broj: 1-2/2010        pdf (9,0 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Branimir Prpić
O DOVRŠNOM SIJEKU OPLODNE SJEČE U JEDNODOBNIM ŠUMAMA     pdf    TXT     HR     EN 2
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Idžojtić, M., M. Zebec, I. Poljak UDK 630* 271 (001)
Revitalizacija arboretuma Lisičine     pdf    TXT     HR     EN 5
Trinajstić, Ivo UDK 630* 164 + 188 (001)
Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 19
Pandža, Marija UDK 630* 17 (001)
Flora parka prirode Papuk (Slavonija, Hrvatska)     pdf    TXT     HR     EN 25
Štimac, Milan UDK 630* 222 + 242 (001)
Utjecaj njege šuma na strukturne značajke ličkih panjača     pdf    TXT     HR     EN 45
Avdibegović, M., N. Petrović, D. Nonić, S. Posavec, B. Marić, D. Vuletić UDK 630* 682 (001)
Spremnost privatnih šumoposjednika u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini na suradnju pri izgradnji i održavanju šumskih cesta     pdf    TXT     HR     EN 55
 
STRUČNI ČLANCI
     
Vrgoč, Petar UDK 630* 973 + 232.3
Intelektualno vlasništvo, oplemenjivanje i rasadničarstvo     pdf    TXT     HR     EN 65
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Siva čaplja (Ardea cinerea L.)     PDF    TXT 71
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Gallo, Christian
Odričemo li se urbanog šumarstva?     PDF    TXT     HR 72
 
AKTUALNO
     
Frković, Alojzije
“Riblji zatornik” veliki vranac – ptica 2010. godine     PDF    TXT 74
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Branimir Prpić
Znanstveni skup u čast prof. dr. sc. Konrada Pintarića u prigodi 90. obljetnice života, prikaz Zbornika     PDF    TXT 75
Harapin, M., T. Littvay
Uloga i značaj šumskog sjemena u obnovi šuma 50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.–2009.     PDF    TXT 78
Ostrogović, Maša Zorana
IV. NFZ.forestnet ljetna škola – formod “modeliranje šumskih zajednica, funkcija i dinamika u svrhu unapređenja gospodarenja šumama”     PDF    TXT     HR     EN 84
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Gračan, Joso
Hrvatska enciklopedija     PDF    TXT 89
Grospić, Frane
L’ Italia forestale e montana     PDF    TXT 90
 
OBLJETNICE
     
Pavlović, Adam
Poslije 60 godina! (Sastanak šumara generacija 1949. god.)     PDF    TXT 93
 
