broj: 1-2/2012        pdf (10,1 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
ODLAZAK ČOVJEKA ČIJE JE UREDNIČKO PERO OSTAVILO TRAJAN I NEIZBRISIV TRAG U NAŠEM ZNANSTVENO-STRUČNOM I STALEŠKOM GLASILU     pdf    TXT     HR     EN 1
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Škvorc,Ž., K.Sever, J.Franjić, D.Krstonošić, M.Poljak UDK 630* 114.2 + 561 - 562 (Quercus roburL.) (001)
Intenzitet fotosinteze i vegetativni rast hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) u pokusnom nasadu     pdf    TXT     HR     EN 7
Diminić,D., N.Potočić, I.Seletković UDK 630* 232 + 443 (Pinus nigra Arnold) (001)
Uloga staništa u predispoziciji crnoga bora (Pinus nigra Arnold) na zarazu fitopatogenom gljivom Sphaeropsis sapinea(Fr.) Dyko et Sutton u Istri     pdf    TXT     HR     EN 19
Andrašev,S., M.Bobinac, S.Rončević, M.Vučković, B.Stajić, G.Janjatović, Z.Obućina UDK 630* 232.5 + 242 (001)
Učinci prorjede u nasadu topole klona I-214 rijetke sadnje     pdf    TXT     HR     EN 37
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Matošević, Dinka UDK 630* 453 (Aproceros leucopoda)
Prvi nalaz brijestove ose listarice (Aproceros leucopoda), nove invazivne vrste u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 57
 
STRUČNI ČLANCI
     
Matović,B., M.Koprivica, Z.Maunaga UDK 630* 527 + 521
Primjena jedinstvenog modela oblika debla smreke u šumarskoj praksi     pdf    TXT     HR     EN 63
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Živorodna gušterica (Zootoca vivipara Von Jacquin)     PDF    TXT 70
Frković, Alojzije
Izbor je pao na čavku zlogodnjaču (Corvus monedula)     PDF    TXT 71
Cerovečki, Zdravko
Campanula carnica Schiede. – Lanolisni zvončić     PDF    TXT 73
Boić Petrač, Petra
Čuvari rijeka pomoći će zaštiti Muru, Dravu i Dunav od uništenja, kaže WWF     PDF    TXT 73
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Šalek Grginčić, Jadranka
Šume i potraga za profitom     PDF    TXT 75
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Jakovac, Hranislav
Znanstvena monografija: Šume hrvatskoga Sredozemlja     PDF    TXT 77
Jakovac, Hranislav
Ana Horvat: Stablopis – hrvatski pjesnici o stablu i šumi     PDF    TXT 80
Frković, Alojzije
Iz pjesničke i likovne ostavštine prof. Drage Andrašića     PDF    TXT 82
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 83
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Harapin, Miroslav
Šume – zelena pluća Zagorja / Šuma na dlanu – Kamenjak     PDF    TXT 86
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Dundović, Josip
Stručna ekskurzija u Austriju od 23. 11.–25. 11. 2011.     PDF    TXT 89
 
OBLJETNICE
     
Grospić, Frane
Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva proslavilo je 130. obljetnicu organiziranog lovstva u Hrvatskoj     PDF    TXT 94
 
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
     
Franjić, Jozo
Gabrijel Horvat     PDF    TXT 95
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Vlainić, Oliver
Prva godina rada Sekcije za kulturu, sport i rekreaciju     PDF    TXT 97
Vargović, Lucija
Četvrti foto izlet karlovačkog ogranka “Pokupski bazen 2011”     PDF    TXT 100
 
