broj: 1-2/2016        pdf (12,12 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
PROBLEM TVORBE KONZISTENTNE ŠUMARSKE I DVOPRERAĐIVAČKE POLITIKE U HRVATSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 5
U Vijestima iz sektora, u svom napisu gosp. Borislav Škegro pod naslovom „Može li državni holding biti učinkovit? Bude li se vodio logikom profita, bit će dividenda!“ za primjer navodi poslovanje (odnos)  šumarstva i drvoprerađivačke industrije. Kaže kako drvoprerađivačka industrija bilježi sjajne rezultate u proizvodnji, izvozu i zapošljavanju,  ali ne zadovoljava potražnju, jer je ograničavajući čimbenik nedostatak drvne sirovine (nema dovoljno drva kaže on). To smatra apsurdnim, „jer u šumama danas postoji višak drva – kod hrasta npr. i do 1/3 ukupne mase“. Te povećane količine drvoprerađivačka industrija bi  u kešu platila, zaposlila nove ljude, izvezla, naplatila i platila povećane poreze, „ali to nikako ne ide – nitko ne traži dividendu“, kaže on.  Poruka je očito novom ministru „da za početak upiše dodatnih 200 mil. kuna dividende kao prihod proračuna“, pa će biti „drva k’o u priči, a dividenda i poreza k’o drva“.
Obrazlažući uvodno način poslovanja holdinga navodi kako se mjeri samo prinos na uloženi kapital  i nema drugih ni trećih „socijalno osjetljivih, generalno razvojnih društvenih kriterija ..... dividenda postaje značajni neporezni dio prihoda državnog proračuna .........nema opravdanja za zadržavanje radnih mjesta  i socijalnim, lokalnim i političkim kriterijima“. Tu imamo navode i nekih drvoprerađivača da bi trebalo zabraniti izvoz trupaca, te da potrošimo 200 mil. dolara na uvoz namještaja od hrvatskih trupaca koje smo jeftino izvezli – na taj način rasipamo nacionalno bogatstvo.
Što se tiče šumarstva, na tragu potpuno laičkog razmišljanja  gosp. Škegre da se može sjeći koliko kome treba, a ne prema Gospodarskoj osnovi, slično razmišljanje dijeli i predsjednik Udruge poslodavaca, a ono se ponajprije odnosi na cijenu drvne sirovine – kada bi ona bila niža  (a sada je najniža u EU), onda bi hrvatska drvoprerađivačka industrija bila konkurentna. Prvome možemo odgovoriti da su etatne mogućnosti ograničene i da se u duhu načela potrajnog gospodarenja u šumarstvu sječe nešto ispod godišnjeg prirasta drvne mase, a ne koliko prekapacitirana pilanska prerada traži, pa nema govora o tome da će biti drva k’o u priči, a onda i dividenda. Njih može biti samo ako se naša drvoprerađivačka industrija posveti smanjenju ostalih 80 % troškova proizvodnje, a ne da stalno plače nad previsokim troškovima drvne sirovine, koji u strukturi troškova čine maksimalno 16-20 %. Osim toga, mora se držati načela da najkvalitetniju sirovinu maksimalno finalizira u proizvod s najvećom dodanom vrijednosti. Na to je, sigurni smo, jedino može prisiliti tržišna cijena drvnih sortimenata. Isto tako potrebno je okrenuti se najnovijim tehnologijama i ulaganju u znanje na svim razinama. Slažemo se da treba zabraniti izvoz trupaca, jer smo u dosadašnjim tekstovima u ovoj rubrici između ostalog naveli da 8 m3  izveženih trupaca znači da izvozimo jedno radno mjesto. No, koliko je nama poznato, osim nekih mekih listača i proizvoda neinteresantnih za naše drvoprerađivače, Hrvatske šume d.o.o. ne izvoze trupce, ali znamo da to čine neki drvoprerađivači, tako da dio ugovorenih količina po netržišnoj cijeni upravo radi izvoza „kamufliraju“ u razne oblike minimalne pilanske prerade (prizme, fličevi, grede, četvrtače i sl.). Glede uvoza namještaja mišljenja smo da bi svatko rađe kupio domaći ako je jefiniji i barem jednako kvalitetan kao uvozni – zašto on to nije neka odgovore drvoprerađivači koji imaju domaću sirovinu po netržišnim cijenama i tako reći na svom lageru gotovo  bez troškova transporta. Upravo o rasipanju nacionalnog bogatstva pisali smo u više navrata, ponajprije govoreći o šumarstvu kao specifičnoj gospodarskoj grani, a ne onoj kako je vidi gosp. Škegro i privatnici drvoprerađivači. Osim toga,  očito se uzaludno trudimo upozoriti da šuma ima osim sirovinske uloge i onu ekološku, socijalnu i ekofiziološku, koje su višestruko vrjednije od sirovinske, pa je gospodarenje šumom upravo suprotno od prethodno proklamiranog „holdinškog pristupa“. Svakako, kada to nismo napravili do sada, a o tome smo pisali u Šumarskome listu br. 11-12/2014.,  vrijeme je da se konačno zacrta konzistentna šumarska politika, kojoj treba pridodati i  drvoprerađivačku industriju koja će se novo-sačinjenim strategijama provoditi. Time ćemo izbjeći nakaradna „mlečanska“ razmišljanja o šumi  i ukloniti netržišini odnos šumarstva i drvoprerađivačke industrije te odrediti ispravan status šumarstva u hrvatskome gospodarstvu.
                                Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Željko ZGRABLIĆ, Hrvoje MARJANOVIĆ, Danko DIMINIĆ UDK 630* 443 (001)
MOŽEMO LI PREDVIDJETI ZARAZE GLJIVOM SPHAEROPSIS SAPINEA PRATEĆI RAZNOLIKOST GLJIVA U ŠUMSKIM KULTURAMA CRNOGA BORA?     pdf    TXT     HR     EN 7
Matija LANDEKIĆ, Mario ŠPORČIĆ, Ivan MARTINIĆ, Matija BAKARIĆ, Kruno LEPOGLAVEC UDK 630* 629 (001)
UTJECAJ STILOVA VODSTVA NA UPRAVLJANJE I ORGANIZACIJSKU KULTURU ŠUMARSKOG PODUZEĆA     pdf    TXT     HR     EN 17
Ivan ŠIRIĆ, Ante KASAP, Ivica KOS, Tomislava MARKOTA, Draženko TOMIĆ, Milan POLJAK UDK 630* 120 +172.8 (001)
SADRŽAJ TEŠKIH METALA I BIOAKUMULACIJSKI POTENCIJAL NEKIH SAMONIKLIH JESTIVIH GLJIVA     pdf    TXT     HR     EN 29
Osman TOPACOGLU, Hakan SEVIK, Kerim GUNEY, Canan UNAL, Erol AKKUZU, Ahmet SIVACIOGLU UDK 630* 181.5 (001)
UTJECAJ FITOHORMONA NA SPOSOBNOST ZAKORJENJIVANJA REZNICA VRSTE Ficus benjamina L.     pdf    TXT     HR     EN 39
Jovana PETROVIĆ, Srećko ĆURČIĆ, Nenad STAVRETOVIĆ UDK 630* 907 + 234 (001)
INVAZIVNE BILJNE VRSTE I EKOLOŠKI ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA NJIHOVO ŠIRENJE NA PODRUČJU SPOMENIKA PRIRODE „OBRENOVAČKI ZABRAN“ (SREDIŠNJA SRBIJA)     pdf    TXT     HR     EN 45
 
