broj: 11-12/2018
pdf (14,99 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka? pdf TXT HR EN | 565 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Mateo Gašparović, Anita Simic Milas, Ante Seletković, Ivan Balenović | UDK 630* 587 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.1 | |
Nova automatska metoda za poboljšanje točnosti fotogrametrijskog DTM-a u šumama pdf TXT HR EN | 567 | |
Mirzeta Memišević Hodžić, Dalibor Ballian | UDK 630* 451 + 153 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.2 | |
Fenološka varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u bosanskohercegovačkom testu provenijencija pdf TXT HR EN | 579 | |
Sezgin Ayan, Nezahat Turfan, Esra Nurten Yer, Muhidin Šeho, Halil Barş Özel, Fulvio Ducci | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.3 | |
Antioksidacijska varijabilnost sjemena u glavnim i marginalnim populacijama libanonoskog cedra (Cedrus libani A. Rich.) pdf TXT HR EN | 593 | |
Cumhur Güngöroglu, Ç. Okan Güney, Abdullah Sari, Ayhan Serttaş | UDK 630* 537 + 238 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.4 | |
Procjena goriva iz biomase krošanja bora (Pinus brutia Ten.) u mediteranskim područjima Turske pdf TXT HR EN | 601 | |
Fahrettin Atar, Ibrahim Turna | UDK 630* 923 + 619 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.5 | |
Raznolikost plodova i sadnica u populacijama pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) u Turskoj pdf TXT HR EN | 611 | |
SAŽETAK Pitomi kesten, Castanea sativa Mill., plemenita je vrsta drveća od koje imamo višestruku gospodarsku korist (kvalitetno drvo, jestivi plodovi, med, ogrijev, listinac i dr.). Rasprostranjen je u mediteranskom području, od Kaspijskog jezera do Atlantskog oceana. U Turskoj najveće površine pod kestenovim šumama nalazimo na području sjeverne i zapadne Antolije te u regiji Marmara. U posljednjih nekoliko desetljeća pitomi kesten je ugrožen od raka kestenove kore i negativnih antropogenih utjecaja. S obzirom na to provedena su brojna istraživanja s ciljem očuvanje genofonda ove plemenite vrste drveća. Glavni cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi morfološku varijabilnost plodova i jednogodišnjih sadnica pitomoga kestena u Turskoj. Plodovi za morfometrijsku analizu skupljeni su tijekom listopada u osam populacija pitomoga kestena na području istočne, središnje i zapadne Turske (slika 1, tablica 1). Unutar svake populacije sakupljeni su uzorci sa po 15 do 20 stabala. Ukupno su određene po četiri značajke na svakom plodu: dužina, širina i debljina ploda te omjer dužine i širine ploda. Osim toga, određen je i udio vlage u plodovima, kao i masa 1000 zračno suhih plodova. Plodovi su u proljeće posijani na unaprijed pripremljene gredice. Na kraju prvog vegetacijskog razdoblja mjerene su sljedeće značajke: visina sadnice, promjer sadnice pri osnovi i koeficijent čvrstoće. Za utvrđivanje varijabilnosti populacija korištene su deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Podaci su obrađeni u programskom paketu SPSS 23.0. Rezultati deskriptivne statističke analize prikazani su na slici 2. Najviše vrijednosti za dužinu, širinu i debljinu ploda utvrđene su u populaciji Izmira, dok su najviše prosječne vrijednosti za visinu sadnice, promjer sadnice pri njenoj osnovi i koeficijent čvrstoće utvrđene u populaciji Balikesira. Masa 1000 zračno suhih plodova kretala se je od 3815,1 g do 10516,5 g, a udio vlage u plodovima od 38.46 % do 52,21 % (tablica 2). Istraživanjem je utvrđen visok stupanj varijabilnosti populacija pitomoga kestena u Turskoj (slika 3). Rezultati provedene analize varijance pokazali su da se populacije međusobno signifikantno razlikuju za sve istraživane značajke. Pearsonovim koeficijentom korelacije utvrđena je statistički značajna korelacija između dužine, širine i debljine ploda, kao i mase 1000 zračno suhih plodova (tablica 3). Osim toga, pozitivna korelacija utvrđena je i između visine sadnice i koeficijenta čvrstoće. Duncanovim testom i hijerarhijskom klasterskom analizom utvrđeno je da se one populacije koje su geografski bliže i ekološki sličnije nalaze u istoj skupini (slika 1 i 4). Također je utvrđeno da se veličina plodova u kestenovim šumama Turske povećava od istoka prema zapadu. Ključne riječi: Castanea sativa; pitomi kesten; Turska; morfologija; plodovi; sadnice | ||
PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
Kristijan Tomljanović, Helena Nosek, Renata Pernar, Marijan Grubešić | UDK 630* 156 + 153 https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.6 | |
Mogućnosti primjene lakih bespilotnih letjelica u prebrojavanju krupne divljači pdf TXT HR EN | 621 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
Utva (Tadorna tadorna L.) PDF TXT | 629 | |
Ivan Martinić | ||
Šumska edukacija u zaštićenim područjima PDF TXT | 630 | |
OBLJETNICE | ||
Vjekoslav Živković | ||
Obilježavanje 120-te godišnjice Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PDF TXT | 636 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Jozo Franjić | ||
Neke zanimljivosti s puta u Poljsku PDF TXT | 640 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Igor Poljak | ||
Prof. dr. sc. Marilena Idžojtić: DENDROLOGY: CONES, FLOWERS, FRUITS AND SEEDS PDF TXT | 642 | |
Milan Glavaš | ||
Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović, Dr. sc. Kenan Zahirović: PRIRUČNIK ZA ZAŠTITU ŠUMA U BOSNI I HERCEGOVINI PDF TXT | 643 | |
Milan Glavaš | ||
Prof. dr. sc. Osman Mujezinović, Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Dr. sc. Kenan Zahirović: ATLAS ŠTETNIH FAKTORA NA PLEMENITIM LIŠĆARIMA I VOĆKARICAMA U ŠUMAMA BOSNE I HERCEGOVINE PDF TXT | 645 | |
IZ HŠD-a | ||
Damir Delač | ||
Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2018. godine PDF TXT | 647 | |
Oliver Vlainić | ||
Stručna ekskurzija Upravnog odbora HŠD-a u Sloveniju (Posočje – dolinaSoče i Julijske Alpe) PDF TXT | 652 | |
Damir Delač | ||
Zapisnik 122. Redovite izborne sjednice Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva PDF TXT | 658 | |
IN MEMORIAM | ||
Katica Nuspahić | ||
MIROSLAV LUC, dipl. ing. šum. (1953.-2018.) PDF TXT | 670 | |
Miroslav Harapin | ||
ANTUN (TONA) GROSS (1932.– 2018.) PDF TXT | 670 | |
Jura Čavlović | ||
Prof. dr. sc. ŠIME MEŠTROVIĆ (1933.-2018.) PDF TXT | 671 | |
Damir Drvodelić | ||
STJEPAN DEJANOVIĆ (1962.-2018.) PDF TXT | 674 | |