broj: 11-12/2020
pdf (5,77 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
Gradnja kanala Dunav-Sava i Zelena tranzicija EU pdf TXT HR EN | 537 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Igor Poljak, Joso Vukelić, Antonio Vidaković, Marijan Vuković, Marilena Idžojtić | UDK 630* 164 +165 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.1 | |
Varijabilnost populacija običnoga bora (Pinus sylvestris L.) na području sjeverozapadnoga dijela Male Kapele prema morfološkim obilježjima iglica i češera pdf TXT HR EN | 539 | |
Mario Slatki, Jelena Kralj | UDK 630* 148.2 + 653 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.2 | |
Izbor staništa sekundarnih dupljašica u poplavnim nizinskim šumama uz rijeku Dravu u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 551 | |
Murat Kose, Caglar Ugurlu, Omer Oncul, Fatih Demirci, Ilker Angin | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.3 | |
Korištenje otpadnog mulja i diatomita kao medija u proizvodnji sadnica običnog bora (Pinus sylvestris L.) i procjena preživljavanja sadnica na terenu pdf TXT HR EN | 559 | |
Amina Mašić | UDK 630* 969 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.4 | |
Žene u šumarstvu u Bosni i Hercegovini pdf TXT HR EN | 565 | |
A. Pilipović, M. Drekić, S. Stojnić, N. Nikolić, B. Trudić, M. Milović, L. Poljaković-Pajnik, M. Borišev, S. Orlović | UDK 630* 161 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.5 | |
Fiziološki odgovor dvije familije hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na kombinaciju stresa – suša i defolijatori pdf TXT HR EN | 573 | |
Vladan Popović, Aleksandar Lučić, Ivona Kerkez Janković, Ljubinko Rakonjac, Saša Bogdan | UDK 630* 164 + 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.6 | |
Varijabilnost svojstava plodova kod provenijencija divlje trešnje (Prunus avium L.) u Srbiji pdf TXT HR EN | 585 | |
Sažetak Prirodne populacije divlje trešnje u Srbiji nalaze se blizu južne granice areala ove značajne šumske vrste. Opstanak rubnih provenijencija, u Srbiji i široj regiji jugoistoka Europe, ugrožen je uslijed promjene klime, male veličine populacija, niske kompetitivnosti vrste i dr. Zbog toga se preporučuje umjetno potpomaganje obnove populacija uz proširivanje njihove genske raznolikosti. Iako je poznavanje razine i strukture genetske raznolikosti preduvjet njene učinkovite konzervacije i korištenja, istraživanja ove tematike na divljoj trešnji u regiji su rijetka. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu i obrazac fenotipske varijabilnosti za morfološka svojstva plodova, a raspravljena je i mogućnost povezanosti obrasca fenotipske varijabilnosti s genetskom diferencijacijom provenijencija. Plodovi su prikupljeni u devet prirodnih populacija. Analizirano je deset morfoloških svojstava plodova i utrđena je prosječna klijavost provenijencija. Najmanje varijabilnim pokazalo se svojstvo širina ploda (CV = 6.2%), dok je najvarijabilnije svojstvo bila debljina peteljke (CV = 29.4%). Analizom varijance utvrđeno je da su se provenijencije međusobno statistički značajno razlikovale po svim istraživanim morfološkim svojstvima plodova (p<0.01; α = 0.05), izuzev po svojstvu debljina peteljke (p = 0.92). Iako je varijabilnost između provenijencija bila statistički značajna, razina unutarpopulacijske varijabilnosti bila je znatno veća (41.2-52.1%) od međupopulacijske diferencijacije (5.3-15.2%). Obrazac diferencijacije između provenijencija utvrđen je korelacijskom analizom prosječnih vrijednosti svojstava s klimatsko-geografskim varijablama provenijencija, pri čemu su se debljina ploda i duljina peteljke pokazali kao korisna dijagnostička svojstva. Prosječna debljina ploda bila je signifikantno pozitivno korelirana s nadmorskom visinom (R = 0.69; p = 0.04), prosječnom godišnjom količinom snježne oborine (R = 0.80; p = 0.01) i prosječnim godišnjim brojem stupanj-dana ispod 0°C (R = 0.70; p = 0.04). Prosječna duljina peteljke bila je signifikantno negativno korelirana s prosječnom godišnjom količinom snježne oborine (R = -0.69; p = 0.04), a pozitivno s omjerom godišnje temperature i količine oborina (R = 0.71; p = 0.03). Rezultati su pokazali ekoklinalni obrazac fenotipske diferencijacije provenijencija s obzirom na nadmorsku visinu staništa i s njom koreliranim ekološkim varijablama. Iako su istraživanja obuhvatila fenotipsku varijabilnost plodova iz prirodnih populacija, ovakvi rezultati ukazuju na vjerojatnost genetske diferencijacije provenijencija s obzirom na nadmorsku visinu. To daje temelj preporuci vertikalne sjemenske zonacije areala divlje trešnje u Srbiji, kao i sukladnog korištenja njenog reprodukcijskog materijala u potpomognutoj obnovi. Radi potvrde rezultata ovog istraživanja odnosno preciznije determinacije genetske strukture prirodnih populacija, neophodno je primijeniti metode analiza raznovrsnih fenotipskih svojstava u posebno dizajniranim pokusnim nasadima (npr. testovima provenijencija) kao i analiza prikladnih DNA markera. Ključne riječi: morfologija; sjeme; fenotipska svojstva; diferencijacija provenijencija; ekoklina. | ||
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Mirjana Grahovac-Tremski | UDK 630* 232.3 https://doi.org/10.31298/sl.144.11-12.7 | |
Rasadnička proizvodnja šumskih voćkarica u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. pdf TXT HR EN | 597 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
Mali žalar (Calidris minuta Leisler) PDF TXT | 607 | |
Radovan Kranjčev | ||
Šumski dragulji, ekologija PDF TXT | 608 | |
PRIZNANJA I NAGRADE | ||
Dario Baričević | ||
Prof. dr. sc. Joso Vukelić professor emeritus Sveučilišta u Zagarebu PDF TXT | 610 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Tibor Pentek | ||
Kratki prikaz stručnog skupa „Politike i zakonodavstvo EU i RH u potrajnom gospodarenju šumama – izazovi i posljedice“ PDF TXT | 611 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Milan Glavaš | ||
Dario Kremer i Krešimir Čulinović: Drveće i grmlje Nacionalnog parka „Plitvička jezera“ Slikovni vodič PDF TXT | 616 | |
IN MEMORIAM | ||
Oliver Vlainić | ||
Prof. Anica Mrzljak, dipl. ing. šum. (29. svibnja 1931. – 22. kolovoza 2020.) PDF TXT | 618 | |
Mandica Dasović | ||
Tomislav Rukavina, dipl. ing. šum. (6. lipnja 1936. – 24. lipnja 2020.) PDF TXT | 619 | |
Milan Glavaš | ||
Viktor Lochert, dipl. ing. šum. (1940.-2020.) PDF TXT | 620 | |
Sanja Perić | ||
Dr. sc. Stevo Orlić (1934. – 2020.) PDF TXT | 622 | |