broj: 11-12/2010
pdf (7,55 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | ||
| NA KRAJU GODINE pdf TXT HR EN | 557 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Vukelić, J., A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić | UDK 630* 188 + 174.7 (001) | |
| Nomenklaturno-fitocenološka revizija asocijacije Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975 nom. illeg. u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 559 | |
| Zebec, M., M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec | UDK 630* 164 (001) | |
| Varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području Hrvatske podravine prema morfološkim svojstvima listova pdf TXT HR EN | 569 | |
| Cojzer, M., R. Brus | UDK 630* 182 (001) | |
| Vrste drveća i grmlja te strategija zarastanja napuštenog poljoprivrednog zemljišta na području Haloza u Sloveniji pdf TXT HR EN | 581 | |
| Sažetak: Slovenija je jedna od najšumovitijih država u Europi, jer – po podacima Slovenske službe za šumarstvo (Zavod za gozdove Slovenije, 2007) – šume pokrivaju više od polovice državnog teritorija (58,5 %). Zarastanje napuštenog poljoprivrednog zemljišta šumom i dalje napreduje te tako postaje ozbiljan problem. Glavni razlog zarastanja je napuštanje poljoprivrednih imanja, ponajprije zbog teških prirodnih uvjeta te socioekonomske politike. Taj proces traje već od početka 20. stoljeća, a posebno se ubrzao nakon kraja drugog svjetskog rata. U istraživanju smo se ograničili na područje Haloza, koje leži na području sjeveroistočne Slovenije i sastavni je dio rubnog dijela panonske nizine. Istraživanjem smo željeli proučiti koliko se poljoprivrednih površina u zadnjih dvadeset godina pretvorilo u šumu, utvrditi razlike u sastavu te gustoći jedinki pojedinih vrsta drveća i grmlja na područjima u zarastanju i u mlađim razvojnih stadijima šuma, te naznačiti strategiju zarastanja napuštenih poljoprivrednih površina uz istovremenu usporedbu sa stanjem vegetacijskih procesa u mlađim razvojnim stadijima šuma. Istraživanjem smo utvrdili da se na području Haloza u zadnjih dvadeset godina (u razdoblju od 1985. do 2005. godine) površina šuma povećala za 6,9 %, dok u sljedećih deset godina očekujemo povećanje od 5,5 %. Vegetacijske smo popise, koje smo napravili na 52 plohe (37 ploha na poljoprivrednom zemljištu i 15 ploha unutar šume), analizirali pomoću DCA analize. Ordinacija je pokazala da pomoću prve osi, koja pojašnjava najveći dio varijabilnosti (11,6 %), možemo razlikovati dvije izrazite skupine/grupe: u prvoj grupi su plohe koje smo snimali u šumi, a u drugoj one koje smo snimali na zemljištu u zarastanju (bivšem poljoprivrednom zemljištu). Na zemljištima u zarastanju prosječno smo po plohi evidentirali 13,7 vrste, od toga je bilo 9,2 vrsta drveća te 4,4 vrsta grmlja, dok smo po plohi u šumi evidentirali 12,3 vrste, od toga 9,7 vrsta drveća te 2,7 vrsta grmlja. Na zemljištima u zarastanju broj se vrsta drveća sa starošću povećava, dok se broj vrsta grmlja bitno ne mijenja. U šumi je situacija obrnuta: staranjem razvojnih stadija povećava se broj vrsta grmlja, dok broj jedinki vrsta drveća ostaje više ili manje jednak. Veću smo gustoća jedinki zabilježili u šumi (23.906,3 jedinki po hektaru), od toga vrste drveća predstavljaju 91,5 %, a vrste grmlja samo 8,5 % svih jedinica po hektaru. Najbrojnija vrsta drveća u šumi je Fagus sylvatica, a među vrstama grmlja Sambucus nigra. Broj jedinki vrsta drveća u šumi uz staranje razvojnih stadija pada, dok se broj jedinki vrsta grmlja bitno ne mijenja. U stadiju razvoja mladika glavna je vrsta Fagus sylvatica, u fazi koljika je najčešće pojavljuje Carpinus betulus. Na zemljištima u zarastanju zabilježili smo 