broj: 1-2/2022        pdf (20,8 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Šume i šumarstvo u 2021. godini     pdf    TXT     HR     EN 5
Riječ uredništva
Prije nekoliko godina u jednom dvobroju Šumarskog lista pojasnili smo zadaću ove rubrike. Naglasili smo da ona nije zamišljena da podučava šumarske stručnjake o šumarstvu (struku su učili na Fakultetu), nego da podsjetimo na aktualnosti koje se događaju u šumi i šumarskoj struci. Navodeći činjenice, nastojimo pomoći da šumarska praksa, pa i znanost, lakše zauzme stav o pojedinom aktualnom stručnom problemu ili događanjima kako bi štitila šumu i struku. Stoga, osvrnimo se na prošlogodišnje rubrike koje nam ukazuju na probleme koji nas očekuju.
U dvobroju 1-2/2021. najavili smo cjelogodišnje obilježavanje 175-e obljetnice osnivanja Hrvatskoga šumarskog društva (1846. g.) i 145-e obljetnice (1877. g) tiskanja znanstveno-stručnog i staleškog glasila Šumarskog lista. Naveli smo kako je Hrvatsko šumarsko društvo, uz ostalo, ostvarilo svoja dva glavna cilja: uvođenje više šumarske nastave u Hrvatskoj osnivanjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima 1860. godine, a potom Šumarske akademije (danas Šumarski fakultet) 1898. godine kao četvrte visokoškolske ustanove Zagrebačkog sveučilišta. Tiskanjem prvoga broja svojega glasila, Šumarskog lista 1. siječnja 1877. godine, ostvaren je i drugi cilj. Posebno smo istaknuli kako je već tada usvojeno mišljenje da je za gospodarenje šumskim ekosustavima potrebno visokoškolsko obrazovanje. Upitali smo se kakva je danas situacija sa šumarskom strukom? Zaključili smo: nikakva – svi znaju sve o šumi, a nisu niti „primirisali“ šumarsko obrazovanje bilo kojega ranga. Skrenuli smo pozornost na netržišno gospodarenje šumskim resursima, posebice najvrjednijima, kada izvozom drvne sirovine, a ne drvoprerađivačkih proizvoda izvozimo radna mjesta i obezvrjeđujemo dugogodišnji trud šumarskih stručnjaka.
U dvobroju 3-4/2021. raspravljali smo na temu teksta Thomasa Waitza, zastupnika Zelenih u EU, objavljenog pod bombastičnim naslovom „Novo izvješće o krčenju šuma u Hrvatskoj“, na kojega su se odmah „zalijepili“ naši Zeleni. Nakon više od 250 godina gospodarenja našim šumama po načelu potrajnog gospodarenja, ovaj naslov je uvreda hrvatskim stručnjacima. Osim toga, ovo je poistovjećivanje pojmova krčenja i kontrolirane sječe šuma, što je očiti primjer neznanja, bolje rečeno amaterizma koji danas preplavljuje ne samo šumarsku nego i druge struke. Svakako preporučamo opetovano pročitati ovu Riječ Uredništva, kako bi imali jaču podlogu za eventualnu raspravu o odnosnoj temi.
U dvobroju 5-6/2021. rubriku smo posvetili „Odlasku čovjeka koji je život posvetio šumi i šumarstvu“. Bez obzira na njegov životni put opširno prikazan u rubrici In memoriam, osvrnuli smo se kratko na najvažnije dijelove toga životnog puta, zaključujući: „Odlaskom profesora Matića završilo je jedno razdoblje, koje će nama suvremenicima ostati u sjećanju kao nezaboravno iskustvo, plemenitog, šumarskog načina života i zajedništva, a koje je rezultiralo njegovanim i očuvanim šumama. Hoće li novi trendovi koji su sve izraženiji u današnjem šumarstvu, a prema kojima su šumarski stručnjaci sve manje povezani sa šumom, ali i međusobno, uspjeti odgovoriti na nove izazove, posebice u okolnostima sve izraženijih klimatskih promjena, tek je za vidjeti.“
U dvobroju 7-8/2021. uz temu: Tko je kriv za loše poslovanje drvoprerađivača? navodimo tekst Europskoga šumarskog instituta i Svjetske banke pod naslovom „Pregled i preporuka za sustav prodaje drvne sirovine Hrvatskih šuma“. Čitamo da se kod nas 93 % drvnih proizvoda prodaje administrativno na temelju dugoročnih ugovora, a tržišno samo 5 % (Poljska 89-90 %, Češka 96 %, a Estonija i Francuska približno 100 % tržišno). Hrvatska prodaje drvnu sirovinu po 20-30 % nižoj cijeni u usporedbi s europskim cijenama i cijenama u susjednim zemljama, što čini gubitak od oko 316 milijuna kuna godišnje (hrast 163 milijuna kn, bukva 105 milijuna kn, smreka i jela 48 milijuna kn). S obzirom na gospodarenje po načelu potrajnosti te na kvalitetu i prirodnost naših šuma (čime je osiguran i FSC certifikat – od čega najveći benefit ubiru upravo drvoprerađivači), mišljenja smo da je gubitak i veći.
