEMENITIM LIŠĆARIMA I VOĆKARICAMA U ŠUMAMA BOSNE I HERCEGOVINE     PDF    TXT 645
 
IZ HŠD-a
     
Damir Delač
Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2018. godine     PDF    TXT 647
Oliver Vlainić
Stručna ekskurzija Upravnog odbora HŠD-a u Sloveniju (Posočje – dolinaSoče i Julijske Alpe)     PDF    TXT 652
Damir Delač
Zapisnik 122. Redovite izborne sjednice Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva     PDF    TXT 658
 
IN MEMORIAM
     
Katica Nuspahić
MIROSLAV LUC, dipl. ing. šum. (1953.-2018.)     PDF    TXT 670
Miroslav Harapin
ANTUN (TONA) GROSS (1932.– 2018.)     PDF    TXT 670
Jura Čavlović
Prof. dr. sc. ŠIME MEŠTROVIĆ (1933.-2018.)     PDF    TXT 671
Damir Drvodelić
STJEPAN DEJANOVIĆ (1962.-2018.)     PDF    TXT 674

                UNDER CONSTRUCTION