19.447,2 jedinki po hektaru, od toga je udio vrsta drveća 53,0 % a vrsta grmlja 47,0 % svih jedinica po hektaru. Između vrsta drveća na zemljištima u zarastanju je najčešća vrsta Carpinus betulus, a među vrstama grmlja Cornus sanguinea. Na zemljištima u zarastanju udio jedinki vrsta drveća uz staranje stadija razvoja raste, a udio vrsta grmlja pada. Tako u mladiku dominiraju vrste grmlja, među kojima u cjelini dominira Cornus sanguinea. U razvojnom stadiju koljika njihov se udio polako smanjuje u korist vrsta drveća, no još uvijek je dominirajuća vrsta Cornus sanguinea, dok je na drugem mjestu Carpinus betulus. U fazi letvika vrste drveća već dominiraju nad vrstama grmlja. Najčešće se pojavljuje Carpinus betulus. Proces zarastanja na bivšim poljoprivrednim zemljištima prolazi preko inicijalnih stadija “Cornus sanguinea”-”Cornus sanguinea”-”Carpinus betulus”, a vegetacijski procesi u šumi preko stadija “Fagus sylvatica”-”Fagus sylvatica”-”Carpinus betulus”. Konačni vegetacijski stupanj/stadiji je u oba primjera šuma bukve. U Halozama ima Carpinus betulus na staništima bukve (koji niže prelaze u šume bijelog graba) ulogu pionirske vrste. U starijim stadijima ponovo dominira Fagus sylvatica. | ||
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Cetl, V., B. Barišić, I. Šarušić | UDK 630* 582 | |
| Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM pdf TXT HR EN | 593 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Kovácsová, P., M. Antalová | UDK 630* 589 | |
| “Precizno šumarstvo” – definicija i pripadajuće tehnologije pdf TXT HR EN | 603 | |
| Landekić, Matija | UDK 630* 302 + 384 | |
| Organizacijska kultura i sigurnost pri radu u Hrvatskom šumarskom sektoru pdf TXT HR EN | 613 | |
| Balenović, I., H. Marjanović, M. Benko | UDK 630* 569 + 587 | |
| Primjena aerosnimaka u uređivanju šuma u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 623 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, Krunoslav | ||
| Zelena krastača (Bufo viridis Laurenti) PDF TXT | 632 | |
| Cerovečki, Zdravko | ||
| Transilvanska gromotulja – Alyssum transsilvanicum Schur PDF TXT | 633 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Harapin, Miroslav | ||
| Karantenske bolesti i štetnici, opasnost za hrvatsko šumarstvo i novi europski izazovi PDF TXT | 633 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grospić, Frane | ||
| L’Italia forestale e montana PDF TXT | 638 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Mrkobrad, Miroslav | ||
| 29. Svjetsko prvenstvo šumarskih radnika, Zagreb, 23–26. rujna 2010. PDF TXT | 640 | |
| Dundović, H., J. Dundović | ||
| Bioenergija iz održivo gospodarenih šuma – ugljik neutralni izvori obnovljive energije PDF TXT | 643 | |
| Dundović, Josip | ||
| 5. Hrvatski dani biomase / 12. Europski dani biomase Regija 2010. PDF TXT | 645 | |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
| Frković, Alojzije | ||
| Stručna lugarska škola u Fužinama s kraja 19. st. PDF TXT | 647 | |
| OBLJETNICE | ||
| Biljak, R., F. Grospić | ||
| Ivan Oštrić, dipl. ing. – najstariji član HŠD – Ogranak Zagreb PDF TXT | 649 | |
| Harapin, Miroslav | ||
| 60-ta obljetnica upisa na Šumarski fakultet PDF TXT | 650 | |
| IZLOŽBE | ||
| Ivančević, Vice | ||
| Vaclav Anderle u Hrvatskoj – u povodu izložbe njegovih ilustracija u Opatiji 2010. godine PDF TXT | 651 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA | ||
| Delač, Damir | ||
| EFN susret šumara Europe PDF TXT | 653 | |
| Delač, Damir | ||
| ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a PDF TXT | 660 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Harapin, Miroslav | ||
| Zvonimir Horvatić (1930–2010) pdf TXT HR | 667 | |