broj: 1-2/2010        pdf (9,0 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Branimir Prpić
O DOVRŠNOM SIJEKU OPLODNE SJEČE U JEDNODOBNIM ŠUMAMA     pdf    TXT     HR     EN 2
O dovršnom sijeku u jednodobnim šumama jednom prilikom sam već pisao u Šumarskom listu. Usprkos svih šumarskih velikih zasluga u očuvanju šumskih ekosustava koji se po svojoj kakvoći znatno razlikuju od većine europskih šuma, jer su prirodnoga sastava kao i prašume od kojih su nastale, većina pučanstva zgraža se kada naiđe na prostor u kojemu smo obavili dovršnu sječu. Priznajem i meni je daleko ljepša zrela šuma prethodnica ove “strahote”, koju smo izazvali jednim našim stručnim zahvatom koji nazivamo obnovom šume. Nestala su ona ponosna visoka stabla koja su uljepšavala krajolik, a smetaju nas njihovi ostaci, panjevi, odsječeni vrhovi krošanja, izbrazdano zemljište, tragovi traktora.
Sad ću reći nešto za nešumare, kako bi bolje razumjeli nastanak “strahote” kao posljedice dovršnoga sijeka i u korist opravdanosti ovoga postupka.
Poslije dovršne sječe, oštro oko šumara primjetit će između nabujale trave mnoštvo mladih biljaka koje ubrzano rastu proklijane iz sjemena posječenog drveća oslobođene njihove zasjene. Tako se rađa mlada šuma, koja će uz šumarsku brigu ubrzo pokriti rane nastale sječom. Šuma se ne može drukčije bezbolno obnoviti. Prepustimo li je prirodi, ona će najprije stariti, a iza toga se raspadati. Uginulo drveća koje leži po tlu raspada se ovisno
o vrsti drveća od 20 (bukva) pa sve do 80 godina (jela), a unutar raspadanja započinje pomlađivanje koje se vrlo sporo odvija i traje više od polovice života naše prirodno gospodarene šume. Čovjek bi zasigurno doživio tu “strahotu” ali bi ona trajala pedesetak godina, no zahvaljujući šumarskoj znanosti ona traje desetak godina.
Oplodna sječa, tako se stručno zove taj postupak, sastoji se iz više sijekova kojima je cilj postići buduća mlada stabla genetski najbolje kakvoće, uz održavanje postojeće šumske zajednice. Tu se obično radi o više vrs ta drveća, čije pomlađivanje i postizanje omjera smjese vrsta traži od šumara veliko iskustvo i stručnu vještinu. Već tu dolazi do izražaja održavanje potrajnoga gospodarenja, aksioma kojega je od šumara u Rio de Janeiru 1991. preuzeo svijet kako bi opstao. Šuma je najsloženija biljna formacija u kopnenom dijelu svijeta i zasigurno može svojim savršens tvom funkcioniranja biti uzor za opstanak tehnocemoze.
Kako bi kao struka izazivali što manje negodovanja, prilikom utvrđivanja površine dovršnoga sijeka treba se držati FSC certifikacije i prije sijeka upozoriti javnost (lokalnu vlast, škole, udruge zelenih, planinare), pozvati ih na lice mjesta, upoznati s postupcima oplodne sječe i pokazati im površinu šume u kojoj je ona uspješno obavljena. Na taj način može se izbjeći negodovanje većine pučanstva koji dovršnu sječu smatraju devastacijom, pa i uništenjem šume.
U svome neznanju posebno su osjetljivi mikolozi, koji dovršni sijek smatraju ekocidom.

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Idžojtić, M., M. Zebec, I. Poljak UDK 630* 271 (001)
Revitalizacija arboretuma Lisičine     pdf    TXT     HR     EN 5
Trinajstić, Ivo UDK 630* 164 + 188 (001)
Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 19
Pandža, Marija UDK 630* 17 (001)
Flora parka prirode Papuk (Slavonija, Hrvatska)     pdf    TXT     HR     EN 25
Štimac, Milan UDK 630* 222 + 242 (001)
Utjecaj njege šuma na strukturne značajke ličkih panjača     pdf    TXT     HR     EN 45
Avdibegović, M., N. Petrović, D. Nonić, S. Posavec, B. Marić, D. Vuletić UDK 630* 682 (001)
Spremnost privatnih šumoposjednika u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini na suradnju pri izgradnji i održavanju šumskih cesta     pdf    TXT     HR     EN 55
 
STRUČNI ČLANCI
     
Vrgoč, Petar UDK 630* 973 + 232.3
Intelektualno vlasništvo, oplemenjivanje i rasadničarstvo     pdf    TXT     HR     EN 65
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Siva čaplja (Ardea cinerea L.)     PDF    TXT 71
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Gallo, Christian
Odričemo li se urbanog šumarstva?     PDF    TXT     HR 72
 
AKTUALNO
     
Frković, Alojzije
“Riblji zatornik” veliki vranac – ptica 2010. godine     PDF    TXT 74
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Branimir Prpić
Znanstveni skup u čast prof. dr. sc. Konrada Pintarića u prigodi 90. obljetnice života, prikaz Zbornika     PDF    TXT 75
Harapin, M., T. Littvay
Uloga i značaj šumskog sjemena u obnovi šuma 50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.–2009.     PDF    TXT 78
Ostrogović, Maša Zorana
IV. NFZ.forestnet ljetna škola – formod “modeliranje šumskih zajednica, funkcija i dinamika u svrhu unapređenja gospodarenja šumama”     PDF    TXT     HR     EN 84
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Gračan, Joso
Hrvatska enciklopedija     PDF    TXT 89
Grospić, Frane
L’ Italia forestale e montana     PDF    TXT 90
 
OBLJETNICE
     
Pavlović, Adam
Poslije 60 godina! (Sastanak šumara generacija 1949. god.)     PDF    TXT 93
 
IN MEMORIAM
     
Kapec, Davorin
Mihajlo Tompak (1933 – 2010)     PDF    TXT     HR 94

                UNDER CONSTRUCTION