broj: 1-2/2017
pdf (12,21 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| OČEKUJEMO STRUČNI ISKORAK U ŠUMARSTVU pdf TXT HR EN | 5 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ivan ANDRIĆ, Davorin KAJBA | UDK 630* 111.8 + 181.8 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.1 | |
| UTJECAJ KLIMATOLOŠKIH PARAMETARA NA POČETAK OTVARANJA PUPOVA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl) pdf TXT HR EN | 7 | |
| Sažetak Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) je brzorastuća heliofilna vrsta, koja u Hrvatskoj tvori veće ili manje prirodne šumske komplekse duž toka rijeke Save. Jedna je od ekonomski najvažnijih vrsta šumskoga drveća, no uzmemo li u obzir značaj poljskog jasena s ekološkog gledišta, tada mu je vrijednost nemjerljivo viša. Glavni problemi u prirodnim sastojinama poljskog jasena su smanjena vitalnost i odumiranje stabala te izostanak redovnog plodonošenja, čiji se uzroci ogledaju u sinergiji više biotičkih i abiotičkih čimbenika, kao i šumskouzgojnih zahvata. Kritični prioriteti u pogledu budućnosti klime su upravljanje vodnim resursima i razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na biljni pokrov u kojem fenologija predstavlja najbolji instrument za detekciju i procjenu klimatskih promjena. U podnebljima s izraženim vremenskim sezonalnostima šumsko drveće se na te uvjete rasta prilagođava fenologijom, te je u svrhu procjene mogućih utjecaja klimatskih promjena na uspijevanje različitih šumskih ekosustava važno razumijeti klimatske parametre koji izravno utječu na fenološka ispoljavanja. Fenološka istraživanja su provedena u klonskoj sjemenskoj plantaži na području UŠP Nova Gradiška (sjemenska regija srednja Posavina). Istraživanja su obuhvatila 168 biljaka (42 klona sa po četiri ramete po klonu) kroz četiri vegetacijske sezone. Ciljana faza fenoloških motrenja bila je faza u kojoj je vidljivo bubrenje te djelomično razdvajanje ljuski pupa. U svrhu fenološkog modeliranja izabrana su tri klimatološka parametra (temperatura, oborine i insolacija) s tri različita početna datuma zbrajanja (1. studeni; 1. prosinac i 1. siječanj). Sve dnevne vrijednosti temperatura, oborina i insolacije preuzete su od DHMZ (Državni hidrometeorološki zavod) s meteorološke postaje Gorice udaljene jedan km od klonske sjemenske plantaže. Prvi korak bio je utvrditi korelacijski odnos između početka listanja i devet različitih varijabli, za što je korištena Spearman-ova korelacija (rs). Linearnom regresijom analizirani su svi setovi podataka zasebno za cijeli period istraživanja (2012., 2014., 2015., 2016.). Multivarijatnom regresijom ispitan je najbolji podskup varijabli za opisivanje početka listanja. Prvotno su pomoću funkcije leap ispitana po tri najbolja podskupa za svaku veličinu, koji su kasnije rangirani po R2 kriteriju. U završnom dijelu izrađeni su modeli kroz stepwise metodu i funkciju step, a na osnovi Akaike informacijskog kriterija (AIC). Za sve tri varijable temperaturnih suma (TEMP_NOV; TEMP_DEC; TEMP_JAN) u odnosu na početak listanja nije utvrđena korelacija (rs=-0,003; rs=-0,056; rs=-0,086). Korelacijski odnosi s oborinama su pozitivni (PREC_NOV; PREC_DEC; PREC_JAN) te su po svojim vrijednostima između temperature i insolacije (rs=0,049; rs=0,372; rs=0,247). Koeficijenti korelacije za varijable insolacije (INS_NOV; INS_DEC; INS_JAN) su također pozitivni i u odnosu na ostala dva parametra (temperatura i oborine) pokazuju najznačajnije vrijednosti (rs=0,712; rs=0,652; rs=0,643), kako je prikazano na slici 1. Linearnim regresijskim analizama R2 dobivene su sljedeće vrijednosti za varijable temperature: TEMP_NOV, R2=0,0000055763; TEMP_DEC, R2=0,02232327; TEMP_JAN, R2=0,06649362, za oborine: PREC_NOV, R2=0,01296022; PREC_DEC, R2=0,1739241, PREC_JAN, R2=0,000582928, a za insolaciju: INS_NOV, R2=0,5903499; INS_DEC, R2=0,5108205, INS_JAN, R2=0,3673219 (tablica 1). Najznačajnije vrijednosti R2 (INS_NOV, INS_DEC, INS_JAN i PREC_DEC) prikazane su i grafički na slici 2. Multivarijantnom regresijskom analizom, a na osnovi funkcije leap ispitana su po tri najbolja podskupa za svaku veličinu podskupa te su zatim rangirani po R2 kriteriju (slika 3). Iz grafikona se zaključuje da je za najnižu vrijednost R2 od 0,99 potrebno uključiti pet varijabli (TEMP_NOV, TEMP_JAN, INS_DEC, INS_JAN i PREC_DEC), a za najvišu vrijednost osam varijabli (sve osim INS_DEC). Zadnji korak testiranja utjecaja okolišnih varijabli na početak listanja bila je također multivarijatna regresijska analiza sa stepwise metodom i step funkcijom. Korišten je Akaike informacijski kriterij (AIC, manje vrijednosti – značajniji utjecaj). Rezultati stepwise multivarijatne regresijske analize prikazani su u tablici 2. Najbolji model za opisivanje početka listanja po AIC kriteriju je peti model. Od sva tri ispitana klimatološka parametra (temperatura, oborine i insolacija) i to kroz sve provedene analize u radu, insolacija se pokazala kao čimbenik koji najznačajnije opisuje početak listanja kod poljskog jasena. Ključne riječi: klimatske promjene; temperatura; insolacija; oborine; fenologija | ||
| Ivan BALENOVIĆ, Ante SELETKOVIĆ, Renata PERNAR | UDK 630* 587 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.2 | |
| USPOREDBA TOČNOSTI PROCJENE STRUKTURNIH ELEMENATA SASTOJINA FOTOGRAMETRIJSKOM IZMJEROM AEROSNIMAKA RAZLIČITIH PROSTORNIH REZOLUCIJA pdf TXT HR EN | 15 | |
| Nedim TUNO, Admir MULAHUSIĆ, Jusuf TOPOLJAK, Alma ELEZOVIĆ | UDK 630* 582 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.3 | |
| ISPITIVANJE POLOŽAJNE TOČNOSTI GRANICA ŠUMSKIH PODRUČJA DOBIVENIH OBJEKTNO – ORIJENTIRANOM KLASIFIKACIJOM MULTISPEKTRALNIH SNIMAKA pdf TXT HR EN | 29 | |
| Adrienne ORTMANN-AJKAI, Gábor CSICSEK, Márió LUKÁCS, Ferenc HORVÁTH | UDK 630* 239 + 226 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.4 | |
| PROCES POMLAĐIVANJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U STROGO ZAŠTIĆENOM ŠUMSKOM REZERVATU U JUŽNOJ MAĐARSKOJ pdf TXT HR EN | 39 | |
| Gonca Ece ÖZCAN | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.5 | |
| PROCJENA POPULACIJE Ips sexdentatus S OBZIROM NA ULOV U FEROMONSKIM KLOPKAMA I NJIHOVE ŠTETNOSTI U NE-EPIDEMIJSKIM UVJETIMA pdf TXT HR EN | 47 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Alen BERTA, Vladimir KUŠAN, Josip KRIŽAN, Denis STOJSAVLJEVIĆ, Dalibor HATIĆ | UDK 630* 923 https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.6 | |
| POSJEDOVNE I POVRŠINSKE ZNAČAJKE ŠUMA ŠUMOPOSJEDNIKA U HRVATSKOJ PREMA REGIJAMA pdf TXT HR EN | 57 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| PATKA GOGOLJICA (Netta rufina Pall.) PDF TXT | 67 | |
| OBLJETNICE | ||
| Igor Anić | ||
| ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI PDF TXT | 68 | |
| Damir Delač | ||
| SVEČANA AKADEMIJA POVODOM 170 GODINA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA I 140. GODIŠTA ŠUMARSKOG LISTA PDF TXT | 70 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Davorin Kajba | ||
| PROF. DR. SC. DALIBOR BALLIAN I DR. SC. MIRZETA MEMIŠEVIĆ HODŽIĆ: ZNANSTVENA MONOGRAFIJA „VARIJABILNOST HRASTA LUŽNJAKA (QUERCUS ROBUR L.) U BOSNI I HERCEGOVINI“ PDF TXT | 80 | |
| Matija Landekić | ||
| PROF. DR. SC. IVAN MARTINIĆ, DR. SC. MATIJA LANDEKIĆ, DR. SC. DRAGO MARGUŠ, MATIJA BAKARIĆ, MAG. ING. SILV., FABIJAN MARTINIĆ: BIORAZNOLIKOST ŠUMA U NACIONALNOM PARKU »KRKA« TEMATSKI EDUKACIJSKI VODIČ PDF TXT | 83 | |
| PRIZNANJA I NAGRADE | ||
| Joso Vukelić | ||
| PROF. DR. SC. DAVORIN KAJBA – DOBITNIK GODIŠNJE DRŽAVNE NAGRADE ZA ZNANOST ZA 2015. GODINU PDF TXT | 85 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Josip Dundović | ||
| ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP „BIOENERGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA“, UPORABA BIOENERGIJE ŠTITI KLIMU I OKOLIŠ PDF TXT | 88 | |
| IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Damir Delač | ||
| ZAPISNIK 3. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-a 2016. GODINE PDF TXT | 91 | |
| Damir Delač | ||
| ZAPISNIK 120. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA PDF TXT | 97 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Miroslav Harapin | ||
| DOKUŠ ANTUN KRUNO (1934–2016) PDF TXT | 103 | |
| Oliver Vlainić | ||
| MLADEN MEĐERAL (1967–2016) PDF TXT | 104 | |
| Oliver Vlainić | ||
| MLADEN ŠPIGELSKI (1932–2016) PDF TXT | 105 | |
| Miroslav Harapin | ||
| MIKLOŠ IVAN (1926–2016) PDF TXT | 106 | |
| Miroslav Harapin | ||
| IVAN MARIČEVIĆ (1929–2016) PDF TXT | 107 | |
| Oliver Vlainić | ||
| STJEPAN LUKAČIĆ (1929–2016) PDF TXT | 108 | |