IN MEMORIAM
     
Seletković, Zvonko
Prof. dr. sc. dr. h. c. BRANIMIR PRPIĆ, dipl. ing. šum. (1927–2012)     pdf    TXT     HR 104
Iako smo bili upoznati s bolešću profesora Branimira Prpića i zajedno suosjećali s njim i njegovom obitelji, vijest o njegovom odlasku teško je pala svima nama koji smo ga poznavali te s njim i uz njegovo djelo bili vezani.
Rođen je 1. 9. 1927. godine u Stankovcu, gdje provodi dio djetinjstva i završava osnovno školovanje. U Petrinji pohađa gimnaziju, a maturira u Zagrebu. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1954.godine. Kao dipl.ing. šumarstva počinje raditi u šumariji Lipovljani, a za šumske ekosustave ovoga kraja i NPŠO Lipovljane ostaje vezan gotovo tijekom cijeloga radnog vijeka.
Od 1958.godine pa do odlaska u mirovinu, a i poslije toga, kao profesor emeritus neraskidivo je vezan uz Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Te 1958. godine izabran je za asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma.
Disertaciju pod naslovom “Korijenov sistem poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u različitim tipovima posavskih nizinskih šuma” obranio je 1966. godine. Istovremeno istražuje zakorjenjivanje hrasta lužnjaka i crne johe kako bi utvrdio stanje u rizosferi,gdje ove tri vrste predstavljaju glavne vrste drveća nizinskih šumskih ekosustava.Školsku godinu 1966/67. proveo je u Zavodu za uzgajanje šuma Savezne visoke tehničke škole u Zurichu na studijskom boravku kod poznatog europskog uzgajivača šuma prof. H. Leinbundguta. Tu istražuje oblik debla, staništei biološke uzroke kao posljedice vjetro izvala obične smreke.
U svom znanstveno-istraživačkom i nastavnom radu veliku pozornost posvećuje funkcioniranju šumskog drveća i njihovih sastojina u različitim stanišnim prilikama, ukazujući na promjene koje su evidentne i na mogućnosti jedinke ili zajednice da ih svojim biološkim svojstvima savlada ili im se barem prilagodi.
Problem funkcioniranja nizinskih šumskih ekosustava detaljno istražuje i postavlja širok pristup ekosistematskoj problematici,s težnjom sintezi bioloških, hidroloških, klimatskih,orografskih i pedoloških rezultata istraživanjaintegriranihu ekološkoj konstituciji vrste.Proučavajući zakorjenjivanje suočava se s pojavom fiziološkog srašćivanja korijenja unutarvrste. Kod poljskog jasena utvrdio je inhibitorno djelovanje,a kod hrasta lužnjaka i obične jele fiziološko srašćivanje korijena.
Uviđa potrebu uže suradnje s drugim disciplinama i granama privrede,osjeća da gubimo bitku s vodnim režimom.To potvrđuje mnogim svojim istraživanjima i danas uživa ugled vrsnog poznavatelja utjecaja promjene režima vlaženja na funkcioniranje šumskih ekosustava. Izlazeći u susret ovom vrlo izazovnom kompleksnom pitanju još prije 40 godina postavlja na NPŠO-Lipovljanistacionar,danas bireklimonitoring, na kojemu opsežno prati stanišne i sastojinske prilike u poplav noj šumi hrasta lužnjaka. Sva njegova istraživanja upućuju da nizinski šumski ekosustavi imaju izuzetnu ekološku i gospodarsku vrijednost i da su jako osjetljivi na promjene vodnog režima. Postavio je holistički ekofiziološki pristup problematici nizinskih šuma, koji podrazumijeva povezivanje staništa i životne zajednice.Branimir Prpić izvrstan je sintetičar rezultata eksperi mentalno-ekoloških istraživanja. Re zultati tih istraživanja utiru put kreaciji smjernica za šumsko-uzgojne zahvate u gospodarenju tim šumama i neupitno predstavljaju snažan argument za potrebu zaštite preostalih staništa hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.Kao poznavatelj ekološ kih i bioloških značajki nizinskih šuma, vodio je timove za izradu studija utjecaja na okoliš (regulacija rijeke Save, vodne stepenice na Dravi, trasa kanala Dunav-Sava i dr.).Predstavnikje šumarske struke u različitim stručnim tijelimau vrlo osjetljivim raspravama u traženju optimalnih rješenja s predstavnicima ostalih strukaoko zahvata od kojih se realno mogao očekivati nepovoljan utjecaj na šume. Upravo radi zalaganja i autoriteta Branimira Prpića, puno je lijepih i vrijednih šuma spašeno.
Odnos šume prema klimi također je predmet njegovog djelovanja.
Omiljena istraživanja B. Prpića odvijaju se u prašumama,čiju strukturu uzima kao model za višenamjensku šumu s naglašenim općekorisnim funkcijama tedokazuje da je upravo ta uloga šume najveća i najvažnija.
U suradnji s istraživačima iz Njemačke, 1985. godine upozorio je na pojavu propadanja obične jele u Hrvatskoj. Dvije godine kasnije u Hrvatskoj postavlja sustav praćenja propadanja šuma kompatibilan s ostalim zemljama EU i od tada Hrvatska postaje članom Međunarodnog programa za procjene i praćenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume.Istražuje oštećenost šums kog drveća te opterećenost sastojine i staništa one čišćenjima različitog porijekla i problem saniranja oštećenih šuma.
