broj: 11-12/1997
pdf (30,0 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| B. Prpić | ||
| O povezanosti šumarstva i lovstva PDF TXT HR | 577 | |
| Između šume i lova postoji čvrsta povezanost. Šuma je prebivalište većine divljači koja u njoj nalazi svoje ekološke niše. Razliku između divljači i sveukupne zoocenoze šumskoga ekosustava nije potrebno umjetno stvarati, dapače potrebno ju je zanemariti i odnos divljač - šuma razmatrati sa stajališta opće zaštite prirode i uže, zaštite šuma. Prema Čeoviću: "Lov je smišljen rad kojim čovjek oduzima život ili slobodu životinjama (divljači ili grabežljivcima) u slobodnoj prirodi s ciljem da se materijalno okoristi (meso, krzno i koža divljači) ili razonodi i uzbudi promatrajući životinje u prirodi i svladavajući zapreke dok dođe do cilja". Očito je da lov u nas predstavlja danas u prvome redu razonodu i zasigurno će sve više težiti povratku čovjeka u prirodu u smislu doživljaja nečeg iskonskog, svladavši pritom atavističke porive, koji su danas još uvijek znatno prisutni. Lov je danas ekskluzivna vrsta športa, koju si ne može svatko priuštiti. On postaje privilegija imućnih, koji zakupom koncesije lovišta, doduše u okvirima zakonskih propisa, žele razonodu, ali i povrat uloženih sredstava ne poštujući, bilo iz neznanja ili koristoljublja, osnovna načela ravnovjesja unutar životinjske zajednice. Pri tome je na udaru fauna koja se na tržištu može unovčiti. U bogatijim zemljama javlja se težnja da lovstvo tj lovačka društva raspolažu s velikim brojem divljači, posebice srneće ili jelenske. Umjetno se prelazi granica kritičnih vrijednosti broja divljači koji može podnijeti šumski ekosustav, pa je i zbog toga biljni svijet općenito ugrožen od prenamnoženih i umjetno podržavanih biljoždera nemoguće je obnoviti šumu. Razmotrimo li životne zajednice naših šumskih ekosustava, razvidna je njihova prednost u odnosu na većinu europskih zemalja. Naše pretežito doprirodne šume pružaju životinjskome svijetu velike raznolikosti i veći broj jedinki po jedinici prostora. Iako prirodniji od Europe, naši šumski ekosustavi ostali su bez značajnih predatora pa je sadašnja akcija za povratak vuka dobar početak i pravi put za postizanje normalnih odnosa u ekosustavima hrvatskih šuma. Bez vuka, lisice, divlje mačke, kune, orlova, jastreba i si. kao i bez biljoždera nema biološkog ravnovjesja u šumi. Lovstvo je neprijeporno najviše povezano uz šumu pa je najkorisnije i za lov i za šumu u cjelini, da diplomirani inžinjeri šumarstva, uz pomoć veterinara i biologa gospodare sveukupnom životinjskom i biljnom zajednicom, održavajući u njoj biološku raznolikost za koju Odum kaže daje začin života. Kako je lov u Hrvata uvijek bio i velik Božični dar, koristim priliku da svim čitateljima Šumarskoga lista, u irne Savjeta, Uredništva, tehničkoga urednika i svoje osobno zaželim čestit Božić i sretnu Novu 1998. godinu. Prof. dr. sc. B. Prpić | ||
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Prpić, B., Seletković, Z., Tikvić, I. | UDK 630* 919 + 171.3 (001) | |
| O utjecaju kanala Dunav - Sava na šumske ekosustave pdf TXT HR EN | 579 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Trinajstić, I., Franjić, J., Samardžić, I. | UDK 630* 181.1 + 188 : 630* 173.5 + 174.7 (Abies alba Mill.) 001. | |
| O važnosti otkrića vrste Equisetum sylvaticum L. (Equisetaceae) za razumjevanje autoktonosti obične jele (Abies alba Mill., pinaceae) u Požeškome gorju pdf TXT HR EN | 593 | |
| Franjić, J., Škvorc, Ž. | UDK 630* 422 (Quercus Cerris L) 001. | |
| Zimotrenost nekih vrsta hrastova (Quercus L., Fagaceae) na Krndiji i Dilju (Slavonija, Hrvatska) pdf TXT HR EN | 599 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Pičman, D., Pentek, T., Mikić, B. | UDK 630* 686 + 383 (001) | |
| Planiranje i projektiranje šumskih prometnica primjenom osobnog računala pdf TXT HR EN | 609 | |
| Turkulin, H., Jirouš-Rajković, V., Grbac, I. | UDK 634.0 814.1 + 634.0 842 (001) | |
| Površinska postojanost drvnih građevnih konstrukcija pdf TXT HR EN | 617 | |
| Piškorić, O. | UDK 630* 902 (001) | |
| Trudovi odseka Šumarskoga za Hrvatsku i Slavoniju 1847 - 1852. pdf TXT HR EN | 631 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Rauš, Đ., Španjol, Ž., Španjol, B. | UDK 630* 188 + 249 : 630* 156 (Quercus ilex L.) | |
| Znanstvenoistraživački rad na nastavno-pokusnom šumskom objektu Rab pdf TXT HR EN | 645 | |
| Dimitrov, T. | UDK 630* 432.0 | |
| Povijest razvoja kanadskoga sustava ocjene opasnosti od šumskog požara i mogućnost njegove primjene u drugim zemljama pdf TXT HR EN | 657 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Martinić, I. | ||
| XI. Svjetski šumarski kongres, 13-23. 10. 1997. Antalya, Turska PDF TXT | 664 | |
| OBLJETNICE | ||
| Čorkalo, K. | ||
| Akademik Dušan Klepac, Voditelj centra za znanstveni rad HAZU - Vinkovci Povodom 20. obljetnice voditeljstva i 80. godišnjice života PDF TXT | 668 | |
| Frković, A. | ||
| 100. godišnjica rođenja botaničara prof. dr. Ive Horvata PDF TXT | 671 | |
| Piškorić, O. | ||
| Proslava 50-godišnjice rada Srednje šumarske škole u Karlovcu PDF TXT | 673 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Jakovac, H. | ||
| Akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac, Iz Šumarske povijesti Gorskoga kotara u sadašnjost PDF TXT | 677 | |
| Govorčin, S. | ||
| Prof. dr. sc. Marijan Brežnjak, Pilanska tehnologija drva, I - dio PDF TXT | 680 | |
| Stojković, M. | ||
| Ante Krstinić, Anali za Šumarstvo 19/2 - Godina 1994. Genetika crne johe (Alnus Glutinosa (L) Gaertn.) PDF TXT | 681 | |
| Ivan Mikloš | ||
| Ekologija (Bratislava), časopis pre ekologické problémy biosféry PDF TXT | 682 | |
| Ivan Mikloš | ||
| Les (Šuma) PDF TXT | 683 | |
| Piškorić, O. | ||
| Deutscher Forstverein, Jahresbericht 1996. PDF TXT | 683 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Stojković, M. | ||
| Šume i šumarstvo Argentine - predavanje prof. inž. Z. Laurića PDF TXT | 684 | |
| Jakovac | ||
| Zapisnik s 13. sjednice Upravnoga odbora HŠD-a, održane 23. listopada 1997. u Zagrebu PDF TXT | 686 | |
| Presečan, M. | ||
| Iz Hrvatskoga šumarskog društva Bjelovar - Tematska rasprava: "Revirni sustav - organizacija, opravdanost, pretpostavke i učinkovitost PDF TXT | 690 | |