broj: 11-12/2017
pdf (9,73 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| ŠUMARSKA STRUKA I ODNOS S JAVNOŠĆU pdf TXT HR EN | 545 | |
| RIJEČ UREDNIŠTVA Prema Wikipediji, odnos s javnošću ima za cilj: „njegovanje odnosa s dionicima koji čine okruženje organizacije radi pridobivanja potpore njenim ciljevima te izgradnje povjerenja i ugleda“. Američka strukovna udruga odnosa s javnošću, odnos s javnošću definira kao „proces strateške komunikacije koji gradi uzajamne odnose između organizacija i njenih javnosti“ (vlasti, građana, medija, tržišta . . . . . ). Nakon pojašnjenja termina iz naslova, nameće se pitanje, da li je šumarska struka dovoljno učinila za „pridobivanje potpore njenim ciljevima/zadaćama te izgradnje povjerenja i ugleda“? Prema sadašnjem stanju i percepciji šumarstva u očima prethodno navedenih „njenih javnosti“, očito nije. Uvijek je moguće bolje, i od toga nije potrebno bježati, no sve nas više činjenica upućuje na ignoriranje šumarske struke. O razlozima možemo raspravljati, ali po našem mišljenju jedan od glavnih razloga je upravo navedeno pomanjkanje „strateške komunikacije“. Za nju su ponajprije potrebni meritorni partneri na razini javnosti, koje Hrvatsko šumarsko društvo unatoč neprekidnom nastojanju, posebice zadnjih godina, nije imalo. Nije teško strateški komunicirati, jer imamo argumente koji mogu mijenjati tretman javnosti, samo ih treba češće, ne bježeći od ponavljanja, na pravim mjestima prezentirati, naravno onima koji žele slušati. Te argumente često smo u rubrikama Šumarskog lista, a posebice u ovoj rubrici isticali. Ponajprije zagovaramo načelo tržišnog gospodarenja šumama kod prodaje šumskih proizvoda, što znači nadmetanje za kupnju drvne sirovine, a ne dobava po ugovorima/raspodjeli s cijenama puno nižima od onih, ne samo u EU, nego i u bližem okruženju. Upozoravali smo da tako niske cijene, posebice najvrjednijih drvnih sortimenata omogućuju rasipanje nacionalnog bogatstva i dobru zaradu već u primarnoj obradi drva, čime se ne potiče proizvodnja visoko finaliziranih proizvoda, koji osim uz ekonomično korištenje sirovine, osiguravaju veliku zaposlenost i to stručnih radnika i inženjera. Pravim finalistima tržišne cijene sirovine nikada nisu predstavljale problem. Čitajući u novinama – tekst objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, u kojemu se hvali preradu drva kao važnu sastavnicu BDP-a i izvoza koji raste, osim namještaja, upitajmo se zašto ne raste samo izvoz namještaja. Odgovor je vrlo jednostavan – mi smo izvoznici drvne sirovine uglavnom najniže obrade, a time i radnih mjesta u korist inozemnih kupaca. Još kada tome dodamo da smo im uz tu sirovinu osigurali FSC certifikat, kompletirali smo svoje rasipništvo. Kada smo govorili o općekorisnim funkcijama šume (OKFŠ) i naknadi za njih, upozoravali smo da se ovdje radi o najvrjednijim resursima koje imamo: tlu, šumi, vodi i zraku, posebice važnim sastavnicama klime. Prisjetimo se samo nekih podataka, primjerice da iz naših šuma uz prosječne oborine od 1200 mm godišnje, istječe oko 13 milijardi tona pitke vode, strateškog resursa 21. stoljeća, ili pak da naše šume vežu više od 5 mil. tona ugljika. Računa se da drvo kao energent za grijanje obiteljske kuće s 20 000 kWh godišnje, kod izgaranja ispušta 100 kg, plin 4 600, a loživo ulje 5 600 kg CO2, a da je zaposlenost kod korištenja drva kao energenta za istu količinu energije 1 : 9 u korist drva. Danas se u svijetu govori ne samo o smanjenju tzv. ugljične ekonomije, nego je sve više zagovornika bezugljične ekonomije. Kada se pak radi o naknadi za OKFŠ, ona se u Zakonu o šumama neprestano smanjuje, pa i u prijedlogu novog Zakona, čime pogodujemo najviše krupnom kapitalu koji taj zajednički trošak naziva „parafiskalnim nametom“, a u sklopu društveno odgovornog poslovanja dio prihoda trebali bi vratiti zajednici i okolišu, što se preko naknade OKFŠ-a i čini. U prijedlogu Zakona u nastavku smanjenja naknade, od osnovice za plaćanje izuzelo bi se sve do 1 mil. kn. prihoda godišnje. Razmišljamo li o tome da savjesni