Razvio je nacionalnu klasifikaciju Općekorisnih funkcija šuma – OKFŠ koja je postala temelj vrednovanja šuma i plaćanja naknada.
Otvorio je put primjeni ekoloških načela u kreaciji šumsko-uzgojnih zahvata usmjerenih s jedne strane prirastu,a s druge strane stabilnosti i zaštiti prirodnih šumskih ekosustava.
Voditelj je brojnih domaćih znan stvenih projekata i član međunarodnih znanstvenih timova.
Profesor Prpić potvrdio se kao znanstvenik ispred svoga vremena upravopo originalnom pristupu šumarskim problemima.
Svoj vrlo bogat i opsežan znanstveno-istraživački rad okrunio je s preko 200 radova,koji su objavljeni u prestižnim časopisima i brojnim knjigama, publikacijama, na radiju i TV.Uz to što je vrstan znanstvenik posjeduje i svojstvo jednostavnog pristupa i objašnjavanja rezultata is tra živanja raznim auditorijima. Osjeća trenutak kada i gdje treba o problemu progovoriti. Njegova odmje rena riječ slušala se i izvan okvi ra naše struke. Ova aktivnost predstavlja njegov veliki doprinos popularizaciji šumarske znanosti i shvaćanja uloge šume u prostoru.
Njegova je nastavna djelatnost bogata i značajna, 34 godine sudjelujeu kreiranju i izvođenju svih oblika i stupnjeva sveučilišne nastave.
Seriozan profesor neupitna ugle da i autoriteta, omiljen među studentima i kolegama iz akademskog kruga, uzor mlađim djelatnicima i oslonac stručnjacima u praksi.
Nastavnik je na više kolegija kao što su; Ekologija šuma, Fitološka bioklimatologija te Uređivanje bujica i vodogradnja.
Voditelj poslijediplomskih studija, mentor velikog broja diplomskih radova, magisterija i doktorata.
Profesor Prpić nezaobilazna je znanstvena, nastavna i stručna vertikala hrvatskog šumarstva.
Profesor Branimir Prpić izabran je u sva znanstvena i nastavna zvanja na Sveučilištu u Zagrebu, od docenta do redovitog sveučilišnog profesora i profesora emeritusa.
Godine 1992. Sveučilište u Zvolenu dodjeljuju mu POČASNI DOKTORATznanosti za primjenu ekoloških načela u uzgajanju šuma.
Obnašao je sve dužnosti na njemu najdražem Fakultetu od predstojnika zavoda do dekana Fakulteta.
Član je mnogih povjerenstava za biotehničko područje Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva,Hrvatskog ekološkog društva, uvaženi član mnogih međunarodnih udruga i časnik– IUFRA. Od 1976–1981. godine predsjednik je Saveza ITŠDI.Jedna od vrlo važnih djelatnosti prof.Prpića je izdavačka djelatnost.
Urednik je Glasnika za šumske pokuse i dugogodišnji glavni urednik Šumarskog lista, taj posao obavljao je 41 godinu. Vjerojatno će ostatiurednik Šumarskog lista s najduljim stažom, jer je u tom kontinuiranom uređivačkom radu kroz njegove ruke prošlo 25. 456 stranica i to što je ovaj,svakako ugledni strukovni i znanstveni časopis, doveo do priznate i na globalnoj razini citirane znanstvene publikacije, a to je postignuće s kojim se i on osobno izuzetno ponosio.
Redoviti je član i tajnik Akademije šumarskih znanosti.
Predsjednik Republike Hrvatske povodom Dana državnosti 1995.godine dodjeljuje mu odličje Reda Danice hrvatske s likomRuđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti kao državno priznanje za njegov dugogodišnji znanstveni, stručni i društveni rad. Sveučilište u Zagrebu izabralo je 2000. godine profesora Branimira Prpića u zvanje profesor emeritus.
2011. godine dobiva državnu nagradu za znanost u kategoriji “Nagrada za životno djelo”.
Život profesora Prpića protkan je plemenitošću prema svima s kojima je živio i radio. Svaki mladi čovjek mogao ja samo poželjeti takvog uči-telja i vođu,a ja sam imao tu privile-giju da mu budem učenik i suradnik. Nikada i ništa našem Brani nije bilo teško, a uvijek i za sve je imao razu-mijevanja i vremena.
Bio je primjeran otac, suprug, djed, suradnik i nadasve prijatelj.
Kao izvrstan šumarski stručnjak, ekolog u pravom smislu riječi, teoretičar i praktičar, pedagog i učitelj te ponajviše vizionar i vrsni poznavatelj funkcioniranja šumskih ekosustava, bio je jednostavno neponovljiv.
Njegova marljivost i nepogrešivo uočavanje i rješavanje problema svojstveni su samo velikanima struke. Briljantna sveučilišna karijera i cjelokupni rad profesora Branimira Prpića zaokružena je brojnim uspjesima, priznanjima i nagradama,što ga svrstava u velikane šumarskih znanstvenika i stručnjaka.
Još za života postao je legenda, jer nema skupa ili druženja a da se njega ne spomene.
Znam da je svaki rastanak težak, ali ovaj posebno boli,jer zauvijek odlazi čovjek, ljudina, s kojim smo se uživali družiti i surađivati i na kojega smo se uvijek mogli pouzdano osloniti.Opraštamo se od velikana teško dostižnog, od čovjeka koji je bio i ostat će uzor svima koji su ga poznavali,a posebice mlađim šumarima, njegovim đacima.
Skoko, Mladen
Josip Ivanković, dipl. ing. šum.(1938–2011)     PDF    TXT 110

                UNDER CONSTRUCTION