broj: 11-12/2013
pdf (4,23 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
uredništvo | ||
NA KRAJU GODINE pdf TXT HR EN | 565 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Ivan Perković, Nikola Pernar, Darko Bakšić | UDK 630*114.1 (001) | |
USPOREDBA DVIJE METODE PROSIJAVANJA I SEDIMENTACIJE ZA ODREĐIVANJE GRANULOMETRISKOG SASTAVA TLA – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA INTERPRETACIJE pdf TXT HR EN | 567 | |
Tarik TREŠTIĆ, Osman MUJEZINOVIĆ, Azra ČABARAVDIĆ, Ismir MURATAGIĆ | UDK 630*412 (001) | |
UTJECAJ ČIMBENIKA MIKROLOKALITETA NA INTENZITET ZARAZE STABALA OBIČNE JELE BIJELOM IMELOM pdf TXT HR EN | 575 | |
Sažetak Bijela imela (Viscum album L.) je poluparazitska biljka, koja se u različitom intenzitetu javlja na brojnim bjelogoričnim i crnogoričnim vrstama drveća. Istraživanje utjecaja mikrolokaliteta na intenzitet zaraze stabala obične jele bijelom imelom provedeno je u travnju 2012. godine na šumsko-gospodarskom području "Ključko", gospodarska jedinica "Šiša-Palež", u dijelovima odjela 5, 6 i 7/1, koja pripadaju gospodarskoj klasi 1211 – Šume bukve i obične jele sa smrekom na pretežito dubokom kalkokambisolu, luvisolu i njihovim kombinacijama na vapencu i dolomitu. Prema važećoj šumsko-gospodarskoj osnovi, za ove šume predviđen je grupimično-preborni sustav gospodarenja. Kao obilježja mikrolokaliteta zaraženih stabla obične jele procjenjivani su ili mjereni sljedeći parametri: prsni promjer, nagib, nadmorska visina i zasjenjenost krošnje zaraženog stabla krošnjama susjednih stabala. Intenzitet prisutnosti bijele imele na stablima obične jele procjenjivan je primjenom Hawksworth-ovog indeksa zaraze. Istraživanjima je obuhvaćeno 517 zaraženih stabala obične jele, čija je raspodjela po navedinim obilježjima navedena u tablicama 1.–4. Utvrđeno je da se s povećanjem prsnog promjera stabla (debljinski stupanj) povećava i prosječni indeks zaraze (slika 1). Analizom varijance utvrđene su statistički visoko značajne razlike u intenzitetu zaraze bijelom imelom stabala iz različitih debljinskih klasa (tab. 1; F = 9,239; sig. 0,000). U većini slučajeva, porast nagiba terena je uvjetovao jači intenzitet zaraženosti stabala. Međutim, analizom varijance nisu utvrđene statistički značajne razlike u prosječnom intenzitetu zaraze bijelom imelom stabala iz različitih kategorija nagiba (tab. 2; F = 2,237; sig. 0,083). Kada je u pitanju nadmorska visina mikrolokaliteta, provedene analize nisu potvrdile postojanje statistički značajnih razlika u prosječnom intenzitetu zaraze stabala koja su se nalazila na različitim nadmorskim visinama (tab. 3; F = 1,095; sig. 0,358). Utjecaj svjetlosti na pojavu imele istraživan je preko zasjenjenosti krošanja zaraženih stabala krošnjama susjednih stabala. Analizom varijance utvrđene su statistički visoko značajne razlike u prosječnom intenzitetu zaraze bijelom imelom stabala iz različitih kategorija zasjenjenosti njihovih krošanja (F = 17,761; sig. 0,000). Usporedbom svih kategorija zasjenjenosti utvrđen je opći model koji ukazuje da intenzitet zaraze imelom opada s povećanjem zasjenjenosti krošnje zaraženog stabla (slika 3). Ključne riječi: bijela imela; Viscum album; obična jela; Abies alba; intenzitet zaraze; indeks zaraze; karakteristike mikrolokaliteta. | ||
Roman ROSAVEC, Zoran ŠIKIĆ, Željko ŠPANJOL, Damir BARČIĆ | UDK 630*431 + 111 (001) | |
UTJECAJ METEOROLOŠKIH ČIMBENIKA NA ZAPALJIVOST NEKIH SREDOZEMNIH VRSTA pdf TXT HR EN | 583 | |
Matthias KROPF, Gerald HÖLZLER, Rosemarie PARZ-GOLLNER | UDK 630 * 152 + 135 (Castor fiber L.) (001) | |
GENETIČKI DOKAZI O PORIJEKLU DANAŠNJE POPULACIJE EUROPSKOG DABRA (Castor fiber) U DONJOJ AUSTRIJI pdf TXT HR EN | 591 | |
Andreas Redin, Göran Sjöberg | UDK 630*151 (001) | |
UTJECAJ DABROVIH BRANA NA DRIFT BESKRALJEŠNJAKA U ŠUMSKIM POTOCIMA pdf TXT HR EN | 597 | |
STRUČNI ČLANCI | ||
Boris Vrbek | UDK 630 *114.4 | |
METODA IZRADBE MONOLITA ŠUMSKIH TALA PRIMJENOM EPOKSIDNE SMOLE pdf TXT HR EN | 609 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
Ždral (Grus grus L.) PDF TXT | 618 | |
Alojzije Frković | ||
JESTIVE GLJIVE NA POŠTANSKIM MARKAMA PDF TXT | 619 | |
OBLJETNICE | ||
Jozo Franjić | ||
120 GODINA OD ROĐENJA AKADEMIKA IVE PEVALEKA (1893–1967) PDF TXT | 621 | |
Milan Glavaš | ||
HRVATSKA UDRUGA ZA ARBORIKULTURU (HUA) - OSTVARENJA TIJEKOM 10-GODIŠNJEG POSTOJANJA PDF TXT | 625 | |
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
Boris Hrašovec | ||
Mr. sc. Andrijana Tadić PDF TXT | 633 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Alojzije Frković | ||
Davor Martić: Sveti Hubert PDF TXT | 635 | |
Joso Gračan | ||
Prikaz zbornika: Evaluation of Beech Genetic Resources for Sustainable Forestry PDF TXT | 636 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Milan Glavaš | ||
Osvrt na 10. simpozij o zaštiti bilja u Bosni i Hercegovini PDF TXT | 645 | |
Josip Dundović | ||
8. HRVATSKI DANI BIOMASE: Znanstveno-stručni skup "Obnovljiva toplina: ključ za energetski zaokret", Našice, 6. rujna 2013. PDF TXT | 648 | |
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
Miroslav Harapin | ||
STRUČNO – TURISTIČKA EKSKURZIJA HŠD-a OGRANAK ZAGREB U LIKU PDF TXT | 653 | |
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a PDF TXT | 654 | |
IN MEMORIAM | ||
Miroslav Harapin | ||
NIKOLA HERLJEVIĆ dipl. ing. šum. (1925–2013) PDF TXT | 663 | |
Vice Ivančević | ||
DAVID KABALIN dipl. ing. šum. (1918–2012) PDF TXT | 664 | |
Vice Ivančević | ||
MILAN GENERALOVIĆ dipl. ing. šum. (1928–2012) PDF TXT | 668 | |