broj: 11-12/2009
pdf (9,0 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | ||
| UOČI JUBILEJA pdf TXT HR EN | 568 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Čater,M., P. Simončič | UDK 630* 243 (001) | |
| Fotosintetski odziv mladih stabala bukve (Fagus sylvatica L.) na odabranim plohama u različitim svjetlosnim uvjetima pdf TXT HR EN | 569 | |
| Ballian, D., E. Mujanović, A. Čabaravdić | UDK 630* 165 (001) | |
| Varijabilnosti običnog bora (Pinus sylvestris L.) u pokusu provenijencija Glasinac – Sokolac (Bosna i Hercegovina) pdf TXT HR EN | 577 | |
| Andrašev,S., M. Bobinac, S. Orlović | UDK 630* 165 + 561 (001) | |
| Modeli debljinske strukture selekcionisanih klonova crne topole sekcije aigeiros (duby) dobijeni Weibull-ovom distribucijom pdf TXT HR EN | 589 | |
| Sažetak: Cilj rada je utvrditi pogodnost Weibull-ove distribucije za konstrukciju modela debljinske strukture više klonova topola sekcije Aigeiros (Duby), uz primjenu tzv. “hibridnog sustava” nalaženja parametara modela iz uzorka, pri čemu se za nalaženje nepoznatog parametra lokacije (a) modela koristi više percentila minimalnog promjera u rasponu od 0÷dmin. Također, cilj rada je ispitati promjenu parametara modela u zavisnosti od starosti nasada i klona topole, kao i njihov odnos s elementima rasta nasada (dg, G). Istraživanja su obavljena u pokusnom nasadu starom 20 godina, koji se sastoji od više klonova (sorti) crnih topola sekcije Aigeiros (Duby): S6-36, NS1-3, NS11-8, Pannonia, PE 19/66 i S6-7. Nasad je osnovan na zemljištu tipa fluvisol, pjeskovito-ilovaste forme, pri razmaku sadnje od 5 × 5 m (400 stabala po hektaru), sa sadnicama tipa 2+0. U pokusnom nasadu svaki klon ima četiri reda (ponavljanja) i po 20–25 biljaka u svakom redu. U pokusnom nasadu su periodično mejreni prsni promjeri svih stabala (s točnošću od 1 mm), nakon prve, druge, pete, osme, dvanaeste, sedamnaeste i dvadesete godine od osnivanja. Mjereni prsni promjeri stabala u svakom redu, za svaki istraživani klon i godinu izmjere, predstavljali su uzorak stabala za konstrukciju modela debljinske strukture (ukupno 168 uzoraka). Za svaki uzorak stabala izračunata je temeljni ca, kao zbroj temeljnica svih stabala, te izračunat srednji promjer po temeljnici. Kao model izabrana je Weibull-ova distribucija s tri parametra, čija je funkcija gustoće definirana izrazom (1), a kumulativne distribucije izrazom (2). Za nalaženje nepoznatih parametara Weibull-ove distrbucije korišten je tzv. “hibridni sustav”, odnosno metoda momenata u kombinaciji s metodom percentila (Knoebel, et al, 1986). Parametar položaja (a) dobiven je po metodi percentila, pri čemu su korišteni sljedeći percentili minimalnog promjera: 0,00; 0,01; 0,05; 0,10; 0,15; 0,20; 0,25; 0,30; 0,35; 0,40; 0,45; 0,50; 0,55; 0,60; 0,65; 0,70; 0,75; 0,80; 0,85; 0,90; 0,95; 0,99; 1,00. Parametri skaliranja (b)i oblika (c) dobiveni su po metodi momenata, pri čemu je za njihovo nalaženje izvršeno oduzimanje mjerenih veličina (prsnih promjera) od prethodno definiranog parametra “a”. Ova metoda zasniva se na jednadžbama prvog (x-) i drugog (x–2) običnog momenta Weibull-ove dvoparametarske distribucije (5, 6). Procijenjena varijanca (s2) Weibull-ove distribucije definirana je izrazom (7), a koeficijent varijacije (cv) izrazom (8). Nalaženjem prvog i drugog običnog momenta, kao i koeficijenta varijacije iz uzorka i stavljanjem u formulu 8, koeficijent varijacije je funkcija samo jednog parametra (c), te se može