broj: 11-12/1979
pdf (18,1 MB) |
|
||||||||||||||
| SAVJETOVANJE O GOSPODARENJU S PREBORNIM ŠUMAMA | ||
| Rožan, J. | ||
| Otvaranje Savjetovanja o gospodarenju prebornim šumama PDF TXT | 523 | |
| Klepac, D. | ||
| Preborno gospodarenje šumama u našoj zemlji i u svijetu PDF TXT | 529 | |
| Nežić, P. | ||
| Mjesto i značaj prebornih šuma, a posebno onih ogulinskoga šumsko-privrednog područja, u šumarstvu SR Hrvatske PDF TXT | 553 | |
| Milković, S. | ||
| Gospodarski postupci u državnim prebornim šumama ogulinskog područja u svijetlu propisa osnova gospodarenja PDF TXT | 561 | |
| Momčilović, B. | ||
| Gospodarenje prebornim šumama na ogulinskom području jučer i danas PDF TXT | 569 | |
| Jugović, N. | ||
| Dosadašnja iskustva u primjeni tipoloških istraživanja na području Šumskog gospodarstva Delnice PDF TXT | 573 | |
| Petrović, G. | ||
| Ekonomski učinci prebomo-grupimičnog gospodarenja šumama Šumarije Novi Vinodolski PDF TXT | 579 | |
| Hren, V. | ||
| Pomlađivanje raznorodnih šuma sa stanovišta tipoloških istraživanja PDF TXT | 585 | |
| Cestar, D. | ||
| Potencijalne mogućnosti Šumskog Gospodarstva Ogulin PDF TXT | 589 | |
| Böhm, D. | ||
| Stav zaštite prirode u pogledu načina gospodarenja prebornim šumama PDF TXT | 599 | |
| Nežić, P. | ||
| Rasprava i izbor komisije za zaključke. PDF TXT | 603 | |
| Nežić, P. | ||
| Zaglavak PDF TXT | 606 | |
| AKTUALNO | ||
| Golubović, U. | ||
| »Ni carska ni spahijska«. PDF TXT HR | 609 | |
| U »Crnoj kronici« Večernjeg lista« od 2. VIII 1979. godine objavljen je novinski članak pod naslovom »Veliki požar na Hvaru«. Prva rečenica toga članka glasi: »Vatrogasne jedinice i više od dvije tisuće stanovnika otoka Hvara i turista nastoje svim silama obuzdati vatrenu stihiju što je u utorak oko 22,30 sati izbila u gustoj šumi u uvali Crkvice Svetoga Luke nadomak Jelse. Svima njima se jučer poslije podne pridružili i vatrogasci iz Splita«. U članku se navodi da je vatrena stihija zahvatila površinu od oko 30 kvadratnih kilometara borovih šuma, maslinika, vinograda makije. Vatra se, navodi se u članku, približava Jelsi, nekim hotelima i auto-kampovima. Neke od tih navoda je istog dana demantirao TV-dnevnik, ali ipak nije demantirao da vatra hara površinom od 30 km2. Naprotiv, urednik M. T r n s k i s pravom je oštrini riječima prokomentirao tu pojavu. Između ostalog nije poštedio ni organizaciju šumarstva na otoku, pa ni nas šumare u čijoj je to nadležnosti. Nije dovoljno Zakonom o šumama (čl. 68) proglasiti Hvar područjem krša i ostaviti ga nekom SIZ-u (kada se već jednom osnuje!) da brine o njemu. Zar samo jedan šumarski tehničar (i možda koji lugar) mogu voditi brigu o šumama našeg (nekada) najšumovitijeg otoka. Tamo su još Pakleni otoci i otok Šćedro s površinom od oko 800 ha, od čega je polovina pod biološki prekrasnim, ali neuređenim, borovini šumama. Nekada je sve to pripadalo Šumskom gospodarstvu Split. Gospodarstvo je rasformirano, a šumarije su se u Dalmaciji proglasile šumskim gospodarstvima. Nekadašnji upravitelj šumarije na Hvaru inž. B. Bićanić otišao je u mirovinu, a šumarija se rasformirala. Zgradu šumarije i brod »Smolar«, te osoblje na čelu sa šumarskim tehničarom preuzela je Skupština općine Hvar i posljedice su svega toga, kako se vidi, da gori »ni carska ni spahijska« šuma. Neka gori — gorjet će još i češće ako tako nastavimo gospodariti. Samo šuma više neće biti — pa ni da gore. Svima nam je poznato da je godine 1971. gorjela šuma i na otoku Šćedru, a isto nam je tako poznato tko je tu stihiju u najkraćem roku obuzdao. Sreća je bila u nesreći da se tamo zatekao naš general i šumar drug Franjo Knebl, koji je htio i mogao pozvati pripadnike JNA do obuzdaju tu stihiju. Obišao sam to požarište koje je pružalo stravičnu sliku i pretpostavljam da još do danas na njemu nije posađen ni jedan bor. Izgovor je redovit da nemamo novaca. To je bio i razlog da se ukine Šumarija u Hvaru. Skupština općine ne može držati šumariju na svome budžetu, jer navodno ne privređuje, prestala je smolariti itd. A kako će sada platiti više od dvije tisuće radnika što tri dana gase požar ili kako će podnijeti štetu na 30 km2 izgorjele površine, a to je ni manje ni više nego 3000 ha. Neka je samo 50% od te površine bilo pod borovim šumama, onda je to 1500 ha. Poznate su mi te šume pa ocjenjujem da je njihova prosječna starost oko 40 godina, odnosno njezina se starost kreće od 15 do 80 godina. Budući da se bavim utvrđivanjem reprodukcionih vrijednosti šuma, to sam godine 1976. istraživao na području Šumskog gospodarstva Makarska