broj: 1-2/2022        pdf (20,8 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Šume i šumarstvo u 2021. godini     pdf    TXT     HR     EN 5
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Mario Božić, Marijana Andabaka, Mislav Vedriš, Ernest Goršić, Krunoslav Teslak UDK 630* 923 + 924 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.1
Povezanost obilježja privatnih šumoposjednika s razinom njihove aktivnosti u okrupnjavanju šumoposjeda     pdf    TXT     HR     EN 7
Vinko Paulić, Tomislav Škarica, Damir Drvodelić, Milan Oršanić UDK 630* 270 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.2
Prosudba truleži stabala hrasta kitnjaka zvučnim tomografom     pdf    TXT     HR     EN 19
Željko Zečić, Andreja Đuka, Dinko Vusić, Branko Ursić, Davor Benić UDK 630* 811 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.3
Struktura nadzemne biomase divlje trešnje (Prunus avium L.) u nizinskim šumama Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 31
Dalibor Ballian, Mirzeta Memišević Hodžić UDK 630* 232.1 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.4
Varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u bosanskohercegovačkom testu provenijencija: korelacije između svojstava rasta i morfologije lista     pdf    TXT     HR     EN 41
Oguzhan Bakan, Derya Eşen, Bilal Çetin UDK 630* 232.3 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.5
Fitotoksičnost klopiralida vezano uz klijanje sjemena mediteranskih borova     pdf    TXT     HR     EN 51
Osman Mujezinović, Kenan Zahirović, Mevaida Mešan, Sead Ivojević, Mirza Dautbašić UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.6
Analiza učinkovitosti feromona Trypowit za ulov potkornjaka Trypodendron lineatum u Bosni i Hercegovini     pdf    TXT     HR     EN 59
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Željko Španjol, Boris Dorbić, Sanja Končar, Martina Kičić, Nikola Vrh UDK 630* 187 + 228
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.7
Razvoj sastojina hrasta crnike (Quercus ilex l.) na trajnim pokusnim plohama Nacionalnog parka Brijuni     pdf    TXT     HR     EN 67
Sažetak
Područje Brijunskog arhipelaga, zahvaljujući geomorfološko-hidrološkim, klimatskim, prirodnim i antropogenim utjecajima, tvori jedno od malobrojnih očuvanih jadranskih prirodnih, kulturnih i krajobraznih vrijednosti. Na području Velog Brijuna na relativno maloj površini izmjenjuju se elementi više šumskih stanišnih tipova. Antropogeni čimbenik je utjecao na nestanak dijelova šuma sječom i gradnjom infrastrukture. Drugi čimbenik je prekobrojno stanje divljači na otoku. Iz tih razloga formirane su dvije trajne pokusne plohe za praćenje ekosustava na Velikom Brijunu: jedna u ograđenom prostoru rezidencijalnog parka Bijele vile (br. 57) i druga u slobodnom prostoru u predjelu Mrtvi vrh (br. 56).
Istraživanje na kojemu se temelji ovaj rad provedeno je u svibnju 2017. godine na obje trajne pokusne plohe, u sklopu čega su analizirana vegetacijsko-ekološka i strukturna obilježja tih sastojina. Dobiveni rezultati uspoređeni su s posljednjom cjelovitom izmjerom istih ploha iz 1988. godine. Na temelju obrađenih podataka utvrđene su velike razlike između mjerenih površina. Floristička slika dalje produbljuje razlike između ova dva lokaliteta. Na trajnoj pokusnoj plohi 56 gotovo uopće nema sloja grmlja, dok su na pokusnoj plohi 57 isti izrazito razvijeni. Nadalje, osim flornog osiromašenja na TPP 56 treba napomenuti i nemogućnost prirodnog pomlađivanja sastojine, dok je na TPP 57 evidentiran gust ponik i pomladak. S obzirom na mjerene elemente strukture sastojine 1988. i 2017. godine, sastojina na TPP 57 prirodno se razvija i raste dok je sastojina na TPP 56 zbog velikog utjecaja divljači u fazi regresije i degradacije.
Ponajprije je potrebno na dijelu otoka smanjiti broj alohtone divljači i svesti njezin broj na održivost staništa. Površinu TPP 57 i okolno područje zaštititi kao posebni rezervat šumske vegetacije i provoditi mjere u okviru te kategorije zaštite.

Ključne riječi: NP Brijuni; šumska vegetacija; struktura sastojine
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Slavuj (Luscinia megarhynchos Brehm)     PDF    TXT 85
Ivo Aščić
Motiv drveta na međunarodnom kuponu za odgovor     PDF    TXT 86
 
AKTUALNO
     
Andreja Đuka
Količina i struktura biomase obične jele i obične smreke u izmijenjenim klimatskim uvjetima (BiomassInChange)     PDF    TXT 87
 
IN MEMORIAM
     
Željko Škvorc, Daniel Krstonošić
Prof. dr. sc. Jozo Franjić (7.01.1966. – 7.11.2021.)     PDF    TXT 91
Ivan Hodić
Đuro Kranželić, dipl. ing. šum. (1944. – 2021.)     PDF    TXT 93
Milivoj Diklić
Mario Gašparac, dipl. ing. šum. (25.05.1956. – 22.02.2021.)     PDF    TXT 94

                UNDER CONSTRUCTION