dobiti postupkom iteracije. U radu je korištena kombinacija metode sekante i metode polovljenja intervala uz unaprijed zadanu točnost od 10-6(Conte i de Boor, 1973). Dobivena veličina parametra „c“ poslužila je da se dobije veličina parametra “b” iz relacije (9). Za svaki od navedenih percentila u svakom ponavljanju dobiven je parametar „a“ modela, a metodom momenata parametri “b” i “c”. Zatim je izvršena usporedba empirijske debljinske strukture i modela primjenom Anderson-Darling statistike (A2) (Anderson i Darling, 1954) po formuli (10). Izbor percentila minimalnog promjera izvršen je na temelju minimalne veličine A2statistike za sva 4 ponavljanja u okviru istog klona i starosti nasada. Za svaki od izabranih percentila minimalnog promjera u okviru svakog klona i starosti nasada izvršeno je ponovno nalaženje sva tri parametra Weibull-ove distribucije za svako ponavljanje. Stupanj slaganja modela debljinske strukture i empirijske distribucije izvršen je neparametarskim testom Kolmogorov-Smirnova, nalaženjem |D| statistike (11). Dobiveni parametri Weibull-ove distribucije po pojedinim ponavljanjima korišteni su za utvrđivanje razlika između istraživanih klonova u pojedinim starostima (godina nakon sadnje), pri čemu je korišten statistički test analize varijance i test najmanje značajne razlike (NZR), na razini rizika od 5 %. Istraživani klonovi ostvarili su značajne razlike u elementima rasta (dg, G) na kraju istraživanog razdoblja od 20 godina, što pruža osnovu za njihovo proizvodno diferenciranje. Na osnovi periodičnih izmjera prsnih promjera utvrđen je različit rast istraživanih klonova u debljinu, u zavisnosti od starosti: u početnom razdoblju razvoja klonovi Populus deltoides Bartr. ex Marsh. (S6-7, NS1-3, PE 19/66, NS11-8, S6-36) rastu intenzivnije od klona Pannonia (Populus × euramericana (Dode) Guinier), a kasnije klon Pannonia ima intenzivniji rast, dok između klonova P. deltoides Bartr. ex Marsh. dolazi do međusobnog diferenciranja. Tijekom cijelog razdoblja od 20 godina klon PE 19/66 ostvario je najveće veličine, kako srednjeg promjera po temeljnici (dg), tako i ukupne temeljnice po hektaru (G) i izdvaja se od ostalih klonova po testu NZR na razini rizika od 5 % (tablice 1, 2, grafikon 1). Model Weibull-ove distribucije pokazao se pogodnim za modeliranje debljinske strukture istraživanih klonova topola u različitim starostima nasada, a primijenjena metoda nalaženja parametra položaja (a) modela Weibull-ove distribucije pokazala je da se u 93,1 % istaživanog uzorka parametar „a“ nalazi o rasponu od 50–90 %, a u 54,2 % u rasponu od 80–90 % minimalnog promjera uzorka (grafikon 2). Usporedbom modela kumulativne distribucije i empirijske kumulativne distribucije neparametarskim testom Kolmogorov-Smirnova, povrđena je sličnost kod svih 168 uzoraka. Uz male oscilacije s povećanjem starosti nasada povećavaju se parametri položaja (a) i skaliranja (b), što je potvrđeno koeficijentom korelacije od 0,71 i 0,73 (grafikon 3). Tose manifestira u pomicanju krivulje modela debljinske strukture udesno k većim promjerima i u širem rasponu prsnih promjera s manjom relativnom frekvencijom modalnog stupnja (grafikon 4). Promjene parametra oblika raspodjele (c) manje su izražene, što potvrđuje iznos koeficijenta korelacije od 0,36 (grafikon 3). Međutim, njegovo značenje na razini rizika od 0.001 ukazuje na trend povećanja sa starošću nasada, odnosno na promjenu oblika debljinske strukture. U početnom razdoblju