broj: 11-12/2018        pdf (14,99 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* upute autorima     povijest    digitalizacija
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka?     pdf    TXT     HR     EN 565
RIJEČ UREDNIŠTVA<br>
U Večernjem listu početkom studenog čitali smo tekst Premjera iz njegovog izlaganja na sjednici Rektorskog zbora u sklopu Rasprave o odluci Vlade RH o programskom financiranju javnih Visokih učilišta u Ak. god. 2018-/2019. – 2021/2022. U jednom dijelu teksta on pita i procjenjuje da je akademska zajednica „vidljiva“ za oko 0,3 % populacije, što je katastrofalno. Stoga poziva na veći društveni, javni angažman, koji može biti i sto posto kritičan prema Vladi – važno je biti vidljiviji i čuti se u društvu, ali i biti prezentiran od ljudi „s imenom“, a ne onih „bezimenih“, što je najčešći slučaj. Ako to usporedimo sa šumarskom strukom, nismo daleko od sličnoga postotka „vidljivosti“ u društvu, pa bi ovo mogao biti i poziv šumarskoj struci. Ako je ta vidljivost veća, ona je ponajčešće negativnoga predznaka, a struka je zapostavljena. Počesto je struka prezentirana od šumarsko „bezimenih“ ljudi ili pak od nedovoljno šumarski educiranih novinara koji teže ponajprije aferama. To se odnosi i na volontere raznih „zelenih udru­ga“ koji nisu spremni slušati struku i promijeniti svoje zacementirano mišljenje o šumarskoj struci, unatoč pojašnjenju stručnih zahvata u šumi. Ne poštuje se činjenica da šumarska struka već preko dva i pol stoljeća gospodari šumom po načelima potrajnog gospodarenja, i da ona na velikoj površini zadovoljava sve kriterije posebne zaštite. Tko je onda, ako ne šumari, zaslužan za status i rang zaštitnih područja i od koga to treba čuvati šumu?
Na državnoj razini nema argumentirane rasprave o šumarstvu i šumi, o njenoj važnosti, kako o klasično sirovinsko gospodarskoj grani gospodarstva, tako i o njenoj ulozi s ekološko zaštitnog i socijalno zdravstvenog stajališta. Uz već više puta spomenutu činjenicu kako je šumarstvo izbačeno iz naziva resornog ministarstva, unatoč podatku da je 47 % kopnene površine RH pokriveno šumom, što inducira važnost struke, u jednom od napisa u ovoj rubrici kritizirali smo činjenicu da je šumarstvo unutar resornog ministarstva svedeno na razinu primjerice mljekarstva, povrćarstva i sl. Nažalost, sada nije niti na toj razini. Pisali smo o netržišnom gospodarenju glede prodaje drvnih sortimenata, i tako već nažalost uvriježenom terminu o raspodjeli drvnih sortimenata. Raspodjela drvnih sortimenata i tržišno gospodarenje su dva suprotna pojma. No, pitanje je kako tržišno gospodariti kada su prethodna rukovodstva Hrvatskih šuma d.o.o. potpisala višegodišnje ugovore po načelu raspodjele, koje je bez posljedica teško mijenjati. Kako pak pokriti troškove uzgojnih, uređivačkih i zaštitarskih radova iz tako smanjenih prihoda, a ne „preskakati“ ih? Glede racionalne uporabe drvne sirovine i njene kvalitete koja u raznim fazama prerade osigurava dodanu vrijednost i zapošljavanje, posebice visoko stručnih kadrova, ne navode se podaci. Npr. u promidžbenom spotu „Ambijente“ vidjeli smo uglavnom ojastučeni namještaj bez drvnih elemenata. Kada se drvni sektor hvali proizvodnjom namještaja i izvozom, nigdje ne vidimo podatke o proizvodnji primarne prerade (furnira, masivnog drva, panela i sl.) i njenoj uporabi u domaćoj proizvodnji, regala, ostalog sobnog i kuhinjskog namještaja te kojih i koliko je drvnih sortimenata završilo u domaćoj finalnoj preradi.
Zašto smo i pod čijim pritiscima odustali od uspješnog integralnog gospodarenja šumama koje uključuje sporedne i prateće djelatnosti u šumarstvu, koje imaju značajan udio u prihodu primjerice austrijskih šuma, a osiguravaju i veću zaposlenost? Interesantno bi bilo raspraviti, kako su, zašto, kome, na koje vrijeme i po kojoj cijeni dani u koncesiju razni objekti, npr. odmarališta za radnike, koji su se odricali dijela svojih prihoda da bi sagradili i koristili te objekte. Koliko je to promijenilo njihov socijalni status, a skloni smo pričama o brizi za čovjeka i obitelj. O svemu tome i mnogo čemu još nema rasprave, a mi krajem svake godine zaželimo da se u idućoj godini značajnije promijeni status šumarstva. Kako nada umire posljednja, tako mi i na kraju ove godine priželjkujemo pozitivne promjene, čestitajući našim čitateljima Čestit Božić i uspješnu 2019. godinu.<br>
Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Mateo Gašparović, Anita Simic Milas, Ante Seletković, Ivan Balenović UDK 630* 587 (001)
doi:10.31298/sl.142.11-12.1
Nova automatska metoda za poboljšanje točnosti fotogrametrijskog DTM-a u šumama     pdf    TXT     HR     EN 567
Mirzeta Memišević Hodžić, Dalibor Ballian UDK 630* 451 + 153 (001)
doi: 10.31298/sl.142.11-12.2
Fenološka varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u bosanskohercegovačkom testu provenijencija     pdf    TXT     HR     EN 579
Sezgin Ayan, Nezahat Turfan, Esra Nurten Yer, Muhidin Šeho, Halil Barş Özel, Fulvio Ducci UDK 630* 453 (001)
doi:10.31298/sl.142.11-12.3
Antioksidacijska varijabilnost sjemena u glavnim i marginalnim populacijama libanonoskog cedra (Cedrus libani A. Rich.)     pdf    TXT     HR     EN 593
Cumhur Güngöroglu, Ç. Okan Güney, Abdullah Sari, Ayhan Serttaş UDK 630* 537 + 238 (001)
doi:10.31298/sl.142.11-12.4
Procjena goriva iz biomase krošanja bora (Pinus brutia Ten.) u mediteranskim područjima Turske     pdf    TXT     HR     EN 601
Fahrettin Atar, Ibrahim Turna UDK 630* 923 + 619 (001)
doi:10.31298/sl.142.11-12.5
Raznolikost plodova i sadnica u populacijama pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) u Turskoj     pdf    TXT     HR     EN 611
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Kristijan Tomljanović, Helena Nosek, Renata Pernar, Marijan Grubešić UDK 630* 156 + 153
doi:10.31298/sl.142.11-12.6
Mogućnosti primjene lakih bespilotnih letjelica u prebrojavanju krupne divljači     pdf    TXT     HR     EN 621
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Utva (Tadorna tadorna L.)     PDF    TXT 629
Ivan Martinić
Šumska edukacija u zaštićenim područjima     PDF    TXT 630
 