STRUČNI ČLANCI
     
Gabrijel HORVAT, Jozo FRANJIĆ UDK 630*187
INVAZIVNE BILJKE KALNIČKIH ŠUMA     pdf    TXT     HR     EN 53
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
DUGOKLJUNA ČIGRA (Thalasseus sandvicensis Lath.)     PDF    TXT 65
Jozo Franjić
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE     PDF    TXT 66
 
AKTUALNO
     
Alojzije Frković
ČEŠLJUGAR – PTICA 2016. GODINE     PDF    TXT 67
 
OBLJETNICE
     
Nenad Potočić
30 GODINA MEĐUNARODNOG PROGRAMA ZA PROCJENU I MOTRENJE UTJECAJA ZRAČNOG ONEČIŠĆENJA NA ŠUME (UNECE – ICP FORESTS)     PDF    TXT 69
Milan Glavaš
OBJAVLJENA MONOGRAFIJA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG INSTITUTA (1945- 2015)     PDF    TXT 75
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Milan Glavaš
DABROVA PRIČA (Die Bibergeschichte *Beaver,s story)     PDF    TXT 77
Milan Glavaš
GORANOVE PRIČE     PDF    TXT 79
Alojzije Frković
VELIKI RJEČNIK HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA     PDF    TXT 81
Frane Grospić
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA     PDF    TXT 83
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Damir Delač
ZAPISNIK 4. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT 86
Damir Delač
ZAPISNIK 119. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA     PDF    TXT 92
Renata Pernar
Stručna tema: ŠUMARSKE KARTE I PLANOVI – IZ POVIJESTI GOSPODARENJA ŠUMAMA HRVATSKE     PDF    TXT 100
 
IN MEMORIAM
     
Karmelo Poštenjak
Mr. sc. ANĐELKO ĆOSIĆ dipl. ing. šum. (1929–2014)     PDF    TXT 104

                UNDER CONSTRUCTION