Što donosi nova EU strategija za šume do 2030. tema je dvobroja 9-10/2021. Smatra se ključnim za ostvarivanje ciljeva Europskoga zelenog plana, smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050. godine. Pomaže i ispunjavanje ciljeva EU-a za povećanje uklanjanja CO2 prirodnim ponorima prema Zakonu o klimi. Strategijom se šumi, šumarima i sektoru koji se temelji na šumi daje središnja uloga u ostvarivanju tih ciljeva. Uz njihovu pomoć očekuje se europski prelazak na moderno, klimatski neutralno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo.
U dvobroju 11-12/2021. pokušali smo sažeti nazovimo prognoze „Što nam donosi Glazgovska klimatska konferencija“. U sklopu potpisane Deklaracije o korištenju šuma i zemljišta, koju je do sada podržalo preko 140 država u kojima se nalazi više od 90 % svjetskih šuma, čelnici zemalja obvezali su se zajednički raditi na zaustavljanju i preokretanju gubitka šuma i degradacije zemljišta do 2030. godine. Glavni cilj konferencije odnosio se na ograničavanje povišenja globalne prosječne temperature na razinu koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Ovdje nas zabrinjava činjenica da mnogi neupućeni, a mjerodavni, poistovjećuju krčenje šuma i kontroliranu sječu šuma koja je uzgojni zahvat u održavanju, a posebice u obnovi šumskih sastojina. Usprkos našoj visokoj šumovitosti, to bi nam u budućnosti moglo bitno utjecati na dosadašnji dokazano uspješni način gospodarenja našim šumama.
Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Mario Božić, Marijana Andabaka, Mislav Vedriš, Ernest Goršić, Krunoslav Teslak UDK 630* 923 + 924 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.1
Povezanost obilježja privatnih šumoposjednika s razinom njihove aktivnosti u okrupnjavanju šumoposjeda     pdf    TXT     HR     EN 7
Vinko Paulić, Tomislav Škarica, Damir Drvodelić, Milan Oršanić UDK 630* 270 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.2
Prosudba truleži stabala hrasta kitnjaka zvučnim tomografom     pdf    TXT     HR     EN 19
Željko Zečić, Andreja Đuka, Dinko Vusić, Branko Ursić, Davor Benić UDK 630* 811 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.3
Struktura nadzemne biomase divlje trešnje (Prunus avium L.) u nizinskim šumama Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 31
Dalibor Ballian, Mirzeta Memišević Hodžić UDK 630* 232.1 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.4
Varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u bosanskohercegovačkom testu provenijencija: korelacije između svojstava rasta i morfologije lista     pdf    TXT     HR     EN 41
Oguzhan Bakan, Derya Eşen, Bilal Çetin UDK 630* 232.3 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.5
Fitotoksičnost klopiralida vezano uz klijanje sjemena mediteranskih borova     pdf    TXT     HR     EN 51
Osman Mujezinović, Kenan Zahirović, Mevaida Mešan, Sead Ivojević, Mirza Dautbašić UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.6
Analiza učinkovitosti feromona Trypowit za ulov potkornjaka Trypodendron lineatum u Bosni i Hercegovini     pdf    TXT     HR     EN 59
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Željko Španjol, Boris Dorbić, Sanja Končar, Martina Kičić, Nikola Vrh UDK 630* 187 + 228
https://doi.org/10.31298/sl.146.1-2.7
Razvoj sastojina hrasta crnike (Quercus ilex l.) na trajnim pokusnim plohama Nacionalnog parka Brijuni     pdf    TXT     HR     EN 67
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Slavuj (Luscinia megarhynchos Brehm)     PDF    TXT 85
Ivo Aščić
Motiv drveta na međunarodnom kuponu za odgovor     PDF    TXT 86
 
AKTUALNO
     
Andreja Đuka
Količina i struktura biomase obične jele i obične smreke u izmijenjenim klimatskim uvjetima (BiomassInChange)     PDF    TXT 87
 
IN MEMORIAM
     
Željko Škvorc, Daniel Krstonošić
Prof. dr. sc. Jozo Franjić (7.01.1966. – 7.11.2021.)     PDF    TXT 91
Ivan Hodić
Đuro Kranželić, dipl. ing. šum. (1944. – 2021.)     PDF    TXT 93
Milivoj Diklić
Mario Gašparac, dipl. ing. šum. (25.05.1956. – 22.02.2021.)     PDF    TXT 94

                UNDER CONSTRUCTION