broj: 1-2/2018        pdf (4,94 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* upute autorima     povijest    digitalizacija
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
UREDNIŠTVO
VRIJEDI LI ZAKON O ŠUMAMA ZA SVE VLASNIKE ŠUMA?     pdf    TXT     HR     EN 5
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Igor ANIĆ, Stjepan MIKAC, Mladen OGNJENOVIĆ UDK 630* 568 + 815 (001)
doi:10.31298/sl.142.1-2.1
IZBOR VRSTA DRVEĆA ZA SUPSTITUCIJU NASADA TOPOLA UZ RIJEKU DRAVU KOD OSIJEKA     pdf    TXT     HR     EN 7
Igor POLJAK, Marilena IDŽOJTIĆ, Irena ŠAPIĆ, Patrik KORIJAN, Joso VUKELIĆ UDK 630* 181.8 + 164 (001)
doi:10.31298/sl.142.1-2.2
RAZNOLIKOST I STRUKTURIRANOST HRVATSKIH KONTINENTALNIH I ALPSKO-DINARSKIH POPULACIJA BIJELE JOHE (Alnus incana /L./ Moench subsp. incana): GEOGRAFSKA I OKOLIŠNA IZOLACIJA KAO UZROK FENOTIPSKE DIVERGENCIJE     pdf    TXT     HR     EN 19
Martin BOBINAC, Siniša ANDRAŠEV, Andrijana BAUER-ŽIVKOVIĆ, Nikola ŠUŠIĆ UDK 630*242 (001)
doi:10.31298/sl.142.1-2.3
UTJECAJ JAKIH PRORJEDA NA PRIRAST I STABILNOST STABALA I SASTOJINE SMREKE U STAROSTI OD 32. DO 50. GODINE     pdf    TXT     HR     EN 33
Sažetak
Istraživanja su obavljena u kulturi smreke (Picea abies /L./ Karst.), koja je osnovana sa 5.000 sadnica po hektaru na staništu planinske šume bukve na nadmorskoj visini 870 m. Na osnovi usporedbe elemenata rasta istraživane kulture s elementima rasta u drugim mladim do srednjedobnim kulturama smreke, istraživana kultura je u kategoriji visokoproizvodnih kultura u Srbiji i šire u Europi.
Na trajnoj pokusnoj plohi, u dobro sklopljenom dijelu istraživane smrekove kulture u starosti 32 godine, izmjereno je 3.911 stabala po hektaru, s volumenom od 384,17 m3·ha-1, a ukupno evidentiran prirast drvne zalihe sastojine do 40. godine iznosio je 561,85 m3·ha-1, a do 50. godine 819,1 m3·ha-1. Na osnovi dvije prorjede, u 32. i 40. godini i naknadno posječenih tanjih stabala u razdoblju od 33. do 40. god., na pokusnoj plohi ukupno je posječeno 2.844 stabla po hektaru (72,7%) volumena 279,4 m3·ha-1 (tablica 1). Numerički pokazatelji strukture stabala na pokusnoj plohi u 32., 40. i 50. godini prikazani su u tablici 2, a debljinska struktura na grafikonima 2, 3 i 4.
Za definiranje utjecaja prorjeda na prirast stabala uspoređen je tečajni debljinski (idt) i visinski (iht) prirast u razdoblju od 25. do 32. godine i 33.-40. godine kod detaljno analiziranih dominantnih stabala (D100 i D400), a na sastojinskoj razini uspoređen je tečajni debljinski (idt) i visinski (iht) prirast u razdoblju od 33. do 40. godine i 41.do 50. godine kod dominantnih stabala (D100 i D400). Testiranje razlika između tečajnih prirasta u različitim razdobljima obavljeno je uz pomoć t-testa. Na razini sastojine uspoređen je i tečajni prirast promjera, temeljnice i volumena svih stabala i stabala budućnosti (311 kom.∙ha-1) u razdoblju od 33.-40. godine i u razdoblju od 41.-50. godine. Neparametrijski Kolmogorov-Smirnov test korišten je za međusobnu usporedbu struktura stupnja vitkosti (odnos h/d1,3). Istraživanja su omogućila da se definira utjecaj prorjeda na prirast i stupanj vitkosti različitih kategorija stabla i sastojine u dva starosna razdoblja sastojine, 33.-40. i 41.-50. godine.
Prva prorjeda u 32. godini, pri visini dominantnih stabala 15 m, imala je karakter selektivne prorjede, bila je niska (qd<0,85) i jaka (jačina prorjede je 36% volumena). Prorjeda je obavljena u starosti sastojine koja značajnije ne odstupa od razdoblja kada se izvode prve „komercijalne“ prorjede u Europi. Međutim, tokovi tečajnog debljinskog prirasta detaljno analiziranih dominantnih stabala (D100 i D400)  pokazali su da je prekasno izvršiti prorjedu u 32. godini, a model rasta (prirasta) visina је pokazao kulminaciju u 25. godini (kada su dominantna stabla postigla visinu 11 m), pa bi se 25. godina mogla označiti i kao godina u kojoj je najkasnije trebalo izvršiti prvu komercijalnu prorjedu (grafikon 7). Zatečeni velik broj stabala, s velikom drvnom zalihom po hektaru, u 32. godini i jaka prorjeda uvjetovali su  visoki iznos prorjednog etata, od 115,13 m3∙ha-1, što je u kategoriji najviših iznosa volumena koji se okvirno preporučuju u literaturi za sličnu starost smrekovih kultura. U razdoblju od 33.-40 godine debljinski prirast je iznosio kod preostalih stabala 0,31 cm∙god-1, a kod stabala budućnosti 0,54 cm∙god.-1 (tablica 7). Dominantna stabla, posebno 400 najdebljih stabala po hektaru, nalazila su se u fazi velikog visinskog prirasta u vrijeme i poslije prorjede u 32. godini (tablica 5 i 6), što je za posljedicu imalo povećanje stupnja vitkosti stabala, odnosno povećanje nestabilnosti sastojine (grafikon 8).