IN MEMORIAM
     
Kapec, Davorin
Mihajlo Tompak (1933 – 2010)     PDF    TXT     HR 94
Iznenada nakon duge i teške bolesti u četvrtak 7. 1. 2010. godine pre minuo je naš kolega šumar Mihajlo Tompak, dipl. ing. šumarstva, šumarski i lovni inspektor i viši stručni savjetnik u mirovini.
Sin Rudolfa i Hedvige r. Mikolji, Hrvat, rimokatolik rođen je 2. rujna 1933. godine u Leskovcu u Sr biji, potječe iz ugledne liječničke obitelji, jer su mu oba roditelja bili liječnici porijeklom iz Suhopolja kod Virovitice. Pučku školu završio je u Sarvašu i Osijeku te četiri razreda Klasične državne gimnazije. Školovanje je nastavio u Virovitici, a 1948. godine poslije završenog petog razreda gimnazije pohađa Autosaobraćajnu srednju tehničku školu – remontni smjer u Zemunu, koju tamo završava 1952. godine.
U razdoblju od 1953. do 1955. radi kao strojarski tehničar u Tvornici motora Zagreb, da bi zatim studirao na Poljoprivredno šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagre bu. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku školske godine 1958–1959., a 13. 3. 1961. je diplomirao.
Odmah se zapošljava u LŠG “Jelen” Bilje” Šumarije Zmajevac na radnom mjestu referenta za mehanizaciju, plantažiranje i lovstvo. Ljeti 1963. napušta Baranju i zapošljava se na radno mjesto predavača stručnih predmeta u Srednjoj šumar skoj školi – primarni smjer u Virovitici. Godinu dana kasnije prelazi u ŠG Ko privnica, gdje najprije radi kao referent za uzgajanje šuma i lovstvo u Šumariji Sokolovac (1964–1967), a zatim kao upravitelj Šumarije Repaš (1967–1977) i završava svoj bogat rad u operativi, kao referent uzgoja u Šumariji Đurđevac (1977–1978).
Napustivši šumarsku operativu, od 1978. do 1982. g. obnaša dužnosti šumarskog, lovnog, poljoprivrednog i ribarskog inspektora prvog stupnja te upravnog referenta za iste oblasti u Općini Zlatar-Bistrica (Hrvatsko zagorje), a od 1982. do 1985. g. na dužnosti je aktivnog šumarskog i lovnog inspektora u Zajednici općina Zagreb, drugog stupnja. Tijekom 1985. g. referent je za privatne šume OOUR-u uzgoja i zaštite šuma Zagreb, a od 1986. pa sve do umirovljenja 1995. godine na osobni zahtjev, radi najprije kao viši stručni savjetnik u Komitetu za poljoprivredu i šumarstvo RH na radnom mjestu višeg stručnog savjetnika, a onda u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva na mjestu načelnika Odjela za šumarstvo, preradu drva i lovstvo.
Uza sve svoje redovne dužnosti naš kolega popularni Miško, kao priz nati stručnjak iz šumarstva i lovstva mnogo je puta bio član republičkih komisija za zaštitu šuma, komisije za uzgoj mekih listača i plan tažiranje, savezne komisije za utvr đivanje katastarskog prihoda od privatnih šuma, komisija za pregled šumskogospodarskih os no va, godišnjih planova gospodarenja i lovnogospodarskih osnova i dr. Osim članstva u svojoj matičnoj lovač koj organizaciji, neko je vrijeme ob našao dužnost predsjednika SLDO Koprivnica. Bio je i dugogodišnji član Stručnog savjeta LSH i njegovog povjerenstva za ocjenjivanje lovačkih trofeja.
Svojevrsni doprinos u usavršavanju zaštite prirode i okoliša naš kolega Miško dao je aktivno sudjelujući pri izradi i predlaganju Zako na o šumama i Zakona o lovu te provedbenih propisa tih zakona. Zato pamtimo njegova brojna sudjelovanja i istupanja na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, o čemu je znao progovoriti u našem struč nom glasilu “Šumarskom lis tu” i časopisima “Hrvatske šume” i “Lo vačkom vjesniku”. Radovi Godišnji plan zaštite kultura i Pregled poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hrvatske, samo su dio njegovog bogatog praktičnog iskustva stečenog u operativi i darovanog riz nici šumarske struke. Nažalost nagla i teška bolest poremetila je i prekinula njegov zasluženi mirniji život i stvaralaštvo u mirovini, a neu mo lji va smrt otrgla ga je iz naših redova zauvijek.
Bio je i ostat će zabilježen u nas kao ponosan hrvatski šumarski velikan, zaljubljenik u šumu, koju je volio iznad svega, ne dopuštajući nikome da je voli više. Ostavio je dojam neumornog tragača za bis trom vodom s djevičanskih izvora naše civilizacije zaštićenih božans kim plaštem od zelenog lišća nebes koga drveća. I ne samo to, njegova intelektualna zauzetost bila je raznolika i svestrana, koja je budila i budit će ubuduće u nama, kolegama unutar i izvan struke, brigu da naš život pojedinačan i društveni bude opravdan, ne samo kao uspješan nego i vjerodostojan, čestit i ponajprije is ti nit. Kroz svoje burno stručno djelovanje kolega Miško kao vrlo osje ćajna osoba trudio se ostvariti sreću usred trpljenja i kroz to je znao više puta probuditi plemenite snage predstavljene kao uzvišene vrijednosti opredijeljene za pravdu, mir, poštenje i čestit život. Uvijek na čelu, u nakani da postigne savršenstvo u šumarskoj operativi i u uprav nim strukturama, znao je svojim primjerom okupiti mlađe stručnjake postojeće i buduće inspektore svojim jedinstvenim šarmom i sposobnošću okupljanja koji su zračili iz njega, tako da je svojim primjerom stvorio od njih svoje istomišljenike i svoj tim, oboružavši ih njegovim vrli nama: odgovornošću, dosljednoš ću, ljubavlju prema šumarstvu, lovstvu i zaštiti prirode i dužnosti u provođenju i poštivanju zakona, uliv ši u sve nadu za bolje sutra. Ponašao se u službi kao brižan učitelj i savjetnik mlađima, tjerajući ih na neprestano stručno usavršavanje. Organizirao je i osigurao tečaj za po laganje ispita za ocjenjivače lovač kih trofeja i drugih stručnih disciplina koje su trebale ponajprije resiti svakog njegovog inspektora, da bi poboljšao legitimnost i učinkovitost u radu inspekcije. Tu je bio daleko ispred svojega vremena.
Kao domoljub, on i njegova obitelj samoinicijativno je doprinijela u obrani svoje domovine Hrvatske svojim požrtvovnim svrstavanjem u braniteljske redove, žrtvujući sebe i svoje zdravlje za dobrobit budućih generacija.
Svi njegovi kolege suradnici šumari zahvaljuju se za sva velika djela koja je ostavio i kojima nas je adužio svojim radom, kako u šu-mama Lijepe naše domovine Hrvatske, tako i u našim srcima. Njegov odlazak u vječnost neizreciva je bol i nenadoknadiv gubitak, nama i njegovoj brojnoj obitelji, kojoj je bio uzoran otac i koja mu je bila ipak najvažnija u životu.
Hrvatsko šumarsko društvo odalo je počast preminulom zaslužnom kolegi šumaru minutom šutnje, oprostilo se od njega i izrazilo svoju duboku i iskrenu sućut tugujućoj rodbini: supruzi Vlasti, sinovima Inoslavu i Sveboru, unučadi Hrvoju, Jeleni, Marti, Marinu, bra ći, sestrama i snahama.
Iako je otišao zauvijek naš Miš ko, hrvatski šumarski velikan, os taje spoznaja da su on i njegova djela stvarani po načelu ljubavi, sebedarja i dostojanstva, te da će osta ti trajno živjeti u našim srcima. To će biti naša utjeha i snaga.

Neka mu je vječna hvala i slava!

Za HŠD – Ogranak Zagreb Davorin Kapec, dipl. ing. šum.

                UNDER CONSTRUCTION