broj: 1-2/2016        pdf (12,12 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* upute autorima     povijest    digitalizacija
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
PROBLEM TVORBE KONZISTENTNE ŠUMARSKE I DVOPRERAĐIVAČKE POLITIKE U HRVATSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 5
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Željko ZGRABLIĆ, Hrvoje MARJANOVIĆ, Danko DIMINIĆ UDK 630* 443 (001)
MOŽEMO LI PREDVIDJETI ZARAZE GLJIVOM SPHAEROPSIS SAPINEA PRATEĆI RAZNOLIKOST GLJIVA U ŠUMSKIM KULTURAMA CRNOGA BORA?     pdf    TXT     HR     EN 7
Sažetak
Patogena gljiva Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton uzrokovala je značajna sušenja kultura crnoga bora (Pinus nigra J. F. Arnold) u Istri tijekom posljednja tri desetljeća. Iako je sam patogen detaljno istraživan u Hrvatskoj, ali i mnogim drugim zemljama, još uvijek nisu poznati svi čimbenici koju sudjeluju u izbijanju i širenju zaraza. Stres uzrokovan nedostatkom vode opisan je kao jedan od najvažnijih čimbenika koji stvara predispoziciju borova na zarazu sa S. sapinea. No, novija istraživanja pokazuju da značajnu ulogu u osjetljivosti crnoga bora na zarazu imaju i ektomikorizne (ECM) gljive. Gljive su vrlo značajan čimbenik stabilnosti šumskih ekosustava, bez obzira kojoj trofičkoj grupi pripadaju. S obzirom na opću slabu istraženost makrogljiva, posebno njihove bioraznolikosti i funkcionalne važnosti pojedinih vrsta u ekosustavima, cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi bogatstvo vrsta gljiva i indeks njihove raznolikosti. Postavljena je hipoteza da kulture crnoga bora s većim bogatstvom vrsta i većim indeksom raznolikosti pokazuju manju osjetljivost prema napadu S. sapinea. Hipoteza je nadalje razdijeljena između ukupnog bogatstva vrsta i Shannon indeksa raznolikosti te bogatstva ECM vrsta i pripadajućeg Shannon indeksa.
Istraživanje se baziralo na sakupljanju nadzemnih plodišta makrogljiva (većih od 1 mm). Uzorci gljiva sakupljani su tijekom 2013. godine na devet trajnih ploha od 36. do 50. tjedna u godini. Sve plohe nalazile su se državnim šumama na području UŠP Buzet (Tablica 1). Svi uzorci pohranjeni su u Hrvatski nacionalni fungarij (CNF). Vrste su određivane standardnim metodama mikroskopiranja. Osutost krošanja svih stabala na plohama određena je prema ICP Forest metodi. Na svakoj je plohi analizirano po jedno stablo crnoga bora s prosječnom osutošću krošnje, kako bi se utvrdila prisutnost i brojnost piknida S. sapinea na iglicama. Za statističku analizu podataka korišteni su programi Statistica 10 (StatSoft, Inc., Tulsa, OK, USA) i PAST 3.06 (Paleontological Statistics, Natural History Museum, University of Oslo, Norway).
Istraživanjem je obrađeno ukupno 3377 plodišta makrogljiva. Određene su 124 vrste, od kojih je 51 bila ektomikorizna (ECM). Najviše vrsta (S) zabilježeno je na plohi Trošti (35), a najmanje na plohama Paz i Lovranska Draga (15) (Tablica 2). Najveće bogatstvo ECM vrsta (S’) zabilježeno je na plohi Lesišćina (22), dok ih je najmanje bilo na plohi Lovranska Draga (5). Najviša vrijednost Shannon indeksa (H) zabilježena je na plohi
Trstenik (3,04), a najmanja na plohi Previž (1,38) (Tablica 2). Najviši Shannon indeks ECM vrsta (H’) zabilježen je na plohi Lesišćina (2,14), a najniži na plohi Kurbino brdo (0,60). Na plohi trošti utvrđen je najveći prosječan broj piknida S. sapinea po iglici (24,46) te najviša prosječna osutost krošanja (44,17 %) (Tablica 2). Na plohama Previž i Lesišćina nije utvrđena prisutnost piknida S. sapinea na iglicama, a ploha Lesišćina imala je i najmanju prosječnu osutost krošanja (6,86 %). Koeficijent korelacije pokazuje slabu i statistički neznačajnu povezanost bogatstva vrsta s brojem piknida S. sapinea na iglici (r = 0,273) (Slika 1), dok s prosječnom osutošću krošanja nema povezanosti (r = 0,100) (Slika 2). Povezanost bogatstva ECM vrsta pokazuje jaku negativnu korelaciju s brojem piknida (r = –0,564) (Slika 3), te vrlo jaku negativnu korelaciju (r = –0,756) s osutošću krošanja (Slika 4). Shannon indeks pokazuje statistički neznačajnu i jako slabu korelaciju s prosječnim brojem piknida (r = 0,241) (Slika 5) te srednje jaku povezanost s osutošću krošanja (r = 0,425) (Slika 6). Shannon indeks ECM vrsta pokazuje jaku negativnu povezanost s brojem piknida (r = –0,511) (Slika 7) te slabu negativnu povezanost s osutošću krošanja (r = –0,325) (Slika 8).
Ovaj rad dio je kontinuiranog procesa istraživanja šteta koje pričinjava S. sapinea i nastavak je prijašnjih istraživanja predispozicije crnoga bora na zarazu ovim patogenom u Istri, prilikom kojih je utvrđen utjecaj staništa, stresa i ektomikoriznih gljiva na zarazu. S obzirom na dobivene rezultate, odbacujemo hipotezu da ukupno bogatstvo vrsta može poslužiti kao pouzdan biološki pokazatelj osjetljivosti crnoga bora na zarazu sa S. sapinea i osutosti krošanja zbog vrlo slabe ili nepostojeće veze između promatranih varijabli. Pripadajući Shannon indeks raznolikosti vrlo je slabo povezan s brojem piknida na iglici, pa je stoga također odbačen kako pouzdan indikator zaraze. Shannon indeks ECM vrsta slabo je povezan s osutošću te također ne može poslužiti kao pouzdan pokazatelj zdravstvenoga stanja istraživanih kultura crnoga bora. Nasuprot tomu, bogatstvo ECM vrsta može poslužiti kao dobar pokazatelj prisutnosti piknida i osutosti krošanja. Prema dobivenom regresijskom modelu, u slučaju kada imamo 22 ECM vrste po plohi piknide se ne razvijaju na iglicama crnoga bora, a u slučaju kada imamo 20 ECM vrsta po plohi osutost se smanjuje ispod 10%. Linearni regresijski model pokazuje da ukoliko Shannon indeks za ukupan broj vrsta prelazi 2,4, osutost krošanja raste iznad 25 %, a ukoliko on iznosi iznad 3,0, osutost se može povećati iznad 30 %. Promatrajući linearni regresijski model povezanosti Shannon indeksa ECM vrsta i piknida S. sapinea, možemo zaključiti kako povećanjem vrijednosti indeksa iznad 2,4 piknide izostaju s iglica te isti može poslužiti kako dobar pokazatelj zdravstvenog stanja istraživanih kultura crnoga bora. Na temelju dobivenih rezultata zaključujemo kako je potrebno provesti daljnja istraživanja opisanih odnosa na većem broju ploha i tijekom dužeg razdoblja. Na taj bi način bilo moguće dobiti pouzdanije podatke koji bi mogli poslužiti za razvijanje novih metoda i modela integrirane zaštite šuma u sve izraženijim ekološkim promjenama u staništima crnoga bora.