Druga prorjeda u 40. godini, pri visini dominantnih stabala preko 20 m, imala je karakter selektivne prorjede, bila je niska (qd<0,85) i jaka (jačina prorjede je 34% volumena). Jaka prorjeda u 40. godini, s prorjednim etatom 142,28 m3∙ha-1, uvjetovala je veći debljinski prirast, odnosno bolju reakciju debljinskog prirasta na preostalim stablima, u odnosu na prorjedu u 32. godini. Stabla budućnosti imali su za 29%, a dominantna stabala (D100 i D400) za 36-42%, veći debljinski prirast u starosnom razdoblju od 41.-50. godine, u odnosu na starosno razdoblje 33.-40. godine, što je uz opadajući trend visinskog prirasta uvjetovalo i manji stupanj vitkosti, odnosno veću stabilnost stabala i sastojine (grafikon 8).
Na osnovi navedenog, proizlazi da su provedene jake prorjede doprinijele uspostavljanju povoljnih odnosa u debljinskom i visinskom rastu stabala u istraživanoj kulturi i time poboljšale njihovu stabilnost.

Ključne riječi: Picea abies /L./ Karst.; monokultura; trajna pokusna ploha; jake prorjede; stupanj vitkosti
Bratislav MATOVIĆ, Miloš KOPRIVICA, Bratislav KISIN, Dejan STOJANOVIĆ, Igor KNEGINJIĆ, Stefan STJEPANOVIĆ UDK* 228 + 653 (001)
doi:10.31298/sl.142.1-2.4
USPOREDBA STRUKTURE SASTOJINA GOSPODARENIH I PRAŠUMSKIH BUKOVIH ŠUMA SRBIJE     pdf    TXT     HR     EN 47
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Milan PERNEK UDK 630* 453
doi:10.31298/sl.142.1-2.5
NOVI NAČIN OBRAČUNA KRITIČNOG BROJA JAJNIH LEGALA GUBARA (Lymantria dispar L.) U SVRHU BOLJE PROGNOZE POPULACIJE      pdf    TXT     HR     EN 59
Luka RUMORA, Mario Miler, Damir MEDAK UDK 630* 587
doi:10.31298/sl.142.1-2.6
UTJECAJ FUZIJE SNIMKI NA PROMJENU POVRŠINE ŠUMSKOG PODRUČJA KORISTEĆI NENADZIRANU KLASIFIKACIJU     pdf    TXT     HR     EN 67
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Carlos G. ROSSA, Paulo M. FERNANDES UDK 630* 148.2 + 111.8
doi:10.31298/sl.142.1-2.7
O UTJECAJU POJEDINIH PARAMETARA LOŽIŠTA IZVEDENIH IZ ROTHERMELOVOG MODELA RAVNOTEŽE TOPLINSKE ENERGIJE NA STOPU ŠIRENJA POŽARA     pdf    TXT     HR     EN 77
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav ARAČ
VODOMAR (Alcedo atthis L.)     PDF    TXT 81
Ivan MARTINIĆ
ZAŠTIĆENA PODRUČJA: POVIJEST AMERIČKOG PARKOVNOG SUSTAVA KAO TEMELJ MODERNOG UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA ŠIROM SVIJETA     PDF    TXT 82
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Ivica TIKVIĆ
Prof. dr. sc. Nikola Pernar: TLO NASTANAK, ZNAČAJKE, GOSPODARENJE     PDF    TXT 86
Branko MEŠTRIĆ
PREGLED PISANJA ODABRANIH ČASOPISA U REDAKCIJSKOJ RAZMJENI ŠUMARSKOG LISTA     PDF    TXT 88
Vladimir BEUS
Prof. dr. sc. Sead Vojniković: ZAŠTIĆENA ŠUMSKA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI     PDF    TXT 94
Davorin KAJBA
Prof. dr. sc. Dalibor Ballian: ZEMLJA PLANINA BOSNA I HERCEGOVINA     PDF    TXT 96
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Igor ANIĆ
ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI     PDF    TXT 97
Goran VINCENC
KONFERENCIJA „POŽARI U HRVATSKOJ: OBRANA I PREVENCIJA“ : CILJ JE POTAKNUTI DIJALOG KAKO NAM SE NE BI PONOVILA 2017. GODINA     PDF    TXT 100
Josip DUNDOVIĆ
12. HRVATSKI DANI BIOMASE: ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP “ZNAČAJ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U POTRAJNOJ OPSKRBI ENERGIJOM”     PDF    TXT 102
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Damir DELAČ
ZAPISNIK 2. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE, ODRŽANE 13. PROSINCA 2017. U 10:30 SATI U DVORANI ŠUMARSKOG DOMA U ZAGREBU     PDF    TXT 106
Damir DELAČ
ZAPISNIK 121. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA     PDF    TXT 111

                UNDER CONSTRUCTION