| B. Prpić | |
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
PDF TXT
HR
|
328 |
Knjiga pod naslovom Agend a 21 koja sadrži program rada za 21 stoljeće, predstavlja zapravo ekološki konsenzus što ga je u Riju 1992. postiglo 179 država. Na začelju knjige piše:
»Ova knjiga mogla bi biti najvažnija od svih koje ćete ikada pročitati, jer će odluke iz Rija možda promijeniti vaš način življenja i rada.«
U Agendi 21 nalazimo prihvaćena Načela o šumama (jedina načela s toga skupa) o kojima sam već pisao i na koja ćemo se zasigurno više puta vraćati. Danas želim ukazati na jedan od najvećih zadataka koji je zadan na Skupu o Zemlji. To je održavanje biološke raznolikosti.
Na početku Konvencije o biološkoj raznolikosti donesene u Riju kaže se: »Biološka raznolikost svijeta — raznolikost među živim organizmima — ima ekološku, genetsku, društvenu, gospodarsku, znanstvenu, obrazovnu, kulturnu, rekreacijsku i estetsku vrijednost. «
Biološka raznolikost je zapravo nazočnost prilagođenih svojti biljnoga i životinjskog svijeta u određenoj stojbini. U šumskome ekosustavu to su živa bića od edafona u tlu do stabala i vrha njihovih krošanja, dakle biljne i životinjske vrste od virusa, bakterija, gljiva i člankonožaca do prizemnoga rašća, grmlja i drveća te kune, jelena, medvjeda, ptica u šumi i dr. Brojne biljne i životinjske vrste povezane su u šumskome ekosustavu i manje ili više zavise jedna o drugoj, i svakoj od njih pridajemo podjednaku težinu.
Biološka raznolikost u šumskome ekosustavu nije do danas u dovoljnoj mjeri proučena. Ipak se već danas zna da ravnoteža šumskoga ekosustava ovisi podjednako o prisutnosti različitih biljnih i životinjskih vrsta u tlu kao i o prisutnosti stojbini odgovarajućega šumskog drveća.
Velik doprinos dala je u ovome području šumarska fitocenologija. Ova šumarska znanstvena grana već danas će nam pomoći u nastojanju da u šumi povećamo biološku raznolikost. Potrebno je naime, paziti da prilikom gospodarenja šumom, od osnivanja do kraja ophodnje, zadržimo sve one vrste drveća koje pripadaju toj šumskoj zajednici. Ovo će u neku ruku biti gospodarski ustupak, ali puno manji od gospodarskih gubitaka koji nas prate u monokulturama.
|
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Piškorić, O. | UDK 630* 902.1 |
| ANTUN TOMIĆ, 1803-1894. - prvi predsjednik Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva
pdf TXT
HR
EN
|
331 |
| |
| U NEKOLIKO REDAKA |
| |
|
|
| U nekoliko redaka
PDF TXT
|
338 |
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Jurković, M. | UDK 630* 235.2 (egzote) |
| Nove vrste dendroflore introducirane na području Hrvatske
pdf TXT
HR
EN
|
339 |
| |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE |
| |
|
|
| Medvedović, J. | UDK 630* 18.581.5 : 111.88 |
| Šumska klima i fitomasa prizemnog sloja šuma na dijelu Samoborskog gorja
pdf TXT
HR
EN
|
349 |
| |
| STRUČNI ČLANCI |
| |
|
|
| Vojinović, M., Miočić, D. | UDK 630* 151.7/8 (Dama dama) |
| Istraživanje jelena lopatara na otoku Badiji
pdf TXT
HR
EN
|
357 |
| |
| IZ ŠUMARSKOG LISTA |
| |
|
|
| Iz Šumarskog lista
PDF TXT
|
364 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Jurjević, P. | |
| Javno poduzeće »HRVATSKE ŠUME« i POMOĆ U OBNOVI Republike Hrvatske - Izlaganje povodom DANA »Hrvatskog šumarstva« od 29. rujna do 1. listopada 1994. g.
PDF TXT
|
365 |
| Harapin, M. | |
| IX. međunarodni ECE/EU interkalibracijski tečaj za središnju Europu
PDF TXT
|
367 |
| |
| IZ INOZEMSTVA |
| |
|
|
| Piškorić, O. | |
| Obnovljena je zgrada prve austrijske škole u Mariabrunnu
PDF TXT
|
369 |
| Piškorić, O. | |
| Štajerska — zeleno srce Austrije
PDF TXT
|
369 |
| |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA |
| |
|
|
| ZAPISNIK 99. SKUPŠTINE Hrvatskoga šumarskog društva, održane 22. prosinca 1994. godine u KRIŽEVCIMA
PDF TXT
|
371 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Tonković, D. | |
| Dragutin Čepelak, dipl. inž. šum. (1909-1993)
PDF TXT
|
386 |
| Starčević, T. | |
| Mladen Rikati, dipl. inž. šum. (1917-1993.)
PDF TXT
|
386 |