Ključne riječi: Pinus nigra; Sphaeropsis sapinea; osutost krošanja; integrirana zaštita šuma; bogatstvo vrsta; Shannon indeks; ektomikorizne gljive
Matija LANDEKIĆ, Mario ŠPORČIĆ, Ivan MARTINIĆ, Matija BAKARIĆ, Kruno LEPOGLAVEC UDK 630* 629 (001)
UTJECAJ STILOVA VODSTVA NA UPRAVLJANJE I ORGANIZACIJSKU KULTURU ŠUMARSKOG PODUZEĆA     pdf    TXT     HR     EN 17
Ivan ŠIRIĆ, Ante KASAP, Ivica KOS, Tomislava MARKOTA, Draženko TOMIĆ, Milan POLJAK UDK 630* 120 +172.8 (001)
SADRŽAJ TEŠKIH METALA I BIOAKUMULACIJSKI POTENCIJAL NEKIH SAMONIKLIH JESTIVIH GLJIVA     pdf    TXT     HR     EN 29
Osman TOPACOGLU, Hakan SEVIK, Kerim GUNEY, Canan UNAL, Erol AKKUZU, Ahmet SIVACIOGLU UDK 630* 181.5 (001)
UTJECAJ FITOHORMONA NA SPOSOBNOST ZAKORJENJIVANJA REZNICA VRSTE Ficus benjamina L.     pdf    TXT     HR     EN 39
Jovana PETROVIĆ, Srećko ĆURČIĆ, Nenad STAVRETOVIĆ UDK 630* 907 + 234 (001)
INVAZIVNE BILJNE VRSTE I EKOLOŠKI ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA NJIHOVO ŠIRENJE NA PODRUČJU SPOMENIKA PRIRODE „OBRENOVAČKI ZABRAN“ (SREDIŠNJA SRBIJA)     pdf    TXT     HR     EN 45
 
STRUČNI ČLANCI
     
Gabrijel HORVAT, Jozo FRANJIĆ UDK 630*187
INVAZIVNE BILJKE KALNIČKIH ŠUMA     pdf    TXT     HR     EN 53
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
DUGOKLJUNA ČIGRA (Thalasseus sandvicensis Lath.)     PDF    TXT 65
Jozo Franjić
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE     PDF    TXT 66
 
AKTUALNO
     
Alojzije Frković
ČEŠLJUGAR – PTICA 2016. GODINE     PDF    TXT 67
 
OBLJETNICE
     
Nenad Potočić
30 GODINA MEĐUNARODNOG PROGRAMA ZA PROCJENU I MOTRENJE UTJECAJA ZRAČNOG ONEČIŠĆENJA NA ŠUME (UNECE – ICP FORESTS)     PDF    TXT 69
Milan Glavaš
OBJAVLJENA MONOGRAFIJA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG INSTITUTA (1945- 2015)     PDF    TXT 75
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Milan Glavaš
DABROVA PRIČA (Die Bibergeschichte *Beaver,s story)     PDF    TXT 77
Milan Glavaš
GORANOVE PRIČE     PDF    TXT 79
Alojzije Frković
VELIKI RJEČNIK HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA     PDF    TXT 81
Frane Grospić
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA     PDF    TXT 83
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Damir Delač
ZAPISNIK 4. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT 86
Damir Delač
ZAPISNIK 119. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA     PDF    TXT 92
Renata Pernar
Stručna tema: ŠUMARSKE KARTE I PLANOVI – IZ POVIJESTI GOSPODARENJA ŠUMAMA HRVATSKE     PDF    TXT 100
 
IN MEMORIAM
     
Karmelo Poštenjak
Mr. sc. ANĐELKO ĆOSIĆ dipl. ing. šum. (1929–2014)     PDF    TXT 104

                UNDER CONSTRUCTION