OBLJETNICE
     
Vjekoslav Živković
Obilježavanje 120-te godišnjice Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu     PDF    TXT 636
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Jozo Franjić
Neke zanimljivosti s puta u Poljsku     PDF    TXT 640
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Igor Poljak
Prof. dr. sc. Marilena Idžojtić: DENDROLOGY: CONES, FLOWERS, FRUITS AND SEEDS     PDF    TXT 642
Milan Glavaš
Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović, Dr. sc. Kenan Zahirović: PRIRUČNIK ZA ZAŠTITU ŠUMA U BOSNI I HERCEGOVINI     PDF    TXT 643
Milan Glavaš
Prof. dr. sc. Osman Mujezinović, Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Dr. sc. Kenan Zahirović: ATLAS ŠTETNIH FAKTORA NA PLEMENITIM LIŠĆARIMA I VOĆKARICAMA U ŠUMAMA BOSNE I HERCEGOVINE     PDF    TXT 645
 
IZ HŠD-a
     
Damir Delač
Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2018. godine     PDF    TXT 647
Oliver Vlainić
Stručna ekskurzija Upravnog odbora HŠD-a u Sloveniju (Posočje – dolinaSoče i Julijske Alpe)     PDF    TXT 652
Damir Delač
Zapisnik 122. Redovite izborne sjednice Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva     PDF    TXT 658
 
IN MEMORIAM
     
Katica Nuspahić
MIROSLAV LUC, dipl. ing. šum. (1953.-2018.)     PDF    TXT 670
Miroslav Harapin
ANTUN (TONA) GROSS (1932.– 2018.)     PDF    TXT 670
Jura Čavlović
Prof. dr. sc. ŠIME MEŠTROVIĆ (1933.-2018.)     PDF    TXT 671
Damir Drvodelić
STJEPAN DEJANOVIĆ (1962.-2018.)     PDF    TXT 674

                UNDER CONSTRUCTION