broj: 11-12/1998
pdf (21,9 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| B. Prpić | ||
| Certifikacija šuma, šansa za hrvatsko šumarstvo i preradbu drva PDF TXT HR | 489 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Roša, J. | UDK 630* 165 + 168 + 48 (Quercus robur) 001. | |
| Utjecaj fosfogipsa iz industrijskog odlagališta na hrast lužnjak (Quercus robur) pdf TXT HR EN | 491 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Domac, J. | UDK 630* 238 : 620. 91 | |
| Sadašnja i buduća proizvodnja energije iz biomase šumskog porijekla pdf TXT HR EN | 507 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Grubešić, M., Krapinec, K. | UDK 630* 151 + 152 | |
| Naseljavanje europskog dabra (Castor fiber L.) u Posavinu pdf TXT HR EN | 515 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Zelić, J. | UDK 630* 181.1 + 182.1 + 22 | |
| Pitanje autoktonosti i dalji uzgoj pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u Požeškom gorju pdf TXT HR EN | 525 | |
| Sažetak: Pretpostavlja se da pitomi kesten na području Požeštine nije autohtonog porijekla, relikt iz doba tercijara kako se do sada vjerovalo, nego je introduciran na ovaj prostor za vrijeme civilizacije i kulture Rimljana, a kasnije prihvaćen kao izuzetno korisna drvenasta vrsta široke uporabne vrijednosti. Da je ta pretpostavka moguća, može se zaključiti iz poklapanja današnjih staništa i nalazišta pitomog kestena, pronađenih ostataka rimskih cesta, starih gradina i utvrda, samostana, turskih gradina i plemićkih posjeda. Pouzdano se zna da su u naše krajeve Rimljani donijeli i uspješno uzgajali vinovu lozu. Lokacije današnjih vinograda također su, uz navedene građevinske objekte iz prošlosti. Kao prilog predloženoj tezi data je karta podudarnosti. Pitomi kesten umjetno je proširen na sjever do južne Poljske, srednje Njemačke i Švicarske. Dolazi do 50. stupnja geografske širine. Ekološki je zahtjevan na komponentu tla i klime, a biološki se lako obnavlja, no u novije vrijeme napadnut je i nestaje zbog opake bolesti, raka kestenove kore. U svim europskim jezicima korijen riječi kesten je isti, od latinskog Castanea, što upućuje da su ga Rimljani širili sve do rubnih (Limes) dijelova carstva. Uz žitarice bio je važan prehrambeni proizvod, do uvođenja u široku primjenu uzgoja krumpira i kukuruza u sedamnaestom stoljeću. Zbog povezanosti povijesnih, civilizacijskih i kulturnih tijekova na prostoru Požeštine, dat je nužan povijesno-sociološki presjek, koji je između ostalog, utjecao i na širenje areala pitomog kestena. Cilj i svrha članka je da rasvijetli pitanje autohtonosti pitomog, kestena u Požeškom gorju, njegovu rasprostanjenost i lociranost u komparaciji s civilizacijskim i povijesnim građevinama ovoga prostora. Komparativnom metodom istraživanja aktualizira se uzajamna povezanost povijesnog, kulturnog i civilizacijskog miljea s prirodnom komponentom i životnim potrebama žitelj a u određenom okolišu. Na temelju ispitivanja autohtonosti i sadašnjeg stanja, daju se smjernice i perspektive uzgoja i očuvanja sastojina pitomog kestena na požeškome području. Ključne riječi: arheološki nalazi rimskih cesta i građevina; komparativna metoda istraživanja; pitomi kesten; Požeška kotlina i Požeško gorje; Rimljani; sadašnje stanje i mogućnosti uzgoja.; stari gradovi i naselja | ||
| Đuričić, I., Đuričić-Kuric, T. | UDK 630* 907.1 : 719 + 72.02 | |
| Kleti na južnim obroncima Kalničke gore pdf TXT HR EN | 537 | |
| OBLJETNICE | ||
| Jakovac, H. | ||
| 100. godina od izgradnje Hrvatskoga šumarskog doma", 100 g. sveučilišne šumarske nastave i 50. g. sveučilišne drvnotehnološke nastave PDF TXT | 549 | |
| Ivančević, V. | ||
| 120. obljetnica osnutka posebne senjske šumarske ustanove Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja bujica. PDF TXT | 552 | |
| Frković, A. | ||
| Julije Bönel, šumarnik i lovac iz Lasca u Gorskom kotaru. PDF TXT | 556 | |
| AKTUALNO | ||
| Bilandžija, J. | ||
| Ostvaraj projekta obnove i zaštite obalnih šuma u razdoblju od 1. kolovoza do 31. prosinca 1997. godine PDF TXT | 558 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Hodić, I. | ||
| Neki dojmovi s posjeta na dva radilišta austrijskih saveznih šuma, organiziranih u okviru programa 23. Svjetskog prvenstva sjekača. PDF TXT | 564 | |
| Janjić, J. | ||
| Treći hrvatski seminar perivojne kulture, Zadar 14-17.10.1998. PDF TXT | 566 | |
| Martinić, I. | ||
| 26. listopada 1998. - II. europski dan biomase PDF TXT | 568 | |
| Jakovac, H. | ||
| Okrugli stol: Protupožarna preventiva PDF TXT | 569 | |
| Martinić, I. | ||
| Sigurnost i zdravlje pri šumskome radu. PDF TXT | 570 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Skoko, M. | ||
| Izlaz Vrata - vodič za landrafce po fužinarskom kraju PDF TXT | 571 | |
| Timarac, Z. | ||
| Polovnictvo a rybarstvo: Za divljač, Vrbe - zaklon i prehrana PDF TXT | 573 | |
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
| Frković, A. | ||
| Josip Malnar PDF TXT | 575 | |
| PORTRETI | ||
| Skoko, M. | ||
| Prilog životopisu Frana Žavera Kesterčaneka PDF TXT | 576 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Stojković, M. | ||
| Ekskurzija HŠD, ogranak Zagreb na područje sjevernog Velebita PDF TXT | 578 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Jakovac,H. | ||
| Mirko Kolesar, dipl. inž. šum. (1938 -1998) PDF TXT | 580 | |
| Tomić, I. | ||
| Tihoraj Lovrić, dipl. inž. šum. (1914 -1998) PDF TXT | 580 | |
| Starčević, T. | ||
| Josip Sikora, dipl. inž. šum. i Hrvoje Sikora, aps. šum. PDF TXT | 581 | |
| Matić, S. | ||
| Prof. dr. sc. Ivo Dekanić (14. 10. 1919. - 25. 10. 1998.) PDF TXT | 583 | |