gospodarstvenici, shvaćajući potrebu ovog izdvajanja za opću korist društva, smatraju ovu naknadu svojom obvezom a ne nametom. Prema informacijama iz medijskih razgovora s odgovornima, primjenjivat će se nova Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, koja promiče strože kriterije za njihovo usporavanje. Predviđaju se ulaganja od oko 70 mil. eura godišnje – kažu opravdano, jer se štete procjenjuju na preko 80 mil. eura godišnje. Da li će se mijenjati i odnos prema šumarskoj struci i šumama koje bitno utječu na klimatske promjene, vidjet ćemo. Nadajući se boljem tretmanu šumarske struke i općenito inženjerskih struka, koje jedine stvaraju dodanu vrijednost, našim čitateljima želimo Čestit Božić i uspješnu 2018. godinu. <br>Uredništvo | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Snježana MALIĆ-LIMARI, Sanja TIŠMA, Anamarija PISAROVIĆ, Sven D. JELASKA | UDK 630* 272 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.1 | |
| PROSTORNA ANALIZA ZEMLJIŠNOG POKROVA I RELJEFA PARKA PRIRODE MEDVEDNICA – DOPRINOS OPTIMIZACIJI PRITISKA POSJETITELJA pdf TXT HR EN | 547 | |
| Josef SUCHOMEL, Marta HEROLDOVÁ, Pavel HADAŠ, Jan ZEJDA | UDKK630*149 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.2 | |
| UTJECAJ VLAŽNOSTI NA POPULACIJE SITNIH SISAVACA U POPLAVNIM ŠUMAMA JUŽNE MORAVSKE (ČEŠKA REPUBLIKA) pdf TXT HR EN | 557 | |
| Mahmut REIS, Ilknur ALTUN ALADAG, Nursen BOLAT, Hurem DUTAL | UDK 630* 116 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.3 | |
| KORIŠTENJE MODELA GEOWEPP ZA ODREĐIVANJE PRODUKCIJE NANOSA I OTJECANJA U SLIVU RIJEKE KEKLIK U KAHRAMANMARASU U TURSKOJ pdf TXT HR EN | 563 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Zdravko DOLENEC | UDK 630* 148.2 + 111.8 https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.4 | |
| SVE RANIJI POVRATAK KUKAVICE (Cuculus canorus L.) SA ZIMOVANJA U ŠUME SJEVEROZAPADNE HRVATSKE pdf TXT HR EN | 571 | |
| Dejan KULIJER, Mirza DAUTBAŠIĆ, Boris HRAŠOVEC, Adi VESNIĆ, Šemso ŠARIĆ, Osman MUJEZINOVIĆ | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.5 | |
| Leptoglossus occidentalis HEIDEMANN, 1910 (Heteroptera: Coreidae) U BOSNI I HERCEGOVINI – RECENTNA RASPROSTRANJENOST I PRVI DOKUMENTIRANI NALAZI pdf TXT HR EN | 577 | |
| Erhan ÇALIŞKAN | UDK 630* 383 https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.6 | |
| PLANIRANJE OKOLIŠNO PRIHVATLJIVE TRASE ŠUMSKE CESTE POMOĆU GIS & S-MCDM pdf TXT HR EN | 583 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Tomislav PORŠINSKY, Andreja ĐUKA, Ivica PAPA, Zoran BUMBER, David JANEŠ, Željko TOMAŠIĆ, Tibor PENTEK | UDK 630* 686 + 383 https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.7 | |
| KRITERIJI ODREĐIVANJA GUSTOĆE PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE – PRIMJERI NAJČEŠĆIH SLUČAJEVA pdf TXT HR EN | 593 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| ŠUMSKA SOVA (Strix aluco L.) PDF TXT | 609 | |
| ZAŠTIĆENA PODRUČJA | ||
| Ivan Martinić | ||
| KLJUČNI IZAZOVI PROGLAŠAVANJA PRVIH NACIONALNIH PARKOVA I OSNIVANJE PRVE PARKOVNE AGENCIJE PDF TXT | 610 | |
| AKTUALNO | ||
| Ratko Matošević | ||
| PETNAEST GODINA FSC® CERTIFIKATA U HRVATSKOJ PDF TXT | 613 | |
| Mladen Stojković | ||
| RIZIČNI PROCESI INOVATORA PDF TXT | 615 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Igor Anić | ||
| ODRŽAN TERENSKI SEMINAR O UZGOJNIM RADOVIMA U LEDOLOMOM OŠTEĆENIM ŠUMAMA GORSKOG KOTARA PDF TXT | 616 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Branko Meštrić | ||
| PREGLED PISANJA ODABRANIH ČASOPISA U REDAKCIJSKOJ RAZMJENI ŠUMARSKOG LISTA PDF TXT | 619 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Ivo Aščić | ||
| FLORA UČVRSTILA PRIJATELJSTVO PDF TXT | 621 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Marina Mamić | ||
| Dr. sc. MARINKO PRKA, dipl. ing. šum. (1965. – 2017.) PDF TXT | 623 | |
| Mladen Ivanković | ||
| Dr. sc. JOSO GRAČAN, ZNANSTVENI SAVJETNIK U TRAJNOM ZVANJU (1937. – 2017.) PDF TXT | 625 | |
| Oliver Vlainić, Ivica Milković | ||
| Mr. sc. GAŠPAR FABIJANIĆ, dipl. ing. šum. (1933. – 2017.) PDF TXT | 627 | |