broj: 11-12/2016        pdf (16,97 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201611 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
PRVA KONFERENCIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE     pdf    TXT     HR     EN 537
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Damir DRVODELIĆ, Milan ORŠANIĆ UDK 630* 232.3 (Fraxinus angustifolia Vahl.) (001)
PROCJENA VITALITETA SVJEŽEG I PRELEŽALOG SJEMENA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl)     pdf    TXT     HR     EN 539
Stefan F. WIRTH, Olivia WEIS, Milan PERNEK UDK 630* 453 (001)
USPOREDBA FORETIČKIH GRINJA NA POTKORNJACIMA Ips typographus I Ips cembrae U SREDIŠNJOJ HRVATSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 549
Tolga OZTURK, Necmettin SENTURK UDK 630* 376 (001)
PRODUKTIVNOST I TROŠKOVI IZNOŠENJA DRVA POMOĆU URUS MIII ŽIČARA U SJEVEROISTOČNOJ TURSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 561
Turan SÖNMEZ, Aydin KAHRIMAN, Abdurrahman ŞAHIN, Mehmet YAVUZ UDK 630* 537 (001)
MODELI BIOMASE STABALA KALABRIJSKOG BORA U MEDITERANSKOM PODRUČJU TURSKE     pdf    TXT     HR     EN 567
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Maja JURC, György CSÓKA, Boris HRAŠOVEC UDK 630* 453
POTENCIJALNO ZNAČAJNI ŠTETNI KUKCI NA Celtis australis U SLOVENIJI, HRVATSKOJ I MAĐARSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 577
Sažetak
U radu se iznose sažete spoznaje o herbivornoj entomofauni običnog koprivića (Celtis australis) u Sloveniji i Hrvatskoj, gdje je autohton, te u Madžarskoj gdje ga je unio čovjeka. Smisao provedenog istraživanja temeljen je na ideji intenzivnijeg uvođenja koprivića u reforestaciji i zamjeni pionirskih vrsta na kraškim područjima u kojima recentno dolazi do značajnih zdravstvenih problema, primjerice u kulturama crnog bora koje se suše pod utjecajem suše, kukaca i fitopatogenih gliva (npr. Diplodia pinea). Imajući u vidu moguće rizike ovog pristupa, kroz prikupljene i konzultirane literaturne izvore i vlastita nova opažanja revidiran je status koprivića kao drvenaste vrste u svjetlu njegove štetne entomofaune.
Dobro su poznate opće spoznaje o rasprostranjenju i osnovnim ekološkim obilježjima običnog koprivića, pa u tom smislu znamo da je to bjelogorično drvo porijeklom iz Sredozemlja, Male Azije, Krima i područja od Kavkaza do Irana. Obični koprivić vrsta je otporna na sušu, vjetar i onečišćenje zraka u gradovima i može izdržati temperature do –15 ° C. Voli svjetlo, pješčana tla, suh i topao kraški teren. Prema svim svojim ekološkim zahtjevima spada u vrlo prikladnu vrstu drveća za pošumljavanje krša i suhih terena.
Raščlamba prikupljene i dostupne literature o štetnicima na običnom kopriviću u Sloveniji, Hrvatskoj i Madžarskoj definirali smo početnu bazu već opisanih vrsta, koje smo zatim procjenjivali u svjetlu vlastitih terenskih istraživanja. Na lokalitetu Dekani, u blizini Kopra (Slovenija), u rujnu 2011. godine uzorkovali smo 15 grana C. australis s vidljivo oštećenim lišćem (mine) radi determinacije uzročnika. 2013. godine pregledali je šire područje submediteranske zone Slovenije i Hrvatske i analizirali simptome napada štetnih organizama na C. australis. Iduće sezone, 5. svibnja 2014, u mjestu Brseč, u blizini Opatije (Hrvatska) u urbanom okolišu zabilježili smo jaku defolijaciju (Slika 1). Ponovno smo uzeli uzorke 18 grana koprivića zajedno sa zatečenim gusjenicama različitih vrsta leptira. Slijedio je laboratorijski uzgoj i determinacija do razine vrste.
Istraživanjem je sveukupno utvrđeno sedam vrsta leptira (Libythea celtis, Nymphalis polychloros, Archips xylosteana, Erannis defoliaria, Caloptilia fidella, Phyllonoricter millierella, Hyphantria cunea), jedna vrsta kornjaša (Neoclytus acuminatus) (Slika 6, 8, 11, 14, 17, 19) i jedna vrsta polukrilaca (Metcalfa pruinosa). Dvije vrste leptira (L. celtis i P. millierella) monofagne su na lišću C. australis, druge vrste utvrđenih istraživanjem imaju i druge vrste domaćina. Vrste N. polychloros, A. xylosteana, E. defoliaria, C. fidella i N. acuminatus po prvi puta su utvrđene kao štetnici C. australis i trebaju se dodati na već poznati popis štetnika običnog koprivića. Istraživanjem je također utvrđeno da su se monofagne vrste kukaca češće pojavljivale na kopriviću u posljednjem desetljeću. Prikupljeni rezultati predstavljaju bolji temelj strategiji zamjene problematičnih kultura crnog bora koje se suše pod utjecajem fitopatogenih gliva (npr. Diplodia pinea) s intenzivnijim pošumljavanjem običnim koprivićem. U posljednje vrijeme, a to je istraživanjem potvrđeno, javljaju se u povećanom intenzitetu neki već otprije poznati štetnici koprivića, ali i neke do sada nezabilježene štetne vrste. Povećana pojava defoliatora na C. australis, koji će, prema nekim projekcijama klimatskih kolebanja prosperirati u budućnosti zbog globalnog zatopljenja, mora se uzeti u obzir.
Sadnja monokultura C. australis na suhim i toplim pozicijama vjerojatno će i dodatno povećati rizik od prenamnažanja nekih vrsta kukaca u tim sastojinama. Visoka koncentracija biljke hraniteljica nerijetko je glavni čimbenik njihovih gradacija, bilo da je riječ o monofagnim štetnicima koji neposredno ovise o količini dostupne hrane za koju su specijalizirani (L. celtis and P. millierella) ili generalistima (N. polychloros, A. xylosteana, E. defoliaria, C. fidella and N. acuminatus i dr.), koji se lako prilagođavaju trofičnom izobilju u obliku novounešenog domaćina.

