broj: 11-12/2003        pdf (31,0 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
O hrvatskome nacionalnom standardu za FSC certificiranje šuma     PDF    TXT 529
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Vukelić, J., Baričević, D., Drvenkar, D. UDK 630* 188 (001)
Fitocenološke karakteristike bukovih šuma u Samoborskom gorju     pdf    TXT     HR     EN 531
Idžojtić, M., Pernar, R., Kauzlarić, Ž., Abramović, M., Janković, D., Pleše, M. UDK 630* 442 + 582 (001)
Intenzitet zaraze obične jele (Abies alba Mill.) imelom (Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) na području Uprave šuma podružnice Delnice     pdf    TXT     HR     EN 545
Sažetak: U radu su prikazani rezultati praćenja intenziteta zaraze obične jele imelom u prirodnim sastojinama obične jele na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Delnice. Pregled zaraze imelom rađen je paralelno s procjenom oštećenosti stabala obične jele, u razdoblju od pet godina, 1998. - 2002. godine. Na području 12 šumarija pregledana je 21 gospodarska jedinica, 492 odjela u kojima je udio jele veći od 50 % i ukupno 68.256 stabala. Kartiranje je rađeno na osnovi digitilaziranih granica gospodarskih jedinica i rezultata istraživanja.
Dobiveni rezultati pokazuju da je imela značajno prisutna na običnoj jeli. Za cijelo područje UŠP Delnice imelom je zaražena gotovo trećina pregledanih stabala (32,8 %). Intenzitet zaraze relativno je malen u stupnjevima oštećenosti stabala obične jele od 0 do 2a (oštećenost 0 - 40 %) i iznosi 1,5 % svih pregledanih stabala. U stupnju 2b (oštećenost 41 - 60 %) najviše je zaraženih stabala, 18 % od svih pregledanih. Intenzitet zaraze u stupnju 3a je 9 % od svih pregledanih stabala (oštećenost stabala jele 61 - 80 %), a u stupnju 3b iznosi 4 % (oštećenost 81 - 99 %). U stupnjevima 3a i 3b nalazi se više zaraženih nego nezaraženih stabala obične jele. Od svih pregledanih stabala 0,63 % bili su sušci (0,19 % zaraženih imelom).
Intenzitet zaraze imelom bitno se razlikuje po šumarijama. Od dvanaest šumarija najmanji je intenzitet zaraze u šumarijama Tršće (1,4 %) i Ravna gora (2 %). Zatim slijede šumarije Prezid (12 %) i Crni lug (16 %). Između jedne četvrtine i jedne trećine pregledanih stabala je zaraženo na području šumarija Fužine (26 %), Lokve (26 %) i Rijeka (28 %). Između jedne trećine i jedne polovice zaraženih pregledanih stabala imaju šumarije Mrkopalj (35 %), Gomirje (41 %) i Skrad (49 %), dok je u Šumariji Delnice nešto više od polovice (52 %) pregledanih stabala zaraženo imelom. Najveći postotak zaraženih stabala ima Šumarija Vrbovsko (63 %).
U povoljnijim bi životnim uvjetima za običnu jelu imela bila jedan od sastavnih dijelova biocenoze, čija prisutnost ne bi predstavljala poseban problem za domaćina. Prema sadašnjem stanju rasprostranjenosti i intenzitetu zaraze imelu trebamo promatrati kao jedan u nizu nepovoljnih biotskih čimbenika za običnu jelu. Prema distribuciji zaraženih i nezaraženih stabala obične jele u stupnjevima oštećenosti od 0 (zdrava stabla) - 4 (sušci) vidljivo je da imela dolazi na fiziološki oslabljenim stablima. Što je više grmova imele na stablu, biljka domaćin se njenim djelovanjem nalazi pod sve većim stresom zbog nedostatka vode, te u kombinaciji s drugim nepovoljnim čimbenicima dodatno slabi, pogodna je za napad sekundarnih štetnika i bolesti, a može slijediti i njeno propadanje. Važna je činjenica da s povećanjem intenziteta zaraze na nekom području, postoji trend širenja imele na manje oštećena stabla obične jele, a za ta stabla može se pretpostaviti da će se u bližoj budućnosti naći u višem stupnju oštećenosti.
Ključne riječi: Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.; Abies alba Mill.; intenzitet zaraze; stupanj oštećenosti; Hrvatske šume d.o.o.; Uprava šuma podružnica Delnice
Starčević, M. UDK 630* 423 + 181.3 + 188 (001)
Utjecaj oborinske, poplavne i podzemne vode na razvoj sastojina šumskog kompleksa “Česma”     pdf    TXT     HR     EN 561
 
STRUČNI ČLANCI
     
Tomašević, A., Kulić, B., Španjol, Ž., Kružić, T. UDK 630* 232.4 + 234 + 524
Razvoj sastojine i meliorativna uloga kulture crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području šumskog predjela "Lonja-Biljin", Šumarije Rijeka     pdf    TXT     HR     EN 579
Božičević, I., Radočaj, M. UDK 630* 902
Šumarstvo Slunjskog kraja     pdf    TXT     HR     EN 597
Domac, J. UDK 630* 931 + 238
Energetsko zakonodavstvo za korištenje šumske biomase i obnovljivih izvora energije u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 609
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Lisjak, Z.
Ugroženi dignitet šumarske struke, ili kako se zaštititi od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja     PDF    TXT 617
 
AKTUALNO
     
Pleše, V.
Korištenje nedrvnih proizvoda i usluga u šumarstvu     PDF    TXT 623
Mrvoš, N.
O sušenju jele u Gorskom kotaru i uporabi jelovih trupaca/piljene građe iz sanitarne sječe     PDF    TXT 624
 
OBLJETNICE
     
Mrkobrad, M.
125. oljetnica osnutka “Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja – Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica” u Senju (1878 – 2003)     PDF    TXT 626
Skoko, M.
Šumarska i drvodjelska škola Karlovac – dvije obljetnice mature i priznanja     PDF    TXT 629
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Frković, A.
Medvjedi u Hrvatskoj – Bears in Croatia     PDF    TXT 632
Grospić, F.
L’Italia Forestale e Montana     PDF    TXT 634
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Prgin, D.
Kako su pošumljeni otoci Obonjan i Velika sestrica     PDF    TXT 637
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Idžojtić, M.
Četvrti sastanak EUFORGEN mrežnog plana za očuvanje genofonda četinjača     PDF    TXT 638
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Jakovac, H.
Zapisnik 4. sjednice Upravnog odbora HŠD-a     PDF    TXT 640
 
IN MEMORIAM
     
Skoko, M.
Mr. ph. Marija Stjepanović rođ. Kesterčanek (1902 – 2003)     PDF    TXT 643
Ivančić, V.
Nadia Pavlek rođ. Peterković (1928 – 2003)     PDF    TXT 644

                UNDER CONSTRUCTION