broj: 11-12/2018
pdf (14,99 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka? pdf TXT HR EN | 565 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Mateo Gašparović, Anita Simic Milas, Ante Seletković, Ivan Balenović | UDK 630* 587 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.1 | |
| Nova automatska metoda za poboljšanje točnosti fotogrametrijskog DTM-a u šumama pdf TXT HR EN | 567 | |
| Mirzeta Memišević Hodžić, Dalibor Ballian | UDK 630* 451 + 153 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.2 | |
| Fenološka varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u bosanskohercegovačkom testu provenijencija pdf TXT HR EN | 579 | |
| Sezgin Ayan, Nezahat Turfan, Esra Nurten Yer, Muhidin Šeho, Halil Barş Özel, Fulvio Ducci | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.3 | |
| Antioksidacijska varijabilnost sjemena u glavnim i marginalnim populacijama libanonoskog cedra (Cedrus libani A. Rich.) pdf TXT HR EN | 593 | |
| SAŽETAK Genetska raznolikost je osnova za prilagodbu i opstanak vrsta drveća u promjenjivim uvjetima okoline te predstavlja ključni uvjet stabilnosti i produktivnosti šumskih ekosustava. Predmet ovog istraživanja su glavne i marginalne populacije libanonskog cedra (Cedrus libani A. Rich.) zbog njihove važnosti u očuvanju gena. Procjena genetske varijabilnosti u izoliranim populacijama od velike je važnosti za programe očuvanja i poboljšanja. U uvjetima djelovanja globalnih klimatskih promjena populacije mogu posjedovati genotipove budućeg prilagodljivog potencijala. Cilj ove studije je utvrditi: (a) količinu prolina, za bolje razumijevanje stresa uzrokovanog nedostatkom vode u populaciji, (b) ukupnih topljivih proteina, MDA, H202, a-amilaze te (c) varijabilnosti antioksidansa kao CAT, SOD, APX i GuPX kod sjemena pet glavnih populacija (AND-Kahramanmaraş-Andırın/Elmadağı, POZ-Adana-Pozantı/Pozantı, ANA-Mersin-Anamur/Abanoz, FIN-Antalya-Finike/Aykırıçay and KAS-Antalya-Kaş/Karaçay) i jedne marginalne populacije Amasya-Tokat-Niksar/Çatalan (NIK) u Turskoj. Prema dobivenim rezultatima, značajna razlika je otkrivena među populacijama. Značajno veće količine prolina otkrivene su za populaciju ANA (7,46 μmol/g) i POZ (7,22 μmol/g), dok su najniže količine prolina otkrivene u populaciji KAS (3,98 μmol/g) koje predstavljaju optimalnu distribuciju libanonskog cedra. Ovaj rezultat pokazuje da su populacije POZ i ANA, u prijelaznoj zoni iz mediteranske regije do područja stepa, otpornije na mraz nego druge populacije. Najveća količina enzima α-amilaze detektirana je u POZ populaciji koja raste u optimalnom rasprostiranju libanonskog cedra. Značajno više razine H2O2 detektirane su u populacijama NIK (11,97μmol/g) i ANA (11,60 μmol/g), što ukazuje na veće razine oksidacijskog stresa u uzorcima sjemena iz tih populacija. Ovim istraživanjem potvrđeno je da su enzimi poput SOD, CAT, GuPXi APX koji kontroliraju razine reaktivnih vrsta kisika (ROS) u biljnim stanicama, elementi antioksidacijskog obrambenog sustava koji djeluju kao zaštitni mehanizmi biljaka protiv stresnih stanja. S praktičnog gledišta, poboljšanje pošumljavanja može se postići na stepi Srednje Anatolijske regije koja posjeduje značajane površine za pošumljavanje u Turskoj, primjenom šumskog reprodukcijskog materijala iz populacija POZ i ANA koje pokazuju veću otpornosti na stres, kao i populacije NIK koja je izolirana i marginalna. Ključne riječi: libanonski cedar; abiotički stres; rubna populacija; kemijski sastav | ||
| Cumhur Güngöroglu, Ç. Okan Güney, Abdullah Sari, Ayhan Serttaş | UDK 630* 537 + 238 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.4 | |
| Procjena goriva iz biomase krošanja bora (Pinus brutia Ten.) u mediteranskim područjima Turske pdf TXT HR EN | 601 | |
| Fahrettin Atar, Ibrahim Turna | UDK 630* 923 + 619 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.5 | |
| Raznolikost plodova i sadnica u populacijama pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) u Turskoj pdf TXT HR EN | 611 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Kristijan Tomljanović, Helena Nosek, Renata Pernar, Marijan Grubešić | UDK 630* 156 + 153 https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.6 | |
| Mogućnosti primjene lakih bespilotnih letjelica u prebrojavanju krupne divljači pdf TXT HR EN | 621 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Utva (Tadorna tadorna L.) PDF TXT | 629 | |
| Ivan Martinić | ||
| Šumska edukacija u zaštićenim područjima PDF TXT | 630 | |
| OBLJETNICE | ||
| Vjekoslav Živković | ||
| Obilježavanje 120-te godišnjice Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PDF TXT | 636 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Jozo Franjić | ||
| Neke zanimljivosti s puta u Poljsku PDF TXT | 640 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Igor Poljak | ||
| Prof. dr. sc. Marilena Idžojtić: DENDROLOGY: CONES, FLOWERS, FRUITS AND SEEDS PDF TXT | 642 | |
| Milan Glavaš | ||
| Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović, Dr. sc. Kenan Zahirović: PRIRUČNIK ZA ZAŠTITU ŠUMA U BOSNI I HERCEGOVINI PDF TXT | 643 | |
| Milan Glavaš | ||
| Prof. dr. sc. Osman Mujezinović, Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Dr. sc. Kenan Zahirović: ATLAS ŠTETNIH FAKTORA NA PLEMENITIM LIŠĆARIMA I VOĆKARICAMA U ŠUMAMA BOSNE I HERCEGOVINE PDF TXT | 645 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2018. godine PDF TXT | 647 | |
| Oliver Vlainić | ||
| Stručna ekskurzija Upravnog odbora HŠD-a u Sloveniju (Posočje – dolinaSoče i Julijske Alpe) PDF TXT | 652 | |
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 122. Redovite izborne sjednice Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva PDF TXT | 658 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Katica Nuspahić | ||
| MIROSLAV LUC, dipl. ing. šum. (1953.-2018.) PDF TXT | 670 | |
| Miroslav Harapin | ||
| ANTUN (TONA) GROSS (1932.– 2018.) PDF TXT | 670 | |
| Jura Čavlović | ||
| Prof. dr. sc. ŠIME MEŠTROVIĆ (1933.-2018.) PDF TXT | 671 | |
| Damir Drvodelić | ||
| STJEPAN DEJANOVIĆ (1962.-2018.) PDF TXT | 674 | |