Ključne riječi: Celtis australis; Južna/Srednja Europa; kukci; defolijatori; Lepidoptera; Coleoptera; Hemiptera
Milorad DANILOVIĆ, Slavica ANTONIĆ, Zoran ĐORĐEVIĆ, Pajo VOJVODIĆ UDK 630* 964
OZLJEDE PRI ŠUMSKOM RADU U ŠUMSKOME GOSPODARSTVU „SREMSKA MITROVICA“ U SRBIJI     pdf    TXT     HR     EN 589
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
BIJELA PASTIRICA (Motacilla alba L.)     PDF    TXT 601
Jozo Franjić
PUZAVA ŠLJIVA (Prunus prostrata Labill., Rosaceae) U HRVATSKOJ     PDF    TXT 602
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Hranislav Jakovac
NA KRAJU SLAVLJENIČKE GODINE     PDF    TXT 604
Marinko Prka
DA SE NE ZABORAVI (I NIKADA NE PONOVI)     pdf    TXT 606
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
OLIVER VLAINIĆ: FRANJO ŠPORER – PROMICATELJ ŠUMARSKOG OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ     PDF    TXT 610
Branko Meštrić
ŠUMARI U ČASOPISU “PRIRODOSLOVLJE” MATICE HRVATSKE     PDF    TXT 612
Frane Grospić
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA     PDF    TXT 614
Dijana Vuletić
LJILJANA KEČA, NENAD KEČA, MILICA MARČETA: NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI – SOCIO-EKONOMSKI I EKOLOŠKI ASPEKTI     PDF    TXT 617
 
IZLOŽBE I NATJECANJA
     
Mandica Dasović
JESEN U LICI     PDF    TXT 619
 
OBLJETNICE
     
Silvija Zec
PRVA KONFERENCIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE     PDF    TXT 623
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Branko Meštrić
PRONAĐENA POVELJA HŠD IZ 1884. GODINE     PDF    TXT 626
 
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
     
Željko Španjol
Dr. sc. VESNA KRPINA     PDF    TXT 629
Danko Diminić
Dr. sc. KRUNOSLAV ARAČ     PDF    TXT 631
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Herman Sušnik
IZVOR RUDINOVA VODA     PDF    TXT 634
Damir Delač
Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2016. godine     PDF    TXT 637
 
IN MEMORIAM
     
Igor Anić
Prof. dr. sc. EMIL KLIMO (1930. – 2016.)     PDF    TXT 643

                UNDER CONSTRUCTION