koda sva tri parametra modela debljinske strukture po Weibull-u F-količnik ima trend opadanja i dostizanja minimalne vrijednosti u osmoj godini, a u dvanaestoj godini pokazuje porast, odnosno pretežito trend povećanja, što ukazuje na promjene u debljinskoj strukturi istraživanih klonova u zavisnosti od starosti. Konstruirani modeli debljinske strukture istraživanih klonova topola pokazuju grupiranje klonova u dvije grupe, što je potvrđeno neparametarskim testom Kolmogorov-Smirnova, kao i testom analize varijance i testom NZR za učešće broja stabala prsnih promjera debljih od 40 cm, te ukazuje na mogućnost i potrebu njihovog grupiranja pri definiranju odgovarajućih gospodarskih postupaka Ključne riječi: crna topola; debljinska struktura; klonovi; Weibulova funkcija gustoće | ||
| Sinković,T., S. Govorčin,T. Dubravac,V. Roth,T. Sedlar | UDK 630* 891 (001) | |
| Usporedba tehničkih svojstava abonosa i recentnog drva hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) pdf TXT HR EN | 605 | |
| Medvedović,J., J. Milković, M. Tomaić | UDK 630* 111 (001) | |
| Neke značajke vremena i klime Krasna i okolnog područja pdf TXT HR EN | 613 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Glavaš,M., S. Glavaš, M. Budinšćak,A. Vukadin | UDK 630* 443 + 453 + 414 | |
| Štetočinje i zaštita biljaka u rasadniku “Podbadanj” od 1993. do 2007. godine pdf TXT HR EN | 623 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Frković, Alojzije | UDK 630* 156 + 945.1 | |
| Vaclav Leo Anderle (1859. – 1944.), šumar i ilustrator – utemeljitelj češke lovačke ilustracije pdf TXT HR EN | 629 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, Krunoslav | ||
| Mali vranac(Halietor pygmaeus Pall.) PDF TXT | 637 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Perković, Milan | ||
| Primjedbe na prijedlog restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. - Zagreb – Lovstvo PDF TXT | 638 | |
| AKTUALNO | ||
| Cvitić, Marko | ||
| Do danas neobjavljeno o kanalu Dunav-Sava PDF TXT | 640 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Zebec, Marko | ||
| Marilena Idžojtić: “Dendrologija-list” PDF TXT | 645 | |
| Jakovac, Hranislav | ||
| Gozdarski vestnik PDF TXT | 646 | |
| Randić, Marko | ||
| Sandra Nikolich i Nikolina Ribarić: Miomirisni otok – otok vitalnosti PDF TXT | 648 | |
| Grospić, Frane | ||
| L’Italia forestale e montana PDF TXT | 650 | |
| Gračan, Joso | ||
| Austrian Journal of Forest Science PDF TXT | 653 | |
| Harapin, Miroslav | ||
| Rudolf Wittmann: Veličanstveni svijet drveća PDF TXT | 654 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Dundović, Josip | ||
| 5. Međunarodni sajam za obnovljive sirovine i sunčevu energiju “Biomasa 2009” i “Oživjeti drvo 09” PDF TXT | 656 | |
| OBLJETNICE | ||
| Schreiber, Porin | ||
| 100 godina Zajednice udruga inženjera Splita PDF TXT | 659 | |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
| Glavaš, Milan | ||
| Rasadničar Andrija Samaržija PDF TXT | 665 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA | ||
| Vlainić, Oliver | ||
| Izlet karlovačkog ogranka HŠD-a u Varaždin i Trakošćan PDF TXT | 667 | |
| Vlainić, Oliver | ||
| Ekskurzija karlovačkog ogranka HŠD-a u Bosnu i Hercegovinu PDF TXT | 671 | |
| Delač, Damir | ||
| Zapisnik 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a PDF TXT | 675 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Varda,M., F.Grospić | ||
| Todor Tošo Radaković(1930 – 2009) PDF TXT | 684 | |