i utvrdio veličine ili iznose za utvrđivanje reprodukcionih vrijednosti šuma, a oni su: 1. priprema zemljišta za pošumljavanje 16805 din/ha 2. pošumljavanje sadnicama 68461 din/ha 3. njega sadnica 45219 din/ha 4. njega sastojine 20993 din/ha 5. zaštita sastojine 17763 din/ha 6. uređivanje sastojine 1974 din/ha Reprodukciona vrijednost ili cijena proizvodnje (CP) 40-godišnje šumske sastojine= 171215 din/ha Navedeni su podaci, kako sam istakao iz godine 1976, a zasnivaju se na iskustvenim normama rada i materijala u sličnim uvjetima kao što su uvjeti na Hvaru. Međutim, te se norme rada i materijala do danas nisu bitnije promijenile, ali su se zato bitno promijenile cijene (i rada i materijala). To znači da iznos od 171215 dinara reprodukcione vrijednosti 40-godišnje šumske sastojine po hektaru ne može ostati, nego je znatno veći. Ovom se prilikom ne želim upuštati u to koliko su povećani troškovi rada i materijala u posljednje tri godine nego ću pretpostaviti da su ostali isti, jer će i tako račun biti zabrinjavajući. Ako se, naime, pomnoži reprodukciona vrijednost 40-godišnje borove sastojine po l ha sa brojem izgorjelih hektara, onda se dobiva zapanjujući iznos. Moram priznati da bi me ti iznosi uplašili, pa ću ih nastojati na temelju vlastitih istraživanja, ublažit. Ako pretpostavimo da je požarom zahvaćena samo 10-godišnja sastojina, onda njezina reprodukciona vrijednost iznosi 91690 dinara po l hektaru. Ako je pak izgorjela sastojina bila stara 20 godina, onda njezina reprodukciona vrijednost iznosi 142025 dinara po l hektaru. Međutim, ako je prosječna starost izgorjele sastojine iznosila 30 godina, onda je njezina reprodukciona vrijednost 167481 din/ha. Ili ako joj je zbilja prosječna starost, kako sam naveo, 40-godina onda joj je reprodukciona vrijednost 171215 din/ha. Ove iznose treba množiti sa stvarnim brojem izgorjelih hektara po starosti ili dobi šumskih sastojina pa će se dobiti i njezine reprodukcione vrijednosti. Treba istaći da pri tim računima nisu uračunate kamate na sredstva uložena za podizanje tih sastojina, koje se kreću od 2% na 40-godišnje do 12 % na 10-godišnje kredite. Želim naglasiti da se pri utvrđivanju reprodukcionih vrijednosti uzimaju svi relevantni faktori oni koji važe u momentu te procjene ili utvrđivanja. Još bih se pri ovim računima usudio zanemariti iznos od 16805 din/ha za pripremu zamljišta za pošumljavanje, što je naveden pod l, jer ga je požar — sam po sebi — pripremio, pa opet proizlazi da reprodukciona vrijednost 10--godišnje borove sastojine iznosi 74885 din/ha, 20-godišnje 125220 din/ha, 30-godi-šnje 150676 din/ha, a 40-godišnje 154410 din/ha. Ako pretpostavimo da je od svih tih starosti izgorjelo samo po 10 ha, onda su to slijedeći iznosi: a) za 10-godišnju sastojinu 748850 din b) za 20-godišnju sastojinu 1252200 din c) za 30-godišnju sastojinu 1506760 din d) za 40-godišnju sastojinu 1544100 din ili ukupno za 40 hektara raznodobnih borovih sastojina 5051910 din, odnosno više od 505 milijuna starih dinara. A što ako su izgorjele površine veće, pa šteta iznosi i više milijardi novih dinara? Koliki su tek troškovi gašenja? Više od dvije tisuće radnika, mehanizacija, danonoćni troškovi dežuranja na požarištu i to dosta dugo nakon što je požar prividno ugašen itd. Tko će to sve podmiriti, zar Skupština općine Hvar, koja je ukinula šumariju i prepustila šume jednom šumarskom tehničaru da uzgredno o njima vodi računa i to golim rukama? Znam da će netko reći — to nam je škola, ali takve škole iz dana u dan ipak preskupo plaćamo. Što na sve to kažu republički organi zaduženi za šumarstvo i kako su ravnodušno, već godinama, dočekivali turističke sezone na Hvaru i Korčuli bez organizirane šumarske službe i protupožarne zaštite šuma? Možda je u ovom slučaju manje kriv eventualni nesvjesni prolaznik ili turist koji je bacio opušak, od onoga koji se, po zakonu, morao pripremiti da spriječi katastrofu koju uzrokuje taj opušak. | ||
| IZ PRAKSE ZA PRAKSU | ||
| Piškorić, O. | ||
| O suvremenoj tehnici pošumljavanja krša. PDF TXT | 615 | |
| STRUČNI SKUPOVI I SAVJETOVANJA | ||
| Matić, S. | ||
| Drugi KONGRES ekologa Jugoslavije PDF TXT | 620 | |
| DOMAĆA STRUČNA LITERATURA | ||
| Piškorić, O. | ||
| ZBORNIK referata III jugoslavenskog ekološkog kongresa PDF TXT | 626 | |
| DRUŠTVENE VIJESTI | ||
| Tkalčić, B. | ||
| 85-godišnjica ing. Ante DOBRIĆA. PDF TXT | 635 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Vidaković, M. | ||
| SYRACH LARSEN PDF TXT | 637 | |
| Vasilić, V. | ||
| SLAVKO JOVANOVIĆ PDF TXT | 638 | |